2007
O Mea Iti ma le Faatauvaa
Novema 2007


O Mea Iti ma le Faatauvaa

Talosia ia tatou toe mauaina le mana paia o le tatalo i aso taitasi ma le uunaiga faatalitonuina a le Tusi a Mamona, ma le naunautai moni pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga.

Ata

O tagata uma o le a ola i le talalelei a Iesu Keriso i aso taitasi ma tumau e oo i le iuga, o le a maua le ola faavavau—o le folafolaga lea a le Alii.1 I ona mataupu faavae, o le talalelei e manino ma faigofie ona malamalama i ai ma ua faia faatatau i e sili atu ona vaivai.2 Na talafeagai lava le saunoaga a Alema, le perofeta o le Tusi a Mamona, “O lenei, ai ua e faapea ua ou valea i lenei mea; ae faauta, … o mea faatauvaa ma mea faavalea ua faataunuuina ai mea tetele; … ua faamaina foi o e popoto e le Atua i mea faatauvaa, ma ua faaolaina ai agaga e toatele.”3

Talu ai nei lava, na ou maua ai le avanoa e matauina ai lenei faagasologa i le soifuaga o se uso e igoa ia Stan, o le sa lē toaga i le ekalesia mo le 45 tausaga. Sa soifua o ia i se olaga lelei ma lagolagoina lona toalua ma lona atalii o ni tagata toaaga ma faamaoni o le Ekalesia. Peitai, ona o ni mafuaaga patino sa filifili ai o ia e tumau i fafo atu o le faaaumeaga a le Ekalesia. E ui i lenei tulaga, na te taliaina i masina taitasi ia faiaoga o aiga.

O Fepuari o le 2006, na maua ai e Stan ni faiaoga fou o aiga. O le la asiasiga muamua sa manaia lava, e ui ina sa le faaalia e Stan se fiafia moni i le talalelei po o soo se mataupu lava e faatatau i mea faaleagaga. O le isi a la asiasiga na sosoo ai, e laitiiti lava se suiga mai le la vaaiga muamua, e ui ina sa fiafia ma ataata teisi mai Stan. Ae peitai, o le la asiasiga lona tolu, sa i ai se suiga vaaia i foliga ma uiga faaalia o Stan. I lo la tete’i tele, ma ao le’i tuuina atu le savali, na faalavelave ane Stan ma ni ana fesili loloto. I le talanoaga na sosoo ai, sa ia toe taua ai ona aafiaga i le masina ua tuanai, lea na la amata faitauina ai ma lona toalua se mataupu e tasi i le aso mai le Tusi a Mamona.

Na faamatalaina ma le mamana e Elder Bruce R. McConkie le ituaiga toe ala mai lea na oo ia Stan: “O se alii lenei na mauaina se kopi o lenei tusi faamanuiaina, na amata ona faitau i ai, ma faaauau ai lava … seia oo, ina faitauina uma, ua faatumulia lona agaga matelaina i le areto o le ola. Na le mafai ona ia tuueseina pe le amanaia ona aoaoga. Na pei lava ua tafe atu le vai o le ola i toafa lafulafuā o lona agaga, faamalieina ai le matūtū, ma le lagona gaogao lea na vavaeeseina ai muamua o ia mai lona Atua.”4

Sa toe faamanatu atu i faiaoga o aiga le mana maoae o le Tusi a Mamona ma le moni lava o aafiaga a le Agaga o le Alii pe a tatou faitau mai ona itulau paia. Na la malamalama lelei ai foi i le folafolaga a le Perofeta o Iosefa Samita, “o le Tusi a Mamona o le tusi [e] sili ona sa’o nai lo se isi lava tusi i luga o le fogaeleele, … ma e mafai e se tagata ona latalata atu ai i le Atua pe a usitai i ana aoaoga, nai lo se isi lava tusi.”5

O le galala o Stan mo le aoaoina ma le toe iloaina o le talalelei toefuataiina, na vave lava ona oo atu ai lana faitauga e sili atu i le tasi le mataupu i le aso, ma na o faatasi ma le agaga o le sailiili loloto ma le tatalo faatauanau. Ia i latou o e e popole i nisi taimi pe faafofoga moni mai le Alii ia latou tatalo, ua faamanatu mai e le Faaola ia i tatou:

“O ai se tasi o outou e avatu ea i lona atalii se maa, pe a ole mai i se areto? Pe a ole mai i se i’a, e avatu ea ia te ia se gata? …

“Ma afai la, o outou e leaga, afai ua iloa e outou ona avatu o mea lelei ma a outou fanau: e le sili ea ona foaiina mai e lo outou Tama o i le lagi le Agaga Paia i e ole atu ai ia te ia?”6

Na fautua mai foi lo tatou perofeta pele o Peresitene Gordon B. Hinckley: “E le mafai ona e faia na o oe… . E te manaomia le fesoasoani a le Alii … ma o le mea e ofo ai, ona ua ia te oe le avanoa e tatalo atu ai, ma le faamoemoe o le a faafofogaina au talosaga ma o le a taliina mai… . O loo faatalitali mai o Ia e fesoasoani mai.”7

Ia Aokuso o le 2006, na taumafai ai Stan e faafetaia’i le fefe [i le alu atu i le lotu] i tafatafa o lona toalua faamaoni ma o atu i le sauniga faamanatuga a lana uarota—o lana [sauniga faamanatuga] muamua lea i le 45 tausaga. O iina, faatasi ai ma se lotomaulalo ma se agaga tatalo, na faalogologo ai i le tatalo faigofie o le faamanatuga na faia e ositaulaga talavou. I le lagonaina o le lē agavaa ma le iloaina o le loloto ma le ‘anoa o lenei sauniga sili ona paia, sa ia manatunatu loloto ai ma le tiga e aunoa ma le tagofia o le areto po o le vai mo ni nai vaiaso.

Na saunoa mai Peresitene Iosefa Filitia Samita, i se molimau ootia i le tele o tausaga ua mavae, e faapea: “I la’u faamasinoga, o le sauniga faamanatuga o le sauniga lea e aupito paia, e aupito mamalu, o sauniga uma o le Ekalesia. Pe a ou mafaufau i le faapotopotoina e le Faaola o ona soo i lena po faagalogatā ina ua ia faia le faamanatuga … e tumu lo’u loto i le ofo ma e ootia ai o’u lagona. Ou te mafaufau i lena faatasiga o se tasi o faatasiga aupito mamalu ma matagofie talu mai le amataga o le olaga.”8

Sa faaauau e Stan ona suesue, tatalo, alu i le lotu, ma maua fautuaga ma faamalosiauga talafeagai mai ona faiaoga o aiga. Ona oo mai lea o lena aso, fiafia, sa ia lagona ua saunia e tuu atu lona lima e tagofia le faamanatuga paia. A tatou fetagofi ma le tatau, mafaufau loloto, ma le migao i le faamanatuga paia, e mafai ona avea i tatou ma tagata “amio atua,”9 ona o le Togiola a Keriso ma le mana o le Agaga Paia.

A o toe foi mai Stan i le malosi atoatoa i le Ekalesia, na ia maua se valaauga ma, o ni nai masina mulimuli ane, sa faauuina ai o se toeaina. O Iulai 2007, na tootutuli ai Stan ma lona faletua i le fata faitaulaga i le maota o le Alii ma e ala i le pule ma le tulafono e faavavau a le Atua, na faaipoipoina ai i laua mo le olaga nei ma le faavavau atoa.10

Uso e ma tuafafine, talosia ia tatou toe mauaina le mana paia o le tatalo i aso taitasi ma le uunaiga faatalitonuina a le Tusi a Mamona ma tusitusiga paia. I Aso Sa, pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, ia tatou faia ma le agaga o le naunautai moni ia te Ia o le na foai mai mea uma.11

Ona o a tatou taumafaiga sili ona lelei ma sili ona faatauvaa ma ona o le agalelei e le mavae o le Alii, o “mea faatauvaa ma mea faavalea, [ua] faataunuuina ai mea tetele.”

Ma le mea mulimuli, e faatatau i nei mea paia, ou te fia faaopoopo atu i ai la’u molimau patino ma la’u faamautinoaga i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai 3 Nifae 27:13–18; MFF 14:7.

  2. Tagai Mataio 11:28–30; Iakopo 4:14; Alema 37:44; MFF 133:57–58.

  3. Alema 37:6–7.

  4. A New Witness for the Articles of Faith (1985), 414.

  5. History of the Church, 4:461.

  6. Luka 11:11, 13; tagai Joseph Smith Translation in footnote 13a.

  7. Teachings of Gordon B. Hinckley, (1997), 468.

  8. In Conference Report, Oct. 1929, 60–61.

  9. 2 Peteru 1:4; tagai foi 3 Nifae 18:1–14.

  10. Tagai Mataio 19:3–6; MFF 131:1–4.

  11. Tagai Moronae 6.