2007
Iloaina o le Mea Ua Tatou Iloa
Novema 2007


Iloaina o le Mea Ua Tatou Iloa

O le molimau a isi tagata e mafai ona amatalia ma fafagaina ai le naunau mo le faatuatua ma le molimau, ae i le iuga lava, e tatau ona iloa e le tagata lava ia mo ia lava

Ata

I tausaga ua mavae na molia ai se alii i se solitulafono matuia lava. E toatolu ni molimau na aumai e loia o le itu tagi, o i latou taitoatasi na vaai i le alii o faatupuina le faalavelave. Ona folasia lea e le itu tetee ni molimau e toatolu, e leai se isi o i latou na vaai i le mea na tupu. Sa le mautonu le au faamasino faatauvaa. E faavae i le numera o molimau, na foliga mai le faamaoniga i le au faamasino e vaelua tutusa lelei lava ia molimau na faia e faasaga i lē ua molia. Na faia le faaiuga e le sala lea alii. O le mea moni, sa le talafeagai le faapea e fia miliona tagata sa lei vaai i le faalavelave. Sa manaomia lava le i ai o se molimau se toatasi.

I le atamai o le fuafuaga o le talalelei, i le iuga e na o le tasi lava le molimau e tatau ona i ai, ae o lena molimau e tatau lava o oe. O le molimau a isi tagata e mafai ona amatalia ma fafagaina ai le naunau mo le faatuatua ma le molimau, ae i le iuga lava, e tatau ona iloa e le tagata lava ia mo ia lava. E leai se tagata e mafai ona tumau ai pea i se malamalama e nonoina mai.

Ua le sili atu le moni o le talalelei toefuataiina i le asō nai lo le taimi na savali ese atu ai se taulealea e toatasi na i le Vao Paia i le 1820. E lei faalagolago lava le moni i le aofai o i latou na taliaina. Ina ua tuua e Iosefa le vao, sa na o le toatasi lava le tagata i luga o le fogaeleele na iloaina le upumoni e uiga i le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso. Ae peitai, e tatau lava, ona iloa e le tagata lava ia mo ia lava, ma tauave atu lena molimau mumu i le olaga a sau.

Ina ua tofia le alii e 23 tausaga o Heber J. Grant o se peresitene o le Siteki a Tooele, sa ia tauina atu i le Au Paia, na talitonu o ia e moni le talalelei. Na fesili Peresitene Iosefa F. Samita, o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, “Heber, na e saunoa e te talitonu i le talalelei ma lou loto atoa, ae e te lei molimau atu ua e iloa e moni. E te le silafia ea ma le mautinoa ua moni lenei talalelei?”

Na tali Heber: “Ou te le iloa.” Ona faliu lea o Iosefa F. Samita ia Ioane Teila, le Peresitene o le Ekalesia ma faapea atu: “Ou te auai i le toe faaleaogaina i le afiafi nei o le mea na tatou faia ana nei i le taeao. Ou te manatu e le tatau i soo se alii ona pulefaamalumalu i se siteki, pe afai e leai sona malamalama atoatoa ma le mausali e uiga i le paia o lenei galuega.”

Na tali Peresitene Teila: “Iosefa, Iosefa, Iosefa, Ua iloa lelei lava e [Heber] e pei foi o oe. Na pau le mea na te lei iloaina, ua ia iloa.”1

I ni nai vaiaso, na faapea ona ausia ai lena molimau, ma na maligi loimata ona o le agaga faafetai o le taulealea o Heber J. Grant mo le molimau atoatoa, mausali ma le maumaututu na oo atu i lona olaga.

O se mea mataina tele le iloa—ma le iloa ua e iloa ma e lei nonoina mai lena malamalama mai se isi.

O tausaga ua mavae, na ou pulefaamalumalu ai i se misiona na i ai lona ofisa autu i Sisifo Tutotonu. I se tasi aso, faatasi ai ma ni nai a matou faifeautalai, sa ma talanoa ai ma se sui iloga o se isi faatuatuaga Kerisiano. Na talanoa mai lenei alii agamalu e uiga i le talafaasolopito ma aoaoga faavae o lana lava ekalesia, ma iu ina toe taua ai upu masani nei: “O le alofa tunoa ua faaolaina ai outou. E tatau i alii ma tamaitai uma ona faaaoga le faatuatua ia Keriso ina ia avea ai ma se tagata faaolaina.”

Na [matou] i ai faatasi ma se faifeautalai fou. Sa matuai le masani o ia i isi tapuaiga. O lea na tatau ai ona ia fesili atu, “Ae, lau susuga, o le a le mea e tupu i le pepe meamea e maliu ae lei lava lona matua e malamalama ai ma faaaoga le faatuatua ia Keriso?” Na punou le alii atamai, ma tilotilo i le fola, ma fai mai: “E tatau ona i ai se tuusaunoaga. E tatau ona i ai se avanoa. E tatau ona i ai se auala; peitai e leai se mea.”

Na tilotilo mai le faifeautalai ia te au, faatasi ai ma loimata na ia fai mai ai: “Ta fiaola e, Peresitene, ua ia i tatou le upumoni, a ea!”

O le taimi e iloa ai o loo ia te oe se molimau—e manaia ma matagofie—pe a e iloaina ua e iloa. O lena molimau, pe a fafagaina, o le a taatia i ou luga e pei o se ofu talaloa. A oo ina tatou iloa le malamalama, ona siomiaina ai lea o i tatou. O sulu o le malamalama e mumu i totonu o o tatou loto ma mafaufau.

Sa ma talanoa i se tasi taimi ma se alii talavou lelei lava e le auai i le tatou ekalesia, e ui ina sa auai o ia i le tele o a tatou sauniga lotu mo le silia ma se tausaga. Sa ou fesili pe aisea ua le auai ai i le Ekalesia. Na tali o ia: “Ona ou te le iloa pe moni. Ou te manatu atonu lava e moni, ae e le mafai ona ou tu ma molimau atu, e pei ona e faia, ‘Ou te mautinoa e moni.’”

Sa ou fesili i ai, “Ua e faitauina le Tusi a Mamona?” Sa tali mai ua faitau i le tusi.

Na ou fesili pe na tatalo e uiga i le tusi. Na tali: “Na ou ta’ua i a’u tatalo.”

Na ou fai atu i la’u uo, afai lava e na o lona faitauina ma tatalo faasamasamanoa, o le a na le mauaina lava e faavavau. Ae afai na te faatulagaina se taimi mo le anapogi ma le augani, o le a mu le upumoni i totonu o lona loto, ma o le a ia iloaina ai na ia iloa lava. E lei i ai lava sana tala na toe fai mai ia te au, ae na fai atu i lona faletua i le taeao na sosoo ai, o le a anapogi o ia. O le Aso Toonai na sosoo ai na papatisoina ai o ia.

Afai e te fia iloa ua e iloaina ua e iloa, e tatau lava ona totogi se tau. Ma o oe lava e toatasi e tatau ona totogia lena tau. E i ai tagata sui mo sauniga, ae leai ni tagata sui mo le mauaina o se molimau.

Na faamatala Alema e uiga i lona liua i nei upu matagofie: “Na ou anapogi ma tatalo i aso e tele ina ia ou iloa nei mea mo a’u lava. O lenei foi, ua ou iloa mo a’u lava ua moni aua ua faaalitinoina ia te au e le Alii le Atua” (Alema 5:46).

Pe a iloaina se molimau, e i ai se uunaiga malosi i le tagata na te mauaina e folafola atu lena molimau i isi. Ina ua uma ona papatisoina ia Polika Iaga, na ia saunoa: “Sa i ai le Agaga o le Alii i o’u luga, ma na ou lagonaina na pei a mu ou ivi i totonu seiloga ou te tautala atu i tagata… . O le aoaoga muamua lava na ou folafolaina atu na silia ma le itula na faia ai. Na ou tatalaina lo’u gutu ae na faatumuina e le Alii.”2 E pei ona lē mumu se afi vagana ua iloa le aloiafi, e le mafai foi ona mausali se molimau seiloga e faailoa atu.

Na saunoa mulimuli ane Polika Iaga e uiga ia Orson Pratt: “Afai [e] tipitipiina ia Uso Orson i ni fasi inisi, o le a alalaga uma mai na fasi inisi taitasi, ‘E moni le Ekalesia Mamona.’”3 Na viia e Tama Liae ia lona atalii faamaoni o Nifae, i upu nei: “A e peitai, faauta, e le o ia, a o le Agaga o le Atua sa ia te ia, ua tatalaina ai lona gutu i le tautala ua le mafai ona ia tapuni ai” (2 Nifae 1:27).

O le avanoa ma le tiutetauave mo le faailoaina atu o molimau, e afua atu lava i totonu o le faalapotopotoga o le aiga. E tatau i a tatou fanau ona mafai ona manatua le malamalama i o tatou mata, le tagitagi o a tatou molimau i o latou taliga ma le lagona i o latou loto a o tatou tuuina atu a tatou molimau i a tatou au maimoa e sili ona faapelepele, o Iesu o le Alo moni o le Atua, ma o Iosefa o Lana perofeta. E tatau ona iloa e a tatou fanau ua tatou iloa, ona e masani ona tatou tauina atu ia i latou.

Na totogi e taitai o le Ekalesia anamua se tau maoae e faatuina ai lenei tisipenisione. Atonu o le a tatou feiloai atu ia i latou i le olaga a sau ma faalogo i a latou molimau. A valaauina i tatou e molimau atu, o le a la tatou tala e fai atu? O le a i ai fanau iti faaleagaga, ma sauai faaleagaga i le olaga a sau. O le faavavau o se taimi umi lea e ola ai e aunoa ma le malamalama, ae maise lava pe afai o o tatou taitoalua ma a tatou fanau, e nonofo foi i le pogisa ona e leai se malamalama i totonu o i tatou faapea ma isi, o le mea lea, e le mafai ai ona tutu a latou lamepa.

E tatau ona tatou tatalo i taeao ma afiafi uma ma aioi atu i le Alii, ina ia aua lava nei aveesea lo tatou faatuatua, la tatou molimau po o la tatou amio lelei. E na o le tasi lava le molimau e tatau ona i ai, ae e tatau o la oe lava molimau.

E i ai la’u molimau. E uunai mai pea e faailoa atu. Ou te molimau atu o loo i ai le mana o le Atua soifua i totonu o lenei Ekalesia. Ua ou iloa le mea ua ou iloa, ma e moni la’u molimau. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Heber J. Grant, Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1941), 191–93.

  2. In Deseret News, Aug. 3, 1870, 306.

  3. President Brigham Young’s Office Journal, Oct. 1, 1860, Brigham Young Office Files, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.