2007
Faamalosi le Aiga ma le Auaiga
Novema 2007


Faamalosi le Aiga ma le Auaiga

O loo faalagolago mai le Alii ia te oe e te fesoasoani i le faaeaina o lou aiga faavavau.

Ata

O Aso Sa taitasi, mai Monokolia i Maniseta e oo atu i le Misisipi, e fai faafia ai e tamaitai talavou o le Ekalesia upu musuia nei: “O le a matou saunia e faamalosi i le aiga ma le auaiga, osia ma tausia feagaiga paia, maua sauniga o le malumalu, ma olioli i faamanuiaga o le faaeaga” (“Autu a Tamaitai Talavou,” Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia [tamaitusi 2001], 5).

E ui lava o le autu lenei a Tamaitai Talavou, ae e faatatau i talavou uma lava a le Ekalesia. Ou te faamoemoe e mafai ona ou fesoasoani ia te outou o’u uso ma tuagane talavou, ia malamalama i le mamana o a outou faatinoga taitoatasi, i le faamalolosia o outou aiga ma auaiga, tusa lava po o a o outou tulaga o i ai. Ou te malamalama, mo se faataitaiga, o le toatele o outou atonu e na o oe le tagata o lou aiga e auai i le Ekalesia.

E faamanatu mai e le Mo Le Malosi o le Autalavou ia i tatou “o le avea ai ma se vaega o le aiga o se faamanuiaga sili… . E le tutusa uma aiga, ae taua aiga taitasi i le fuafuaga a le Tama Faalelagi” ([tamaitusi 2001], 10).

E manaomia e aiga uma le faamalolosia, pe o se aiga e lelei po o se aiga foi e sili ona faaletonu. O lena faamalolosia e mafai ona maua mai ia te outou. O le mea moni, i nisi o aiga, atonu e na o oe lava le puna o le malosi faaleagaga. O loo faalagolago le Alii ia te oe ina ia aumaia faamanuiaga o le talalelei i lou aiga.

E taua le atiina ae o mamanu o le amiotonu i lou lava olaga, lea o le a mafai ai ona e faatuina se faataitaiga lelei mo lou aiga, tusa lava po o le a le ituaiga e i ai lou aiga.

O le faataitaiga o lou ola amiotonu o le a faamalosi ai lou aiga. Na tuuina atu e Peresitene Hinckley i tamaitai talavou “se polokalama valafa faigofie” i le sauniga aoao a Tamaitai Talavou i le tautotogo na te’a nei, lea e le gata ina “faamautinoa ai lou fiafia” (“Ia Teuteuina Ou Manatu i le Mama e le Aunoa,” Liahona, Me 2007, 115), ae o le a faamanuiaina ai foi lou aiga. Sa ia fautuaina i tatou taitoatasi ina ia “(1) tatalo, (2) suesue, (3) totogi lau sefuluai, ma (4) auai i au sauniga” (“Ia Teuteuina Ou Manatu i le Mama e le Aunoa,” Liahona, Me 2007, 115).

O le sailia o le fesoasoani a le Alii i aso taitasi e ala i le tatalo o le a aumaia ai faamanuiaga e tele i lou aiga. Fesili ifo ia te oe lava: “O ai o lo’u aiga e mafai ona manuia i a’u tatalo patino?” “O le a se mea e mafai ona ou faia e lagolago ai ma uunaia tatalo faaleaiga?”

A o e suesue patino i tusitusiga paia, o le a e iloa ai le Faaola ma Ana aoaoga. O le a e iloa mai Lana faataitaiga, le auala e te alofa atu ai, auauna atu, ma faamagalo tagata o lou aiga. Mafaufau pe mafai faapefea ona e faasoa atu i lou aiga lou malamalama i tusitusiga paia.

Ua tele taimi, e apoapoai mai ai Peresitene Hinckley ia i tatou e “a’oga i le mea e gata ai lou mafai” (Liahona, Me 2007, 116). O lau aoga o le a manuia ai lou aiga i le taimi nei ma o le a manuia moni ai lava lou aiga i le lumanai. O le a se mea e mafai ona e faia i le taimi nei e fuafua ai ma sauniuni ia lelei lau a’oga?

Sa aoao mai i tatou e Peresitene Hinckley “E ui o le sefuluai e totogi i tupe, ae o le mea e sili atu ona taua o le totogiina lea i le faatuatua” (Liahona, Me 2007, 117). Pe ua e iloaina ea faamanuiaga o le totogi o le sefuluai—i le faatuatua? A e usitai i lenei poloaiga, o le a “toina mai [e le Alii] pupuni o le lagi” (Malaki 3:10) e faamanuia ai oe ma lou aiga.

E mafai faapefea i le auai i au fonotaga—aemaise lava o le sauniga Faamanatuga—ona faamanuia ai oe ma lou aiga? O le ‘ai ma inu e le aunoa i le faamanatuga o le a fesoasoani ia te oe i le tausiga o au feagaiga o le Papatisoga. A e ola agavaa ma faafou lena feagaiga i vaiaso taitasi, o le a e agavaa mo le taitaiga a le Agaga. O le a taiala oe e le Agaga Paia ma o le a aoaoina oe i le mea e tatau ona e faia e faamanuia ai lou aiga.

A e tautino atu e fai nei mamanu o le amiotonu, o le a faamanuiaina oe i lou olaga atoa, ma o le a atiina ae ai le faavae faaleagaga lea e mafai ona e faamalosi ai lou aiga e ala i faataitaiga. I le 1 Timoteo, o loo aoao mai ai i tatou e Paulo e uiga i faataitaiga: “Aua ne’i inoino se tasi i lou taulealea, a ia fai oe ma faaaoao i e ua faatuatua, i le upu, ma le amio, ma le alofa, ma le loto, ma le faatuatua, ma le le gaoia” (1 Timoteo 4:12).

O le vaega o le aiga i le Mo Le Malosi o le Autalavou, o loo aumai ai ni auala sili e mafai ai ona avea oe ma “se faataitaiga o e talitonu” i lou aiga:

“Ia laufofoga fiafia, loto fesoasoani, ma mafaufau i isi… . Ia e manatu i tulaga e manaomia e isi tagata o le aiga… .

“Ia e ava i ou matua e ala i le faaalia o lou alofa ma le faaaloalo mo i la’ua, faapea foi ma le usiusitai… . Ia e auai i le faatinoina o gaoioiga ma tu masani a le aiga, e aofia ai tatalo faaleaiga, o afiafi faaleaiga, ma faitauga tusitusiga paia faaleaiga. O nei tu masani e faamalolosia ai ma tuufaatasia aiga… .

“Ia faamalolosia a outou fegalegaleaiga ma ou uso ma tuafafine. E mafai ona avea i latou ma au uo e aupito sili ona latalata atu” (10–11).

O le faataitaiga e masani lava o le faiaoga aupito sili lena. O ai o lou aiga e mafai ona manuia mai lau faataitaiga—o se tuagane, o se uso, o lou tina po o lou tama?

Se i ou faamatalaina atu se aafiaga mai lo’u lava olaga ma le auala na avea ai ia mamanu o le amiotonu ma faataitaiga a lo’u tuagane ma mea na manuia ai e faavavau lo matou aiga.

O i maua ma lo’u tuagane na “fanaua e ni matua lelei” (1 Nifae 1:1) o e sa alolofa ma faia ni osigataulaga se tele mo i maua e toalua, ae e lei faamanuiaina lo matou aiga i sauniga paia o le malumalu.

E tele ni tausaga ua mavae, i se aso i le tau faaiuiu o Tesema, sa matou mauaina ai se tusi mai lo’u tuagane sa faamisiona i le Misiona a Kalefonia i Matu. O tua o le teutusi sa lapatai mai ai: “Aua nei tatalaina seia outou i ai uma faatasi!!”

Ina ua matou potopoto faatasi ma lou tama, ma lou tina e tatala le tusi e fitu itulau sa taina i se laau lomitusi, sa matou faitauina lana molimau e uiga i le tatalo. Sa ia aoao mai ia i matou le aoaoga faavae mai tusitusiga paia o aiga faavavau. Sa matou faitauina ona aafiaga i le ala na fesoasoani ai le anapogi ma le tatalo i ana tagata sailiili e saunia ai mo le mauaina o le sauniga o le papatisoga. Sa ia faamautinoa mai ia i matou, e mafai foi e lo matou aiga ona faamanuiaina e ala i le anapogi ma le tatalo. Ona sosoo ai lea ma le lui lenei: “Sa saunoa le epikopo o le Uarota a Stanford i se autu i ni nai masina talu ai, sa matua malosi ai lava le uunaiga ia te au. O le lauga a le epikopo na ou mafaufau ai mo se taimi i a’u sini ou te manao e ausia i le olaga. O le mea aupito taua i lo’u mafaufau o le sini ou te manao e ausia faatasi ma lou lava aiga … o le faamauina lea ia te oulua, Mama ma Papa, mo le olaga nei ma le faavavau atoa i le Maota o le Alii. Ou te alofa tele lava ia te outou ma ou te manao i lo tatou aiga ina ia faatasi i le faavavau.”

O ana upu faaiu: “Ia taiala outou e le Alii i lenei faaiuga taua ma ia outou tatalo faatasi o se aiga, o la’u tatalo lea.”

A o ou talavou, sa ou tatalo foi mo lenei faamanuiaga ina ia oo mai i lou aiga. Ua aumaia e lenei tusi ia te au se faamoemoega mo lo’u faanaunauga tonu.

O le tausaga fou o se avanoa lea mo lo matou aiga e faia ai ni suiga. I le tele o masina na sosoo mai ai, sa matou faatuina ni mamanu faaleaiga o le amiotonu. Sa matou tatalo faatasi, suesue e uiga i sauniga o le malumalu, totogi sefuluai, ma auai e le aunoa i a matou sauniga—o se aiga. E lei leva ae foi mai lou tuagane mai lana misiona, a ua matou saunia mo le mauaina o sauniga o le malumalu. Sa ou iloa na faafofoga le Alii ma tali mai ia maua tatalo, a o matou faataaliolio i le fatafaitaulaga paia i le malumalu ma faamauina ai o se aiga mo le olaga nei ma le faavavau atoa.

Pe mafai ona e faia se eseesega i lou aiga? Ioe, e te mafaia! E masani ona ou mafaufau i le alualu i luma e faavavau o lo’u aiga pe a na fai e le tusia e lo’u tuagane lena tusi mamana. O ana mamanu o le amiotonu ma lana faataitaiga na suia ai o matou olaga.

Na saunoa Elder Robert D. Hales: “Afai e le lelei faataitaiga na tatou maua mai i o tatou matua, o lo tatou tiute o le momotu ese o lena tu e le lelei … E mafai e tagata taitoatasi ona aoaoina se ala e sili atu, ma o le faia o lea mea, e faamanuiaina ai olaga o tagata o le aiga i le taimi nei, ma aoaoina ai ni tu sa’o ma lelei mo tupulaga o loo fai mai” (”E Faapefea ona Manatua i Tatou e a Tatou Fanau?” Liahona, Ian. 1994, 10.)

Ia manatua, “o le aiga o le totonugalemu lea o fuafuaga a Le Foafoa, ma le taunuuga e faavavau o Lana fanau” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49). O aiga faavavau e fausia mai i tagata taitoatasi. “Fai lau vaega ina ia atiina ae ai se aiga fiafia” (Mo Le Malosi o le Autalavou, 10). Faatu ni mamanu o le amiotonu i lou olaga. Ma ia avea ma se faataitaiga o e talitonu. O loo faalagolago mai le Alii ia te oe e te fesoasoani i le faaeaina o lou aiga faavavau.

Ua ou iloa o loo soifua Iesu Keriso. Ua Ia silafia oe ma e alofa ia te oe. Ua Ia faamanuiaina au ma lo’u aiga, ma ua ou iloa foi o le a Ia faamanuia ia te oe ma lou aiga. Ou te molimau atu ai ma le lotomaulalo i le suafa o Iesu Keriso, amene.