2005
O Le Tusi a Mamona, o le Meafaigaluega Lea e Faapotopoto Ai Isaraelu Ua Faataapeapeina
Novema 2005


O Le Tusi a Mamona, o le Meafaigaluega Lea e Faapotopoto Ai Isaraelu Ua Faataapeapeina

Na tuuina mai e Iesu Keriso ia i tatou le Tusi a Mamona, o se meafaigaluega e faapotopoto ai Isaraelu ua faataapeapeina.

O le tolusefuluono tausaga talu ai, sa ou faamisiona ai i Mekisiko Sautesasae. O taimi na sa leai ni siteki, ae na o le lua ni paranesi na i ai, i aai aupito tetele e lua i le misiona. Sa uituti avanoa mo aoaoga ma sa tele le mativa. Pe na o se toalua pe toatolu tagata na ese mai ai, ae o faifeautalai uma lava na omai mai le Iunaite Setete.

Ou te manatua ia tagata o le Paranesi a Nealtican. O fale uma lava o le taulaga sa faia i piliki faalala na fai i le kelei ma vaovao mago, sei vagana ai le maota tapuai a le Katoliko ma le falesa a le AAG. Ou te manatua lou tu ai i totonu o si fale piliki faalala laitiiti a le peresitene o le misiona. Na fola i palapala, o faamalama e leai ni tioata, o le faitotoa e tautau ai se ie. Na leai ni meaafale i totonu o le fale. Na leai ni seevae a lona aiga.

Ae o i latou o ni tagata fiafia. Sa ia tau mai ia te au, sa faatau atu e lona aiga a latou mea uma na i ai, ina ia faatau mai ai ni pepa malaga i le pasi mo le malumalu i Mesa, o iina sa faamauina ai i latou mo le olaga nei ma le faavavau. O le toatele lava o tagata o le paranesi, sa latou faia foi lena mea.

O le masina talu ai, na ou toe foi atu ai i Mekisiko, e auauna ai i le Au Peresitene o le Eria. O Mekisiko i le taimi lenei e matuai eseese lava mai le 36 tausaga ua mavae. O Nealtican o le ogatotonu o se siteki toatele ma le malosi o Siona. Ua 200 siteki i Mekisiko ma ua miliona tagata o le Ekalesia. O le toatele lava o taitai o siteki ma uarota e maualuluga a latou aoaoga ma ua mautu i tulaga tautupe. E faitau afe ia alii ma tamaitai talavou mai Mekisiko o loo auauna atu o ni faifeautalai faamisiona.

E moni lava, ua faataunuuina le faalepo na vaaia e Liae, ae faaliliuina e Nifae. “O lea aso foi e iloa ai lava e i latou ua totoe o a tatou fanau o i le aiga o Isaraelu i latou, o i latou foi o le nuu o le feagaiga a le Atua; ona latou iloa ai lea ma oo i le iloa lelei o latou tama anamua, ma le iloa lelei foi o le talalelei a lo tatou Togiola, sa foaiina mai ai e ia i o latou tama; o lea, e oo mai ai i latou i le iloa lelei o lo latou Togiola.1

E moni lava o tagata Mekisiko ma isi atunuu o Amerika Latina, e i ai faatasi ma i latou ua tupuga mai i perofeta. O le Tusi a Mamona o lo latou tofi lea. Na auauna atu Iesu Keriso i o latou tama.

I le mavae ai o Lona Toetu, na afio ifo Iesu Keriso mai le lagi, na laei i se ofu talaloa paepae, ma tu i le totonugalemu o o latou augatuaa iinei i Amerika. Na faaloaloa atu Lona aao ma fetalai atu: “Faauta, o au o Iesu Keriso, o Le na molimau ai perofeta, e sau i le lalolagi.

“… o au o le malamalama ma le ola o le lalolagi.”2

“O le mea lea, ia outou sisii ai i luga lo outou malamalama, ina ia pupula atu ai i le lalolagi. Faauta, o au o le malamalama tou te sisii i luga.”3

Sa toe fofoga mai e le Faaola lena fautuaga i le Ekalesia i aso nei, ina ua Ia fetalai mai, “E moni ou te fai atu ia te outou uma: Ina tutulai ia ma susulu atu , ina ia faia lo outou malamalama ma tagavai mo atunuu.”4 O Iesu Keriso o le malamalama lea tatou te sisii ae i luga o se tagavai i atunuu uma. Tatou te ofo atu le malamalama faaopoopo o Iesu Keriso e pei ona faaalia i le Tusi a Mamona, O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso.

Ua luiina i tatou e Peresitene Hinckley ina ia faitau pe toe faitau le Tusi a Mamona a o lei uma le tausaga, o se faamanatuga o le 200 tausaga o le soifua mai o le Perofeta o Iosefa Samita. O le faia o lenei mea, tatou te faamamaluina ai Iosefa Samita, o le na faaliliuina le Tusi a Mamona: “e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua.”5

Ina ua faaali mai le perofeta anamua o Moronae ia Iosefa, sa ia tau atu ia te ia “o loo i ai se galuega o loo finagalo le Atua [na] te faia; ma o le a tauleleia ma tauleagaina foi [lona] igoa i nuu uma, ma ituaiga uma, ma gagana eseese, po o tagata uma lava.”6

O lena valoaga ua faataunuuina. O le igoa o Iosefa Samita ua lauiloa ma faaaloalogia i le lalolagi atoa, e oo lava i le nuu maotua o Nealtican, Mekisiko.

Lata mai nei lava, na faamatalaina ai e se tagata i Monterrey, Mekisiko, le auala na suia ai e le Tusi a Mamona lona olaga. A o talavou, sa faagaeetia Jesús Santos i faifeautalai o le AAG, sa ia vaaia e savavali atu i auala pefu. Sa fia talanoa o ia i a i laua e uiga i le ekalesia, ae na fai i ai sana uo, e faatali seiiloga e faafesootai atu o ia e i laua.

E tele taimi sa alu atu ai o ia i fale o le Ekalesia ma matamata atu i tua o pa uamea i taaloga a faifeautalai ma autalavou o le mutuale. Na foliga mai e amiolelei i latou, ma manao ai lava e fia auai i lena vaega. E faalagolago lona auvae i luga o le pa, ma talotalo ia latou iloa mai o ia ma valaaulia o ia latou te auai faatasi. E le’i tupu lava lena mea.

A o faamatala e Jesús lenei tala ia te au, sa ia faapea mai, “O se mea faanoanoa. O le taimi lena a o avea au ma se alii talavou, ma semanu ou te alu i se misiona.”

Na siitia atu o ia i Monterrey, Mekisiko. O le iva tausaga mulimuli ane, a o asiasi atu o ia i se uo i le isi itu o le taulaga, sa tuitui atu faifeautalai i le faitotoa. Na manao lana uo e tuliese i laua. Na augani atu Jesús ia te ia ina ia tuu mai faifeautalai latou te talanoa mo le na o se lua lava ni minute. Na taliaina e lana uo.

Sa talanoa atu faifeautalai e uiga i le Tusi a Mamona, i le malaga mai a Liae ma lona aiga mai Ierusalema e o atu i Amerika, ma le asiasiga a Iesu Keriso toetu i e na tupuga mai ia Liae i Amerika.

Sa fia suesue atili ia Jesús. Sa sili ona tosina atu o ia i le ata o loo faaalia ai le afio atu o Keriso i Amerika. Sa ia tuuina atu i faifeautalai lona tuatusi. Sa faatalitali o ia mo le tele o masina, peitai, la te le’i faafesootaia atu lava o ia.

E tolu isi tausaga na mavae ai. Na valaaulia e nisi o uo ia lona aiga i se afiafi faaleaiga. Sa latou tuuina atu ia te ia se kopi o le Tusi a Mamona.

O le taimi lava na amata ai ona ia faitauina ai le Tusi a Mamona, sa ia iloaina ai e moni. Mulimuli ane, i le 12 o tausaga talu mai le taimi muamua sa na iloaina ai le Ekalesia, na papatisoina ai i laua ma lona faletua. E tele naua ni tausaga na maumau. Ana faapea na talanoa atu faifeautalai ia te ia, ana faapea foi e tilotilo atu le autalavou o le Mutuale i se talavou tuua toatasi na matamata mai le pa, ana faapea e maua atu o ia i le fale e faifeautalai i Monterrey, semanu e ese lona olaga i lena 12 tausaga. O le mea e faafetai ai, na valaaulia o ia e ni tuaoi e auai i le ekalesia i se afiafi faaleaiga, ma faasoa atu lena tusi lea o loo i ai se mana tele e faaliliuina ai, o le Tusi a Mamona.

O le aso, o loo auauna atu Jesús Santos o se peresitene o le Malumalu o Monterrey Mekisiko.

Na tuuina mai e Iesu Keriso ia i tatou le Tusi a Mamona, o se meafaigaluega e faapotopoto ai Isaraelu ua faataapeapeina. I le taimi o Lona faaali atu i Amerika, sa Ia fetalai atu i tagata, “Pe a oo mai nei mea ina ia amata ona iloa nei mea e a outou fanau—e fai ai ma faailoga ia te i latou, ina ia latou iloa ua uma ona amataina le galuega a le Tama i le faataunuuina o le feagaiga na ia faia ma le nuu o le aiga o Isaraelu.”7

O le Tusi a Mamona o lana lava lea molimau i tagata o Amerika Latina faapea ma atunuu uma. O lona oo mai i nei aso e gata ai, ua fai ma molimau ua toe amataina foi e le Atua ona faapotopoto Isaraelu ua faataapeapeina.

Ou te vaai faalemafaufau pea ia Jesús Santos o se alii 18 tausaga e foliga veuveua, o tuu falo mai i le pa o le falesa. O outou iloa atu o ia? E mafai ona outou valaauliaina o ia faapea ma isi e pei o ia, ina ia avea ma se tasi o outou? O ai o le a outou iloa o le a tali atu i la outou valaaulia e faitau le Tusi a Mamona? E mafai ona outou valaaulia i latou? Aua nei faatali.

Ou te molimau atu o Iosefa Samita o le perofeta o le Toefuataiga. O le Tusi a Mamona, O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso, o le auala lea o le a faapotopotoina ai tagata mai atunuu uma i totonu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O lenei Ekalesia o loo faavaeina i luga o aposetolo ma perofeta, e pei lava ona sa i ai i aso anamua. O Peresitene Gordon B. Hinckley o le perofeta faauuina a le Alii i luga o le fogaeleele i aso nei. O Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma le Togiola. O Lana Ekalesia ma Lona malo lenei. O Ia o lo tatou Tupu o Emanuelu. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. 1 Nifae 15:14; faamamafa faaopoopo.

  2. 3 Nifae 11:10–11.

  3. 3 Nifae 18:24.

  4. MFF 115:5.

  5. Folasaga o le Tusi a Mamona.

  6. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:33.

  7. 3 Nifae 21:7; faamamafa faaopoopo.