2005
Fai Lou Tiute— E Sili Lena
Novema 2005


Fai Lou Tiute— E Sili Lena

O le perisitua e le faapea o se meaalofa ae o se poloaiga e auauna atu, o se avanoa e siitia ai, ma se avanoa e faamanuia ai olaga o isi.

Uso e o le perisitua, o loo faapotopoto iinei i le Nofoaga Autu mo Konafesi ma le lalolagi atoa, ua faalotomaulaloina au e le tiutetauave ua ia te au e tuuina atu ai ni nai manatu ia te outou. Ou te tatalo mo le Agaga o le Alii ina ia faatasi mai ia te au a o ou lauga atu.

Ua ou iloa o la tatou potopotoga i lenei afiafi o loo aofia ai ma le tiakono e sili ona lata mai le faauuina, ma le faitaulaga sili aupito i matua. I tagata uma o le aofia, o le toefuataiga o le Perisitua Arona ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e Ioane le Papatiso ma le Perisitua Mekisateko ia Iosefa ma Oliva e Peteru, Iakopo, ma Ioane o ni mea paia ma le taua ia na tutupu.

Ia te outou tiakono, ou te faapea atu ou te manatua lelei le taimi na faauuina ai au o se tiakono. Na faamamafa mai e lo matou au epikopo le paia o le tiutetauave sa ia i matou e tufa ai le faamanatuga. Sa faamamafaina mai ia laei talafeagai, o se uiga mamalu, ma le taua o le mama i le faaleagaga ma le faaletino. A o aoaoina i matou i le faiga o le tufaina o le faamanatuga, sa ta’u mai ia i matou le auala e tatau ona matou fesoasoani ai i a Louis McDonald, o se uso i la matou uarota sa pe se vaega o lona tino, ina ia mafai ona ia maua le avanoa e taumafa ai i faatusa paia.

Ou te manatuaina lelei le tufaina atu o le faamanatuga i le laina nofoa sa nofo ai ia Uso McDonald. Sa ou fefe ma sa ou le mautonu ina ua ou latalata atu i lenei uso lelei, ae te’i ua ou vaaia lana ataata ma le faaalia o le loto faafetai i lona naunau mai e taumafa. Sa ou uuina le fata i lo’u lima tauagavale, ae ou tago i le fasi falaoa itiiti ma tuu atu i ona laugutu. Sa tufa atu le vai mulimuli ane i le faiga lava lea e tasi. Sa ou lagona e pei ua ou tu i eleele paia. Ma e moni lava sa ou i ai. O le avanoa e tufa atu ai le faamanatuga ia Uso McDonald na avea ai i matou uma ma ni tiakono lelei tele.

I le lua masina talu ai, i le Aso Sa, 31 Iulai, sa ou i ai i Fort A. P. Hill, Virginia, ma auai i se sauniga faamanatuga a le Au Paia o Aso e Gata Ai sa faia i le taimi o le Tolauapiga Aoao a le Sikauti. O le faamoemoega o lo’u i ai iina o le lauga atu lea i alii talavou e 5,000 o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma o latou taitai o e sa faaaluina le vaiaso ua mavae e auai ai i gaoioiga o le tolauapiga. Sa latou nonofo ma le migao i se nofoaga faaofuofu a o usuina e se aufaipese e 400 leo o le Perisitua Arona:

Se tama Mamona, se tama Mamona,

O au o se tama Mamona.

Atonu o lotovale se tupu ia te au,

Aua o au o se tama Mamona.1

Na faamanuia le faamanatuga, ma e 65 ni ositaulaga sa faapaiaina i luga o ni laulau faamanatuga se tele sa tuuina i luma o le faapotopotoga. E tusa ma le 180 tiakono sa tufaina le faamanatuga. O le taimi e alu i le tufaina o le faamanatuga i se falesa tumu o se uarota, sa faapea foi le tufaga i lenei faapotopotoga tele. Oka se vaaiga ina a maoae sa ou vaaia i lena taeao a o auai nei alii talavou o le Perisitua Arona i lenei sauniga paia.

E taua tele mo tiakono taitoatasi le taialaina e se malamalama faaleagaga i le paia o lona valaauga faauuina. I se tasi uarota, sa matuai lelei ai ona aoaoina le lesona e faatatau lea i le aoina o le taulaga anapogi.

I le aso anapogi, e asia ai tagata o le uarota e le au tiakono ma aoao ina ia mafai e aiga taitasi ona tuuina atu se foai. Sa fai si le fiafia o tiakono ona o le vave feala i luga nai lo le mea e masani ai ina ia faataunuuina lenei tofiga.

Na oo ifo le musumusuga i le au epikopo ina ia ave i se pasi ia tiakono ma aoao i le Lotoa o le Uelefea i le Aai o Sate Leki. O iina na latou vaaia ai tamaiti matitiva o mauaina ni seevae fou po o isi lavalava. O iina na latou molimauina ai le faatutumuina o ato faatau gaogao i ni oloa. Sa leai ni tupe na faafesuiai ai. E tasi si faamatalaga puupuu sa faia: “Alii talavou, o mea nei e tuuina atu e tupe tou te aoina i le aso anapogi—e oo lava i meaai, lavalava, ma fale mo i latou ua le tagolima.” Sa atili fiafia alii talavou o le Perisitua Arona, aua ua laasia se tulaga maualuga atu, ma auauna atu atili ai ma le naunautai i le faataunuuina o o latou tofiga.

I le taimi nei, e faatatau i aoao ma ositaulaga, ua tatau ona tuuina atu ia te outou uma taitoatasi se tofiga e avea ai ma faiaoga o aiga faatasi ma se soa o loo umia le Perisitua Mekisateko. O se avanoa lelei tele lea e saunia ai mo se misiona. O se avanoa lelei tele e aoao ai le faatulagaga o le tiute. O le a otometi lava ona liliuese se alii talavou mai le manatu mo ia lava pe a tofia o ia e “leoleo” i isi.2

Na fautua mai Peresitene Tavita O. MaKei: “O le aoaoga i aiga o se tasi lea o o tatou avanoa sili ona moomia vave ma sili ona tauia ina ia faafailele ma musuia, ia fautuaina ma taitaiina fanau a lo tatou Tama… . [O] se tautua e faalelagi, o se valaauga paia. O lo tatou tiute i le avea ai ma Faiaoga o Aiga le momoliina atu o le agaga faalelagi i totonu o fale ma loto taitoatasi.”3

O aoaoga i aiga e taliina ai le tele o tatalo ma mafai ai ona tatou vaai i le tutupu mai o ni vavega ola.

A ou mafaufau i aoaoga faaleaiga, ou te manatua ai se tagata e igoa ia Johann Denndorfer mai Debrecen, Hungary. Na liua o ia i le Ekalesia i le tele o tausaga ua mavae i Siamani, ae o lenei, ina ua tuanai le Taua Lona II o le Lalolagi, na avea o ia ma se pagota i lona lava atunuu o Hungary. Sa matua faananau o ia mo se fesootaiga ma le Ekalesia. Ona asiasi atu lea o ona faiaoga o aiga. Na malaga atu ia Uso Walter Krause ma lana soa mai le faatausiusiuga o Siamani e oo atu i Hungary ina ia faataunuu lo la’ua tofiga o ni faiaoga o aiga. Ae la te lei tuua o la aiga i Siamani, sa faapea atu le tala a Uso Krause i lana soa, “E te fia alu ta te o e faiaoga faaleaiga i lenei vaiaso?”

Na fesili atu lana soa,“O afea ta te o ai?”

Na tali Uso Krause: “Taeao.”

Ona oo mai ai lea o le fesili, “O afea ta te toe foi mai ai?”

E lei faalotolotolua ia Uso Krause; na ia tali atu, “Oi, pe tusa ma se vaiaso.”

Ma sa la o atu loa e asi ia Uso Denndorfer ma isi. E lei toe oo atu ni faiaoga o aiga a Uso Denndorfer talu ona uma le taua. Ae o lenei, ina ua ia vaaia ia auauna a le Alii, sa lofituina o ia. Latou te le’i faatalofa; ae, sa ia alu atu muamua i lona potu ma aveese mai i se nofoaga lilo lana sefuluai sa ia teuina mo le tele o tausaga. Sa ia tuuina atu loa lenei sefuluai i ona faiaoga o aiga, ona ia faapea atu lea, “Ua mafai nei ona tatou faatalofa.”

O sina upu mo ositaulaga i le Perisitua Arona. O outou o alii talavou o loo i ai le avanoa e faamanuia ai le faamanatuga, e faaauau ai o outou tiute o faiaoga o aiga, ma ia auai i le sauniga paia o le papatisoga.

I le lima sefulu tausaga talu ai, na ou iloa ai se alii talavou, o Robert Williams, sa ia umia le tofi o se ositaulaga i le Perisitua Arona. I le avea ai ma epikopo, sa avea ai au ma ona peresitene o le korama. Afai e tautala o ia, e taumemumemu ma fetolana tautala, e le mafai ona taofiofi. Sa matamuli o ia, e le tautala, e fefe ia te ia lava ma isi tagata uma; o lenei tulaga le atoatoa sa matuai afaina ai lava o ia. E seasea ona ia talia se tofiga; e le tilotilo sa’o foi i se tagata; e na o le sioa lava i lalo. Ona oo lea i se tasi aso, i ni tulaga lava e le masani ai, na ia taliaina ai se tofiga e faatino le tiutetauave o le papatisoina lea o se isi tagata.

Sa ma sosoo ma Robert i totonu o le potu papatiso o le Malumalu o Sate Leki. Sa ou iloaina, sa ia moomia le fesoasoani uma e mafai ona ia maua. Sa laei o ia i se ofu paepae, ua saunia mo le sauniga o le a ia faatinoina. Sa ou fesili i ai po o le a sona lagona. Sa sioa o ia i le fola ma taumemumemu mai ma le le taofiofia e faapea ua ia lagona le popole.

Sa ma taufai tatalo faatauanau ia mafai e ia ona fai lana galuega. Ona faapea mai lea o le failautusi, o “Nancy Ann McArthur o le a papatiso nei e Robert Williams, o se ositaulaga.”

Na aluese atu Robert ma ou tafatafa, ma laa atu i totonu o le vai, ma uu atu le lima o Nancy, ma fesoasoani i lona alu ifo i lalo i le vai lea e faamamaina ai olaga o tagata ma maua ai se toefanauina faaleagaga. Na ia tautala i upu, “Nancy Ann McArthur, ona ua tofia au e Iesu Keriso, ou te papatiso ia te oe i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia. Amene.”

Ona ia papatisoina ai lea o ia. E leai ma sona tauto’ai! E leai ma sona sasi! Na molimauina ai se vavega o ona po nei. Ona faia foi lea e Robert ia sauniga o papatisoga mo isi tamaiti e toalua pe toatolu i le faiga lava lea e tasi.

I totonu o le potu e sui ai laei, sa ou topetope atu e faamalo atu ai ia Robert. Sa ou faamoemoe o le a ou faalogoina pea le le toe feto’i o le tautala. Sa ou sese. Sa ia sioa i lalo ma taumemumemu mai lana tali o le faafetai.

Ou te molimau atu ia te outou ina ua galue Robert i le pule o le Perisitua Arona, sa ia tautala ma le mana, ma le talitonu i ai, faatasi ma le fesoasoaniga mai le lagi.

I le silia ma le lua tausaga talu ai sa ou maua ai le avanoa ou te lauga ai i le sauniga o le falelauasiga o Robert Williams ma ou saafiafi ai i lenei perisitua faamaoni o le sa taumafai i le mea sili i lona olaga atoa e faamamaluina lona perisitua.

O nisi o outou alii talavou o loo iinei i lenei afiafi atonu tou te matamumuli, pe tou te manatu foi tou te le gafatia ona tali atu i se valaauga. Ia manatua o lenei galuega e le o sa outou galuega po o sa’u foi. E mafai ona tatou taufai tepa ae i luga ma aapa atu mo le fesoasoani mai le lagi.

E pei o nisi o outou, ua ou iloa lelei le tiga o le feagai ma le faanoanoa ma le maasiasi faaletalavou. A o o’u laitiiti, sa ou taalo sofipolo i le aoga maualalo faapea le aoga maualuga. Sa filifili ni kapeteni se toalua, ona la filifilia lea o tagata taaalo la te mananao i ai i a la au. E mautinoa lava, o tagata taaalo sili ona lelei e filifili muamua, ona sosoo ai lea ma le lona lua, ma le tolu. E leai se mea e leaga ai pe a filifilia oe i le filifiliga lona fa po o le lona lima, ae o le filifilia mulimuli ma tuu i se tulaga e sili ona le manaomia sa matuai mataga lava. Ua ou iloa; aua sa ou oo i ai.

Sa ou talotalo lava ia ‘aua nei taina atu le polo i le itu lea sa ou i ai, aua e mautinoa lava e pau ia te au, ona maua ai lea o ’ai o le isi ’au, ma o le a talie mai la matou au ia te au.

E ui lava e pei o ananafi na tupu ai, ae ou te manatua lelei le taimi tonu na suia ai lena tulaga i lo’u olaga. Na amata le taaloga e pei ona ou faamatalaina: o au na mulimuli lava filifili. Na ou agai atu ma le faanoanoa i le tulimanu taumatau o le malae ma matamata atu a o tofu ia tulimanu ma tagata o le isi au. Ona pepe lea o isi tagata ta e toalua ina ua misi a la ta. E lei pine, ae ta loa e le isi tagata na sosoo ai se ta uiga ese. Sa ou lagona atu foi o fai lana tala, “O le ta faatini lenei.” O se mea maasiasi lena, aua na agai mai le polo i le itu sa ou i ai. Pe ou te au ea i ai? Sa ou tamoe i le tulaga sa ou manatu o le a pau i ai le polo, na memumemu la’u tatalo a o o’u tamoe, ma aapa atu i luma o’u lima faaofuofu. Sa ou ofo. Na ou sapoina le polo! Na manumalo la’u au i le taaloga.

O lenei aafiaga e tasi na faamalosia ai lo’u lagona mautinoa, na musuia ai lo’u manao e faataitai, ma aveatu ai au mai le tulaga o le mulimuli ona filifilia, ma avea ma se tagata na tele sona sao i le au.

E mafai ona tatou mauaina lena aafiaga o le faamalosia o le lagona mautinoa. E mafai ona tatou lagonaina lena mimita i le faatinoina. O se fuafaatatau e tolu ona upu o le a fesoasoani ia i tatou: Aua le fiu.

Mai le tala faatino o le Shenandoah e maua mai ai laina musuia nei: “Afai tatou te le taumafai, ona tatou le faia lea; ma afai tatou te le faia, aisea la ua tatou i ai iinei?”

E maua vavega i soo se mea pe a faalauteleina valaauga o le perisitua. Afai e suitulaga le faatuatua i le masalosalo, afai e suia e le auauna atu ma le le manatu faapito le tauivi mo le tagata lava ia, o le a faataunuuina e le mana o le Atua Ona faamoemoega. O le perisitua e le faapea o se meaalofa ae o se poloaiga e auauna atu, o se avanoa e siitia ai, ma se avanoa e faamanuia ai olaga o isi.

O le valaau e galue e mafai ona oo mai ma le filemu a o tatou tali atu i tatou ua umia le perisitua i tofiga tatou te maua. O Peresitene Siaosi Alapati Samita, lena taitai tamalii ma le aoga, na faailoa mai faapea, “O lou tiute muamua lava o le aoaoina lea o mea o loo finagalo le Alii i ai, ona faalauteleina lea o lou valaauga e ala i le mana ma le malosi o Lana Perisitua paia i ou uso i se auala o le a fiafia ai tagata e mulimuli ia te oe.”4

O le a le uiga o le faalauteleina o se valaauga? E na o le faatinoina lea o le auaunaga e fitoitonu i ai. E faalauteleina e se toeaina le valaauga faauuina o se toeaina e ala lea i le aoaoina po o a ona tiute i le avea ai ma se toeaina, ma le faatinoina. E faapea ona faia i se toeaina, e faapea ona faia i se tiakono, se ositaulaga, se epikopo, ma i latou uma taitoatasi o loo umia tofi i le perisitua.

Uso e, o le faatinoina—ae le na ona moemiti i ai—lea e manuia ai olaga, e taitaiina ai isi, ma laveaiina ai agaga. “A ia fai outou ma e anaana i le upu, ae aua le na ona faalogologo i ai, o faaseseina ai outou e outou,”5 o le fautua mai lea a Iakopo.

Tau ina ia faia e i latou uma o e o loo lagona mai lo’u leo se taumafaiga faafouina ina ia agavaa mo le taitaiga a le Alii i o tatou olaga. E tele naua i latou o e o loo aioi ma tatalo mai mo se fesoasoani. E i ai i latou o e ua lotovaivai ma manaomia se lima fesoasoani.

I le tele o tausaga ua mavae a o ou auauna atu o se epikopo, sa ou pulefaamalumalu ai i se uarota toatele lava e silia ma le 1,000 tagata, e aofia ai ni tina se 87 ua oti a latou tane. I se tasi taimi, sa ou asiasi atu ai ma se tasi o o’u fesoasoani, i se tina ua maliu lana tane ma lana tama teine matua e le atoatoa le malosi. Ina ua ma tuua lo la fale, sa i ai se tamaitai mai le isi fale i le isi itu sa tutu i luma o lona faitotoa ma faaafe i maua. Sa ia tautala i se si’uleo o se gagana ese ma fesili mai pe o a’u o se epikopo; sa ou tali atu i ai o lea lava. Sa ia fai mai, na te matauina lava e masani ona ou asiasi atu i isi. Ona ia faapea mai lea, “E leai ma se tasi e asiasi mai ia te au po o lo’u toalua lea ua faataotolia. E i ai sou taimi e te sau ai ma tatou feiloai, e ui lava e le o ma’ua o ni tagata o la outou ekalesia?”

Ina ua ma ulufale atu i lona fale, sa ma matauina ai o loo faalogologo i laua ma lona toalua i le Aufaipese a le Tapeneko i luga o le leitio. Sa matou talanoa ma le ulugalii mo se taimi, ona tuuina atu lea o se faamanuiaga i le tane.

Ina ua mavae lena uluai asiasiga, sa ou afe i ai i taimi uma sa ou mafaia ai. Na iu ina ua faafeiloai atu le ulugalii i faifeautalai, ma sa papatisoina ai le tina, o Angela Anastor. I se taimi mulimuli ane, sa maliu ai lana tane, ma sa ou maua ai le avanoa e taitai ma lauga ai i ona toe sauniga. Faatasi ai ma le malamalama o Sister Anastor i le gagana Eleni, o lea sa ia faaliliuina ai mulimuli ane le tamaitusi ua lauiloa le faaaogaina, “Ua Faamatala e Iosefa Samita Lana Lava Tala,” i le gagana Eleni.

Uso e, ou te fiafia i le faaupuga: “Fai [lou] tiute; e sili lena; Tuu atu [i le] Alii mea uma!”6

O le tautua mataalia i le Perisitua Arona o le a saunia ai outou alii talavou mo le mauaina o le Perisitua Mekisateko, auauna atu i misiona, ma faaipoipo i le malumalu paia.

O le a outou manatuaina pea a outou faufautua o le Perisitua Arona ma o outou uso o le korama, o le auala lea e iloa ai le mea moni, “Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou le lotomanatu, ina ia tatou manatua fugalaau manogi ma matagofie i vaitaimi taufaaifoifo o o tatou olaga.”7

Alii talavou o le Perisitua Arona, o loo tauvalavalaau mai lo outou lumanai; sauni i ai. Ia taialaina pea outou e le Tama Faalelagi a o faapea ona outou faia. Ia taialaina e Ia i tatou uma a o tatou tauivi e faamamaluina le perisitua lea ua tatou umia ma ia faalautele o tatou valaauga, ou te tatalo faamaualalo atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Evan Stephens, “A Mormon Boy,” in Jack M. Lyon and others, eds., Best Loved Poems of the LDS People (1996), 296.

  2. Tagai i le MFF 20:53.

  3. Priesthood Home Teaching Handbook, rev. ed. (1967), ii–iii.

  4. In Conference Report, Apr. 1942, 145.

  5. Iakopo 1:22.

  6. Henry Wadsworth Longfellow, “The Legend Beautiful,” in The Complete Poetical Works of Longfellow (1893), 258.

  7. Paraphrasing James Barrie, in Peter’s Quotations: Ideas for Our Time, comp. Laurence J. Peter (1977), 335.