2011
Sivi: Uaifi ʻo e Kau Palōfitá
ʻAokosi 2011


Sivi Uaifi ʻo e Kau Palōfitá

Meia ʻEma Sāmita kia Falanisesi Monisoni, ‘oku kei tuʻu maʻu pē ʻa e uaifi ʻo e kau Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he tafaʻaki honau husepānití ko ha kau tokoni faivelenga. Naʻe lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915-85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kau ki he kau fafine faivelenga ko ʻení mo ha niʻihi kehe ʻo pehē, “ʻOku teʻeki ai pē ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha kau ʻaposetolo mo e kau palōfita mo ha kau tangata angatonu ke ngāue ki hono kakaí taʻe ʻomi ai mo ha kakai fefine tuʻunga fakalaumālie tatau ke tuʻu ʻi honau tafaʻakí.”1 ʻE tokoni ʻa e sivi ko ʻení ke ke ako ai ha ngaahi meʻa fakalata fekauʻaki mo e ngaahi uaifi loto-toʻa ʻo e kau palōfita ʻe toko valu ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

1. Naʻe papitaiso ʻa e fefine ko ʻení ʻi he 1834 peá ne fononga toko taha pē kimui ange ʻi ha maile ʻe 1,000 (1,600 km) ke kau fakataha mo e Kāingalotú ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi USA. Naʻá ne fakapapau ki heʻene faʻeé te ne toe foki ange kapau te ne ʻilo ʻoku loi e Siasí, ka naʻá ne nofo ai pē mo e Kāingalotú he toenga ʻo ʻene moʻuí.

2. Naʻe feinga e tangata naʻe hoko ki mui ko e husepāniti e finemuí ni ke maʻu hono lotó ʻi heʻena kei taʻu hongofulu tupú ʻaki ʻene fakaleleiʻi e konga kimui e ʻapi ʻene ongo mātuʻá ke fai ai ha paati fakafiefia hangē ko e tamaiki tangata tuʻumālie ange honau feituʻú.

3. Ne manako e fefine ko ʻení he laukongá talu mei heʻene kei finemuí, peá ne faʻa laukonga he taimi ne pehē ai ʻokú ne mohé, ngaohi mohengá, pe ako tā ʻōkaní.

4. Naʻe ʻalu e kiʻi taʻahine taʻu valu ko ʻení ki he vaó ke lotu. Naʻá ne lotua ʻene tamaí, ʻa ia naʻe ʻikai mālohi ʻene tui kia Kalaisí. ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻene tamaí ki he vaó ke tuli manú, naʻá ne fanongo ki heʻene lotú. Naʻe molū ai hono lotó, pea naʻá ne toe mālohi leva he Siasí.

5. ʻI he fuofua teiti ʻa e fefine ko ʻení mo e tangata naʻe teu ke na malí, naʻe ʻuma ʻene tamaí mo ʻene faʻeé ki he kouʻahe ʻo e tangatá. ʻI he taimi ne fakasio holo ai ʻe he talavoú hono kaumeʻá, naʻá ne pehē atu, “Te u ʻalu ʻo ʻomai hoku koté.”2

6. Naʻe ako e fefine ko ʻení ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá pea mo e ʻApi Ako Mūsika ʻo Sinisinatí, ʻo ne ako ai e ngaahi pōtoʻi ngāue fakaʻapí. Naʻá ne manako he ngaahi tohi kuo faʻú, tulamá, mo e ʻātí peá ne hoko ko ha tokotaha mūsika lelei.

7. ʻI he ako ʻa e finemui ko ʻení he ʻunivēsití, naʻá ne fakafaivaʻi ʻa Viola ʻi he foʻi faiva faʻu ʻe Sekisipiá ko e Twelfth Night pea sea he kōmiti naʻa nau fokotuʻutuʻu e hulohula ʻa e foomu nimá, palesiteni he Kalapu Sipoti ʻa e Tamaiki Fefiné, mo tokoni palesiteni he fānau akó.

8. Naʻe fai ʻe he fefine ko ʻení ha lea mālie ʻi he Palaimelí, pea faiva lea mo fakaʻeiʻeiki. Naʻe pehē ʻe hono husepānití kimui ʻo kau ki ha taha ʻo ʻene ngaahi leá, “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi e meʻa naʻe hoko kiate aú, ka he ʻikai pē ke teitei ngalo ia. Pea naʻá ne tupu hake ko ha finemui fakaʻofoʻofa, pea ne u fai e fakakaukau lelei ke mali mo ia.”3

Ngaahi talí he peesi hokó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. (1966–73), 3:302.

  2. Vakai, Thomas S. Monson, “Mohu Tāpuekina,” Liahona, Mē 2008, 111.

  3. Vakai Jeffrey R. Holland, “President Gordon B. Hinckley: Stalwart and Brave He Stands,” Liahona, August 1995, 17.

ʻĪmisi
ʻEma Heili Sāmita

ʻEma Heili Sāmita

ʻĪmisi
Folola ʻAmuseni Penisoni

Folola ʻAmuseni Penisoni

ʻĪmisi
Masolī Pei Hingikelī

Masolī Pei Hingikelī

ʻĪmisi
Fīpē W. Kata Utalafi

Fīpē W. Kata Utalafi

ʻĪmisi
Lusi Utalafi Sāmita

Lusi Utalafi Sāmita

ʻĪmisi
Falanisesi Sionisoni Monisoni

Falanisesi Sionisoni Monisoni

ʻĪmisi
Kamila ʻAealingi Kimipolo

Kamila ʻAealingi Kimipolo

ʻĪmisi
ʻEma Lei Makei

ʻEma Lei Makei