2008
O Le Mana o le Suesue ma le Filiga
Setema 2008


O Le Mana o le Suesue ma le Filiga

Ata
Elder Jay E. Jensen

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo fautua mai ai le Alii, “O lea, ia taitoatasi ai le tagata [alii ma tamaitai] ma aoaoina lana tiute” i le “maelega atoatoa,” o le faatamala “e le tauaogaina e tumau” (MFF 107:99–100).

E 144 taimi o loo taua ai le aoaoina i tusitusiga paia. Mafaufau i nisi o ia [mau]:

“A o mea sa tiga ai o ia na aoaoina ai o ia” (Eperu 5:8).

“Ia e aoao i le poto ina o e taulealea; ioe, a o e taulealea, ia e aoao e tausi i poloaiga a le Atua” (Alema 37:35).

“Ia sili ona popoto ia i matou” (Mamona 9:31).

“Ia iloa au ma faalogo i au upu” (MFF 19:23).

“Ia saili i le aoao, e faapea foi i le suesue ma le faatuatua” (MFF 88:118).

“Suesue ma aoao, ma ia faamasani i tusi lelei uma, ma gagana, talatalaga, ma tagata” (MFF 90:15).

“[Saili] ma le filiga ia aoaoina i le poto ma maua le upu moni” (MFF 97:1).

Pe a tatou manatunatu i le poloaiga o ni apoapoaiga paia faapena, e taua ai le tomanatu i auala o loo faatinoina ai le aoaoina o le talalelei. O le aoaoina o le talalelei e manaomia ai le iloilo totoa, suesue, ma tatalo. Ae peitai, e taua ona manatua o i tatou taitoatasi o ni tagata e itu lua: o se peresona o le tino ma le agaga. Ona o tatou o tagata faaleagaga, o lea e tatau ai ona tatou aoao e ala i le mana o le Agaga.

Aoaoina e ala i le Agaga

Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O mea uma lava po o le a lava, ua silasila mai le Atua i lona poto faavavau ua talafeagai ma tatau e faaalia mai ia i tatou … o loo faaalia patino mai lava i o tatou agaga e faapei e matua leai lava ni o tatou tino; ma o na faaaliga o le a faaolaina o tatou agaga o le a faaolaina foi o tatou tino.”1

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo faamamafa atili mai ai e le Alii ia Lana fuafuaga paia mo le aoao atu ma le aoao mai:

“O lea, tou te le malamalama ma iloa ea i se a, o le talia le upu mai le Agaga o le upu moni e talia e pei ona talaiina atu ai e le Agaga o le upu moni?

“O lea, o le talai atu atoa ma le talia mai, e malamalama le tasi i le tasi, e faamanuiaina ma olioli faatasi i laua uma” (MFF 50:21–22).

Na faamamafa mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia faamanuiaga o le mulimuli i lenei faatulagaga e ala i le faamatalaina o le uiga o le iloa ma le faamalamalamaina: “O le veape iloa e faatatau i mea o loo faalogologo i ai. E tutusa lava le savali i tagata uma. O le faamalamalamaina e faatatau i mea e tauina mai e le Agaga Paia. E mafai ona eseese savali ma e fetuutuunai e le Agaga e tusa ai ma manaoga o tagata taitoatasi.”2

I le 2 Nifae 33:1, o loo faamanatu mai ai e Nifae se isi uiga o le aoaoina e le Agaga: “Pe a tautala atu le tagata i le mana o le Agaga Paia, e moliooina ai i le mana o le Agaga Paia i loto o le fanauga a tagata.” O se folafolaga mamana lenei. Ae na pau le taimi e faataunuuina ai pe a tatou valaaulia le Faaola i o tatou olaga.

O loo tu le Faaola i le faitotoa ma tuitui mai (tagai Faaaliga 3:20). O loo tu le Agaga Paia i le faitotoa ma tuitui mai (tagai 2 Nifae 33:1–2). Pau lava le mea e ao ona tatou faia o le faaaoga o la tatou faitalia ma valaaulia i Laua i totonu.

Valaaulia le Aoao ma le Filiga

I le aoaoga mo taitai o le lalolagi atoa ia Fepuari 2007 e uiga i le aoao atu ma le aoao mai, na tuuina mai ai e Peresitene Boyd K. Packer, le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ni fautuaga patino e uiga i le ala e mafai ona tatou valaaulia isi e aoao ma le filiga. Ou te fia otootoina atu ni mai mea sa ou aoaoina mai ia Peresitene Packer e uiga i le aoaoina.

Muamua, na aoao mai e Peresitene Packer o le avea ma ni tagata e filiga e aoao o lona uiga tatou te mananao e aoao. Tatou te faaalia lenei naunau pe afai e aoaogofie i tatou ma pe a mafai ona aoaoina i tatou e aunoa ma le le fiafia i ai. A tatou le fiafia i faatonuga ma faasaoga, ua tatou faatiga i le Agaga ma faatapulaa ai o tatou avanoa mo le tuputupu ae ma le alualu i luma.

Lua, e manaomia ona tatou tatalo—ae maise lava i ni mea faapitoa. Tatalo [i se faatinoga] aloaia pe le aloaia mo oe lava ma mo le faiaoga. Atonu e ta’u mai e le faiaoga se mea e le sao lelei. Atonu e oge upu o ia ma oge manatu. Ae e le oge upu ma manatu le Agaga Paia, ma e mafai e i tatou taitoatasi ona tatalo mo i tatou lava ma mo le faiaoga: “Le Tama e, e le silafia e le faiaoga luitau ma faigata o loo ou tauaveina. Fesoasoani ia te ia ina ia aoao tonu mai ia te au.” A amata ona e faia lena tulaga i le avea ai o se tagata aoao, o le a amata ona e maua ni tali.

Tolu, ma e taua tele lenei vaega: o le faalogo. Ae maise lava, ua uunaia i tatou e Peresitene Packer e faalogo ia i latou o e ua i ai le poto masani: “Sa vave ona ou iloa ai e aoga tele le faalogologo i le poto masani o tagata matutua… . Ou te manatua i le Korama a le Toasefululua, o LeGrand Richards e lei tutusa le saoasaoa o lana savali ma isi o le Usoga, ma e masani ona ou faatalitali e tatala le faitotoa mo ia ona ma toe savavali faatasi lea ma ia i le ofisa. I se tasi aso sa saunoa mai ai se tasi o le Usoga, ‘E, ese lou agalelei ma le vaaia lelei o Uso Richards.’ Ma sa ou mafaufau, ‘E te le silafia lo’u faamoemoe manatu faapito’—a o ma savavali, o le a na o lo’u faalogologo lava ia te ia. Ma sa ou iloaina, na te manatua Uilifoti Uitilafi, ma o le a ia talanoa ai foi.”3

E le gata i lea, ia faalogo e le gata i mea o loo ta’u mai, ae faapea foi i mea e le o ta’uina mai: o uunaiga le magagana a le Agaga Paia. E taua ia vaega taitasi. E faamoemoe lava, e te mataala i taimi uma i mea e le o ta’uina mai e le faiaoga. Afai e te mataala, o le a fetuunai e le Agaga Paia le savali i ou manaoga.

Fa, a o e faalogologo, e taua le faatulagaina o mea o loo e aoaoina. Talia mea na e aoaoina, ona fai lea mo oe e ala i le tusia i lalo ma faalauteleina. Afai e te manao moni ia mautinoa ua e iloaina le savali, sue se tagata e mafai ona e aoaoina atu i ai. O le uiga o la’u tala, afai e te le o manino lelei i mea ua e aoaoina, o lona uiga e te lei aoaoina lelei lava. Fai se taumafaiga e faatulaga ai mea ua e aoaoina; o le a aoga lava.

Saunia e Aoao

E faaopoopo atu i mea tatou te faia i le vasega, e tele mea e mafai ona tatou faia e valaaulia ai le suesue ma le filiga ae tatou te lei o atu i le vasega.

Na fautua mai Peresitene Packer: “Ala po mai lou moe … ona e manatunatu lea i le taeao ina ua manino lou mafaufau. O le tami lena e oo mai ai manatu.”4 Ou te iloa e moni lena mea. A tatou ala popo e aoao, tatalo, mafaufau loloto, ma faalogo, o le a faapea ona oo mai faaaliga.

Ma le isi, ia vave i a outou sauniga, ae maise lava o le sauniga faamanatuga, o se tasi o sauniga e aupito sili ona faaleagaga i le Ekalesia. Pe a outou o mai, ia faaaloalo; ia tatala lou mafaufau i faaaliga. O mai ma faalogologo i musika e muai tataina. Aua le suea se tagata e te talanoa atu i ai. Sau o se tagata e filiga e aoao, ma ia saunia oe lava ia maua faaaliga.

Ma le isi, e mafai ona tatou faia se tautinoga e talia le matafaioi mo le aoaoina, e tusa lava pe o le a le lelei o le aoao mai a le faiaoga po o le failauga. O ni nai tausaga ua mavae, na saunoa mai ai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985): “O sauniga molimau o nisi ia o sauniga sili ona lelei i le [Ekalesia] i le masina atoa, pe afai e te maua le Agaga. Afai e te lagona le le fiafia i se sauniga molimau, o loo i ai se mea o loo ponatia ai oe, ae le o isi tagata. E mafai ona e tulai i luga ma tuuina atu lau molimau, ma e manatu ai o le sauniga sili lea i le masina; ae afai e te nofo iina ma faitau mea sese ma ata i le tagata e le lelei lana tautala, o le a e le fiafia… . Aua nei galo! E ao ona e tauivi mo se molimau. E ao ona e saga tauivi pea!”5

Ia o se vaaiga mamana tele lena.

Ia Faaaoga Tatau Avanoa

Ae o le mea sili lava, ia tumau ai. Sa matuai mausali lava Peresitene Packer e uiga i lenei mea i lana faatalanoaga. Aua le fiu. Ia faaauau pea le aoaoina. Ia faaaoga tatau le tele o avanoa ua e maua e aoao ai.

O le tele o tausaga ua mavae, na saunoa ai Elder Marion D. Hanks, a o avea ma se Fesoasoani i le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le mana o le faaaogaina o o tatou avanoa e aoao ai. Na faamatalaina e Elder Hanks se tala e uiga ia Louis Agassiz, o se tagata iloga i saienisi faalenatura, o le na talanoa atu i ai se tamaitai nofofua matua e faapea na te lei maua lava se avanoa e aoao ai. I le tali atu, na fesili atu ai Dr. Agassiz ia te ia e mafaufau i avanoa mo le aoaoina ua uma ona ia mauaina:

“‘O le a lau mea e fai?’ na ia fesili ai.

“‘Ou te fisiina pateta ma tipitipi aniani.’

“Fai mai a ia, ‘Tamaitai, o fea e te saofai ai i le taimi e fai ai nei tiute manaia ae faaleaiga?’

“‘I le sitepu pito i lalo o le faasitepu o le umukuka.’

“‘O fea e tuu ai ou vae?’

“‘I luga o le piliki lamolemole.’

“‘O le a le piliki lamolemole?’

“‘Lau susuga, ou te le iloa.’

“Fai mai a ia, ‘O le a le umi na e saofai ai iina?’

“Fai mai le tamaitai, ‘E sefululima tausaga.’

“ ‘Tamaitai, o la’u kata lenei,’ o le tala lea a Dr. Agassiz. ‘Pe mafai lava ona e tusia mai se tusi ia te au e uiga i le natura o le piliki lamolemole?’”

Na faamoimoi lava e le tamaitai le lui. Sa ia faitauina mea uma na mafai ona ia maua e uiga i piliki ma maa, ona auina atu lea ia Dr. Agassiz se tusiga e 36-itulau e uiga i le mataupu.

Na faaauau le saunoaga a Elder Hanks:

“Na toe maua mai le tusi ia Dr. Agassiz: ‘Tamaitai pele, o le tusiga aupito manaia lenei ua ou vaaia e uiga i le mataupu [piliki ma maa]. A e finagalo malie e sui ia upu e tolu ua ou faailogaina atu i le faafetu, o le a ou lolomiina ma totogi oe mo le tusiga.’

“O se taimi mulimuli ane na taunuu ane ai se tusi na aumaia ai le $250, ma na tusia i le pito i lalo o le tusi ia le faamatalaga lenei: ‘O a ni mea sa i lalo o na piliki?’ Sa ia aoaoina le taua o le taimi ma tali atu ai i se upu e tasi: ‘Loi.’ Na toe tusi mai le alii ma faapea mai, “Faamatala mai ia te au e uiga i loi.’ …

“Ina ua uma ni faitauga se tele, ma le tele o galuega na faia i [maikolosikopi] tioata faalapopoa, ma ni suesuega loloto, na saofai ifo le tamaitai matua nofofua ma tusi atu ia Dr. Agassiz se tusiga e 360 itulau e uiga i le mataupu. Na lolomiina foi e le fomai le tusi ma auina atu i lea tamaitai le tupe, ma sa mafai ona asiasi o ia i atunuu uma na moemiti i ai mai tupe o lana galuega.”6

Ia o loo i ai se mea e sili ona loloto e uiga i lena mea, ia valaaulia le aoao ma le filiga ae aua le faamaliegofie i mea vaivai.

E mafai ona avea i tatou ma ni tagata aoao lelei atu, ma o le avea ma ni tagata aoao lelei atu, o le a avea ai i tatou ma ni faiaoga e sili atu. Ou te fia mulimuli i le faataitaiga a le Faaola, o se matai faiaoga. Ae o le a le mea na avea ai o Ia ma matai faiaoga? Na avea muamua o Ia ma tagata aoao. Tau ina ia faamanuia i tatou taitoatasi e le Alii a o tatou mulimuli ia te Ia ma avea ma ni tagata aoao lelei atu.

FAATAITAIGA

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (kosi aoaoina a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa, 2007), 506.

  2. “To Understand and Live Truth” (an evening with Elder Richard G. Scott, Fep. 4, 2005), http://lds.org/library/display/0,4945,5344-1-2783-8,00.htm.

  3. “Mataupu Faavae o le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai,” Liahona, Iuni 2007, 52.

  4. Liahona, Iuni 2007, 52.

  5. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball (kosi aoaoina a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa, 2006), 86.

  6. “Good Teachers Matter,” Ensign, Iulai 1971, 61–62.