2007
Fafaga A’u Mamoe
Novema 2007


“Fafaga A’u Mamoe”

O a tatou asiasiga e le aunoa i masina taitasi i o tatou uso, e mafai ai ona tatou faatupuina sootaga o le alofa, faauo, ma le faatuatuaina.

Ata

Ua faalotomaulaloina lava au i le avanoa ou te tu atu ai i o outou luma, e faasoa atu lagona o lo’u loto. O au o se tagata e matua faatauvaa lava, e le taulia i tulaga faatauaina o le lalolagi, peitai o le Alii, i Lona alofa mutimutivale tele, ua faamanuiaina ai au e le aunoa i avanoa tulaga ese, ma se meaalofa taua tele: Ua ou mauaina le meaalofa i le moni o lenei talalelei ma le moni o Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola. Sa ou lagonaina le uunaiga taiala a le Agaga Paia mai le taimi faatoa 14 o’u tausaga, ina ua ou faatoa faalogologo i faifeautalai ma faitauina le Tusi a Mamona. E mu pea lava i taimi uma la’u molimau i lo’u loto, ma e mausali lava lo’u faatuatua. O lenei meaalofa o le faatuatua ma le molimau ua matua faamanuiaina ai lava lo’u olaga.

O le asō ua ou tu atu ai faatasi ma tamaitai aupito sili ma le matua taua i le lalolagi, ma ua ou lagonaina le mamafa o le tiutetauave ua i o’u luga i lenei itula. Ua faatele ona ou tatalo, ma suesue ma manatunatu loloto i tusitusiga paia i le sailia o musumusuga e ta’u atu mea e finagalo le Alii ou te ta’u atua i lenei sauniga.

I le avea ai ma se au peresitene o le Aualofa, ua matou suesue ma manatunatu loloto i le talafaasolopito ma le faamoemoega o le Aualofa—o lenei faalapotopotoga tulaga ese sa faatulagaina e se Perofeta a le Atua e tautuaina ai ma faamanuia tamaitai o le Ekalesia. O lenei amataga musuia na oo mai o se tali i manaoga mu’amu’a o loto o tamaitai i lena taimi. Sa faatulagaina ma ni faamoemoega manino a’ia’i se lua: Ia fesoasoani ai i e matitiva ma laveai agaga.1

Sa ta’ua e Sister Beck le mea e tasi e mafai ona fai lelei e tamaitai o lenei Ekalesia, o le tuuina atu lea o le fesoasoani.

Mafaufau i le mataupu faavae o loo aoao mai i le Ioane 21:15–17. Sa fesili le Alii ia Peteru, “Pe e te alofa mai ia te au … ?” Sa tali Peteru, “Ua e silafia ou te alofa ia te oe.” Ona fetalai atu lea o le Alii, “Ia e fafaga i a’u tamai mamoe.” Ua toe fetalai atu faalua o ia ia te ia, Pe e te alofa mai ia te au?” Ua fai mai Peteru: “Le Alii e, ua e silafia ou te alofa ia te oe.” Ua fetalai atu le Alii ia Peteru, “Ia e leoleo i a’u mamoe.” Ua fetalai faatolu atu le Alii ia te ia, “Pe e te alofa mai ea ia te au?” Ua tali atu Peteru, “Le Alii e, ua e silafia mea uma lava; ua e silafia ua ou alofa lava ia te oe.” Ona fetalai atu lea o Iesu ia te ia, “Ia e fafaga i a’u mamoe.”

I le avea ai ma soo o Keriso, tatou te tautino atu foi tatou te alolofa ia te Ia. E faapefea la ona tatou fafaga i Ana mamoe?

O se tasi o auala e mafai ai e le Aualofa ona fafaga Ana mamoe, e ala atu lea i faiaoga asiasi. “O faamoemoega o faiaoga asiasi, o le fausiaina lea o sootaga o le fetausiai i tuafafine taitasi ma ia ofoina atu le lagolago, faamafanafana, ma le faauo.2 Ina ia faataunuuina na faamoemoega, o faiaoga asiasi e tatau ona:

  1. Asiasi e le aunoa i uso taitasi ua tofi i ai, pe a tatau ai i lona aiga i masina taitasi.

  2. “Aoao ia iloa manaoga faaleagaga ma faaletino o le uso ma lona aiga.”

  3. “Tuuina atu le fesoasoani talafeagai.”

  4. “Tuu atu se aoaoga faaleagaga e ala i se savali faalemasina.”3

Ua faamanuiaina e le Alii ia tamaitai i uiga paia o le alofa, tiga alofa, agalelei, ma le alofa mama. O a tatou asiasiga i masina taitasi o ni faiaoga asiasi, tatou te maua ai le mana e faamanuia ai uso taitasi a o tatou faaloaloa atu lima o le alofa ma le agalelei ma avatu meaalofa o le tiga alofa ma le alofa mama. Po o a lava o tatou tulaga faaletagata, ua tatou maua uma lava le avanoa e faamalamalama ai ma faafailele isi.

E tele atunuu i Amerika Tutotonu ma Saute ua ou nofo ai, faapea foi i le Atu Karipeane ma Sepania. Ua ou vaai i le faiga faamaoni o faiaoga asiasi e ala i le savavali i ala pupuu ma ala uumi po o le o i pasi, auala ‘alo, po o nofoaafi. O la’u uo o Ana o se tina talavou i Costa Rica, sa faia ma le faamaoni ana asiasiga i masina taitasi, ma sa savali i le tele o taimi i timuga mamafa. I le tolusefulu tausaga mulimuli ane, ua avea nei ma tinamatua, a o loo tumau pea ona avea ma se faiaoga asiasi faamaoni. Ua anoanoai olaga ua ia faamanuiaina.

O a tatou asiasiga e le aunoa i masina taitasi i o tatou uso, e mafai ai ona tatou faatupuina sootaga o le alofa, faauo, ma le faatuatuaina. A tatou faalogo i uunaiga a le Agaga, o le a faateleina lo tatou iloa o manaoga o isi tagata. Afai tatou galulue e tusa ai ma na uunaiga paia, e mafai ona avea i tatou ma faamanuiaga ia i latou o loo manaomia le fesoasoani. Peitai, e tatau ona tatou naunau e foai atu—a tatou mea ma o tatou taimi. O le fuafaatatau moni lava o o tatou olaga e le o le tele o mea tatou te maua, ae o le tele o mea tatou te foai atu. O faiaoga asiasi e maua ai avanoa e foai atu ai pe a tatou gauai atu i manaoga faaletino, faaleagaga, ma faalelagona o isi.

A o matou nonofo ai i le Dominican Republic, sa ou alu ai e asiasi i se uso faatoa te’a mai lona gasegase failele i le falemai. Sa ou te’i i lona malosi ma ona foliga toafilemu. O la e laiti tele foi le isi ana fanau e toalua! Ina ua mavae ni nai minute o ma talanoaga, sa ia faamatala mai lona toafilemu ona o uso o le Aualofa, sa latou ofo atu e fesoasoani mo ni nai aso na sosoo ai. Sa ia lagonaina le alofagia o ia.

O o’u faiaoga asiasi e muamua mai lava i aso uma e vaai au ma aumai meaai i taimi uma ou te foi mai ai i le fale ma a’u pepe faatoa fananau, i San José, Costa Rica.

Na saunoa Peresitene Boyd K. Packer o le galuega auauna atu i le Aualofa “e faalautele ai ma faapaia uso taitoatasi” ma sa ia fautuaina i tatou ina ia “faamuamua le auaunaga i le Aualofa nai lo isi kalapu uma ma so saiete fegalegaleai faapena.”4

O faiaoga asiasi o se meafaigaluega aoga tele mo taumafaiga e faatumauina ma toe faatoagaina mai. Sa faasoa mai e se uso talavou nofofua le mea lenei:

“A o ou faitauina le savali a le Au Peresitene Sili mai le Ensign, sa faamanatu mai ai ia te au lo’u tofiga o le faiaoga asiasi. O la’u soa o sa’u uo lelei, peitai sa foliga mai o taimi uma lava e le ogatusa ai o ma taimi. O le taeao lena, sa tonu ai o le a na ona ou telefoni i le uso ma te asia, faatonu se taimi, ma le faamoemoe o le a talafeagai ma taimi o la’u soa. Ae paga lea, sa le avanoa la’u soa. Sa ou talosagaina nisi sa matou potu faatasi, matou te o i na asiasiga, ae leai foi se tasi na avanoa. I lo’u iloa e le lelei le fai toatasi o la’u asiasiga, sa ou mafaufau ai e telefoni i ai o le a le faataunuuina, peitai sa tonu ia te au e sili ona ou asiasi i ai na o a’u, nai lo le faamisi foi o se isi masina e le asia ai nei uso.

“Sa ou taunuu i le fale o Alejandra ma sa ou savali atu ma le tetete i lona faitotoa, ma lo’u le iloaina pe ou te iloa o ia. Sa ese lona fofoga lelei i luga o le telefoni, o lea sa ou manatu ai o se uso na ou vaai i ai i le lotu. Sa sau Alejandra ma faafeiloai au i se opo o le mafanafana ma se laufofoga fiafia. O se foliga fou! I le taimi o la ma talanoaga, sa faamatala mai ai e Alejandra lona manao e amata ona toe foi i le lotu, ma sa ia fai mai sa naunau lava i masina ua tuanai, ia i ai se asiasiga faapea. Fai mai a ia, o le taimi muamua lea ua alu atu ai sona faiaoga asiasi. Sa ma talanoa e uiga i ni mataupu faavae o le talalelei, ma faasoa o ma lagona i le savali a faiaoga asiasi o lena masina. Sa tautino mai e ia o le a alu atu i le lotu i lena vaiaso. E sa’o lava, (ma sa la o mai ma lana uo tama)!

“Talu mai lena taimi, ua avea lava i ma’ua ma Alejandra ma uo lelei. Ua le o toe avea nei au ma ona faiaoga asiasi, ae ua faatele atu ona ma feiloai i le masina. E auai atu e le aunoa Alejandra i le lotu ma afiafi faaleaiga, ma o loo auai foi i le inisititiuti.

“Ua i ai nei sa’u molimau malosi atu e uiga i faiaoga asiasi nai lo le taimi muamua. Ou te faafetai mo le taitaiga a le Agaga Paia ma lana uunaiga mālū na taitaiina ai au i se uo agalelei ma le alofa e pei o Alejandra. Sa taufai faamalolosia ai i ma’ua mai lenei aafiaga, ma sa ma taufai manaomiaina mo lo ma’ua tuputupu a’e faaleagaga.”5

A i ai le alofa i se leoleo mamoe, e toatele i latou sa taase e mafai ona toe maua mai. E mafai ona latou tali mai i se valaaulia e toe foi mai i le lafu.

I le Moronae 6:4 ua apoapoaiina ai i tatou ina ia manatua ma tausia i latou ua papatiso i le Ekalesia a Keriso.

O le savali faalemasina o le talalelei tatou te faasoa atu ia i latou tatou te asia, e fausia ai le faatuatua ma le molimau. E taufai faamalamalama ai lē na te tuuina atu ma lē na te taliaina a o fefaasoaai o la malamalamaaga ma aafiaga faaletagata i le talanoaina o mataupu o le talalelei, mau, ma aoaoga a o tatou perofeta.

O le tasi faamanuiaga faaopoopo, o faigauo vavalalata ia ma le malamalama e tulai mai i le va o uso e toalua ia e soa i lenei feau. E taufai aoao mai le tasi mai le isi a o tatou auauna atu faatasi.

E mafai ma e tatau lava ona tatou tuuina atu le fesoasoani ‘anoa. Ua ia i tatou le vaaiga faaletalalelei i o tatou olaga. Ua i ai uunaiga faalelagi e faamalosiauina i tatou e faia mea lelei. Inā tatou tautino atu ia i le faatinoina lelei o faiaoga asiasi. E mafai ona tatou saunia meaai faaletino ma faaleagaga e fafaga ai. E mafai ma e tatau lava ona tatou avatu le malamalama ma mafai ona aoao atu ia aoaoga faavae. E mafai ona tatou fesoasoani atu i e fiaaai faaleagaga ma fafaga i mamoe. E mafai ona faauigaina le fafagaina o mamoe, o le faamalolosia ma le faafaileleina lea o uso fou, o uso ua le toaaga mai, e oo lava i tagata o loo malolosi atoatoa i le Ekalesia.

E tatau ona le manatu faapito la tatou auaunaga, ia fai gugu, ma ia faia ma le naunautai, faatasi ma o tatou loto e tumu i le alofa i le Atua ma Ana fanau. E tatau ona i ai le popolega moni e leoleo i le lafu, ia valaaulia i latou e o mai ia Keriso.

Ou te tatalo o le a tatou ofoina atu se tautinoga faateleina a o tatou faaloaloa atu lima o le alofa ma le agalelei e faamanuia, fesoasoani, ma faamalosi e le tasi le isi pe a tatou o e fai a tatou aoaoga faafaiaoga asiasi faatasi ma se loto naunautai ma le tumu i le fiafia. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai History of the Church, 5:25.

  2. “Aualofa” vaega 3 o le Tusitaulima o Faatonuga a le Ekalesia, Tusi 2: Taitai Perisitua ma Ausilali (1998), 225.

  3. Tusitaulima o Faatonuga a le Ekalesia, Tusi 2: 226.

  4. “The Circle of Sisters,” Ensign, Nov 1980, 110, 111.

  5. Tusi a ia lava.