2008
O Le Laupapa Sioka: O Se Meafaigaluega mo le Aoao Atu
Setema 2008


O Le Laupapa Sioka: O Se Meafaigaluega mo le Aoao Atu

O le laupapa sioka e mafai ona faalauteleina lau aoao atu—pe afai e te faaaogaina lelei.

I le avea ai ma se faiaoga, ou te vaavaai lava i taimi uma mo auala mataalia e faaauai au tamaiti aoga i le lesona. Sa ou manatu sa ou faaaogaina lelei le laupapa sioka po o le laupapa paepae, seia oo ina ou vaai i le laupapa i le potuaoga na matou sosoo. O iina, sa tusia faalelei ai i le ogatotonu, se faamatalaga faigofie o le aoaoga faavae, o se ata, ma ni fesili se lua faatasi ai ma faatonuga mo tamaiti aoga e tali i fesili. A o gasolo mai i totonu tagata o le vasega, sa ou vaavaai a o latou sueina i a latou tusitusiga paia ia tali i fesili e lua. Sa latou talanoaina foi le aoaoga faavae o le tasi ma le isi. Ma o lenei gaoioiga atoa na tupu a o lei amataina le vasega!

Sa ou lagona le faagaeetia. O se faiaoga lenei o loo faaaogaina se meafaigaluega faatauvaa e faaauai ai ana tamaiti aoga e aoao i se taimi sa masani lava ona faamaumauina. Na te faafeiloaiina lava ana tamaiti aoga ma faapotopoto mai i latou mo se tatalo amata, ae e amata ane le lesona, ua uma ona pai atu le Agaga o le Alii i loto o le toatele o tamaiti aoga. Sa saunia i latou mo se aafiaga matagofie i tusitusiga paia.

Taiala Faavae

E faaopoopo atu i taiala o loo i le O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai (tagai i. 162 ma le 182), ua ou iloa le aoga o vaega nei i le faaaogaina o le laupapa sioka po o le laupapa paepae e aoao atu ai le talalelei.

  • Ia faafaigofie. I le aoaoga mo taitai o le lalolagi atoa ia Fepuari 2007, na faamanatu mai ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i taitai e faapea o fesoasoani vaaia ua na o ni fesoasoani lava. Fai mai a ia: “E le o ni suitulaga mo se lesona. Faaaoga i se auala e pei ona e faaaogaina ai se mea faamanogi kuka—e faaopoopo i le tofo, e faaleleia ai, e siitia ai, e faamauoa ai. O se faafanua po o se ata vali po o se ata vitio po o se manatu autu e tusi i luga o le laupapa—o nei mea e tele lava ina mafai ona faia se eseesega i le va o se lesona lelei ma se lesona maoae.”1

  • Saunia. A o lei faatinoina lau lesona, ia faatulaga lelei i se pepa mea e te manao e tuu i luga o le laupapa.

  • Tusitusi faalelei. I le tusi O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai (aitema nu. 36123), ua uunaia ai faiaoga e “tusi manino ma faalapopoa ia iloa uma e tagata, ia mautinoa ia faavava ma faatulaga lelei ma ia faigofie ona faitau.”2 Atonu o le a e manao e valaaulia se tagata o le vasega e fesoasoani atu ia te oe.

O Mea e Tusi

O nai auala nei e faaaoga ai le laupapa sioka po o le laupapa paepae ina ia maua e tagata o le vasega se aafiga sili ona anoa:

Tusi ni savali i tagata o le vasega—

  • Faafeiloai tamaiti aoga e ala i le tusitusi, “Susu mai i le Vasega,” po o le, “Ia Manuia Tele le Aso.”

  • Ia faamalo atu i tagata taitoatasi mo a latou taumafaiga i le aoga po o le Ekalesia. Mo se faataitaiga: “Faamalo atu i le ausia o lou Taui Tiute i le Atua.”

  • Tuu i le peresitene o le korama po o le vasega e tusi ni faasilasilaga mo gaoioiga o loma.

Fatu ni lagona fiafia ma faaleleia le lesona i le tusia—

  • O le autu o le lesona: Tusi le autu o le lesona po o le fuaitau e faatatau i le lesona. E fesoasoani lenei mea i tamaiti aoga e mafaufau ai i le lesona ao lei amataina le vasega.

  • Se fesili: Tusi se fesili i luga o le laupapa o le a e fesiligia i se taimi o mulimuli mai o le lesona. E mafai foi ona e fai atu i tamaiti e tusi i lalo se tali a o lei amataina le vasega. O lenei faiga o le a maua ai se talanoaga e sili atu ona anoa.

  • Se ata tusi: O le toatele o tagata aooga o ni tagata e aoao mai mea e vaaia. Mafaufau e tusi pe tuu atu i se tamaitiiti aoga e tusi ni ata faigofie o tagata, o mea faitino, po o mea na tutupu, i luga o le laupapa. Mo se faataitaiga, e mafai ona e tusia se moligao i luga o se tuugalamepa, o se mea e fua ai saito, ma se mauga. Ona valaaulia lea o tamaiti aoga e faitau le Mataio 5:14–16 ma sue le fesootaiga o nei mea.

  • Se otootoga: E mafai ona faaaoga le laupapa e faatulaga ai lesona i ni vaega laiti e faigofie ona malamalama ai tamaiti aoga. Mo se faataitaiga, afai na e aoaoina le Mosaea 11:1–15 e uiga i le tupu amioleaga o Noa, o ana faitaulaga, ma avega na ia tuuina i luga o lona nuu o sa Nifae, e mafai ona e tusia i luga o le laupapa ia “Noa,” “Faitaulaga,” ma “Tagata.” A maua e tamaiti aoga ia uiga o nei vaega taitasi, e mafai ona e tusia pe tusia foi e se tasi o le vasega ia uiga i lalo o ulutala taitasi.

Faateleina le auai o tamaiti aoga e ala i le tusitusi—

  • Manatu o tamaiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e o mai i le laupapa ma tusi ni fasifuaiupu pupuu e faatusa i ai o latou manatu e uiga i le autu, e pei o le mafuaaga e taua ai malumalu ia i latou.

  • Iloiloga a tamaiti aoga: Afai o loo e aoaoina se lesona e uiga i tulaga faatonuina o le Ekalesia, e mafai ona e tusia ia upu “Upu o le Poto,” “Faamaoni,” ma le “Ola Mama” i ni koluma se tolu. E mafai ona tuu ia faailoga faasao i lalo o tulaga faatonuina e manatu tagata o le vasega e sili ona faigata ona ola ai tagata. Ona fai lea i ai e faasoa mai o latou lagona.

  • Tali a tamaiti aoga: Tuu i tamaiti aoga e o mai e tusi i luga o le laupapa a latou tali i se fesili. Faapea la na e tuuina atu se lesona e uiga i le Agaga Paia. E mafai ona e fai atu i tamaiti e tusi a latou tali i le fesili lenei: “O a ni upumoni e faaali mai e le Atua ia i tatou e ala i le Agaga Paia?”

Aoaoga Mataalia e Faaaoga ai se Meafaigaluega Faatauvaa

Ioe, ua na o ni nai auala nei mai le tele o auala e mafai ona e faafaigofieina ai le aoao atu e ala i le faaaogaina o le laupapa sioka po o le laupapa paepae. E mafai ona e mafaufau i isi auala, ae fetuunai mo lau vasega ma lau autu.

FAAMATALAGA

  1. “Aoao Atu ma le Aoaoina Mai i le Ekalesia,” Liahona, Iuni 2007, 71.

  2. O Le Aoao Atu, E Leai se Isi Valaauga e Sili Ai (1999), 170.