2005
I Luga o le Mauga o Siona
Novema 2005


I Luga o le Mauga o Siona

Soo se tagata lava e fegalegaleai fiafia ma le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma saili ia usitai i ona mataupu faavae ma sauniga, ua tu “i le mauga o Siona.”

Ua loa ona ou ola ma matauina le eueu taitasi ese o tulaga faatauaina, ia e tatau ona faalagolago i ai le manuia o le tagata.

Ua tatou ola i se vaitaimi ua oo ai tulaga faatauaina mai anamua o le ola mama, faaipoipoga, aiga, ma auaiga, i le toilalo popo i faamasinoga ma fonotaga, i totonu o palemene ma potuaoga. O lo tatou fiafia e faalagolago i le ola ai i na lava tulaga faatauaina.

Na valoia e le Aposetolo o Paulo e faapea, o o tatou aso, o nei aso amulī, o le a “le faalogo [ai tagata] i matua, … o e le taofi manao o le tino, … o e le alolofa i tagata amio lelei, … o e ua tele le manao i mea faafiafia a e leai se manao i le Atua” (2 Timoteo 3:2–4).

Ma sa ia lapatai mai, “O tagata amioleaga ma e taupelopelo, e alualu pea lava lo latou leaga, o loo faasese atu, ua faaseseina foi i latou” (2 Timoteo 3:13). Na sao lava o ia. Ae ui i lea, pe a ou mafaufau atu i le lumanai, e lofituina au i se lagona mautinoa o le a lelei mea uma.

Na ta’u atu e Paulo i le alii talavou o Timoteo ina ia tumau pea i mea na ia aoaoina mai le au Aposetolo, ma faapea mai, o le a saogalemu o ia aua, “talu foi ina o e tama itiiti ua e iloa tusi Paia, e mafaia ona faapoto ai ia te oe e iu ai i le ola i le faatuatua ua ia Keriso Iesu” (2 Timoteo 3:15).

E taua le malamalama i tusitusiga paia. Tatou te aoao ai e uiga i le taitaiga faaleagaga.

Na ou faalogo o faapea mai tagata, “ Pe ana faapea sa ou ola i le popo fou o le Ekalesia, semanu ou te onosaia ma le lotomalie ia sauaga ma tofotofoga, o le taimi lea o le tele o faaaliga na maua mai sa lolomiina o ni tusitusiga paia. Ae aisea ua le tupu ai lena mea i aso nei?”

O faaaliga na oo mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita, na lolomiina o ni tusitusiga paia, na faataatiaina ai le faavae mautu o le Ekalesia, ina ia mafai ona agai i luma le talalelei a Iesu Keriso i “atunuu uma” (2 Nifae 26:13).1

O loo faamalamalama mai i tusitusiga paia le tofiga o le Perofeta ma le Peresitene ma ona Fesoasosani, le Korama a Aposetolo e Toasefululua, korama a Fitugafulu, o le Au Epikopo Pulefaamalumalu, ma siteki, uarota ma paranesi. O loo faamalamalama ai foi tofiga o le Perisitua Mekisateko ma le [Perisitua] Arona. Latou te faatulagaina le faiga e mafai ai ona oo atu ia musumusuga ma faaaliga i taitai ma faiaoga ma matua i tagata taitoatasi.

Ua ese foi mea faafeagai ma tofotofoga i aso nei. Pe afai e mafai ona faamatalaina, ua sili atu ona ogaoga, sili atu ona matautia nai lo aso anamua, ua tau le agatonu atu i le Ekalesia ae o i tatou o tagata taitoatasi. O faaaliga i aso anamua sa lomiaina o ni tusitusiga paia mo le taitaiga tumau o le Ekalesia, o loo faamalamalama ai sauniga ma feagaiga ma o loo faaaogaina pea.

O se tasi o na mau o loo folafola mai ai, “A e afai ua saunia outou o le a outou le matatau ai lava” (MFF 38:30).

Sei ou ta’u atua le mea ua faia e saunia ai i tatou. Atonu o le a outou malamalama ai i le pogai ou te le fefe ai i le lumanai, i le mafuaaga ua ou maua ai na lagona mautinoa o le to’a.

E le mafai ona ou faamatala auiliiliina pe lisiina foi mea uma ua uma ona faatulagaina e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i tausaga e le’i mamao atu. O le a outou vaaia ai faaaliga faifaipea, o loo maua e le Ekalesia faapea ai ma tagata taitoatasi o le ekalesia. O le a ou faamatalaina ni nai mea.

E silia i le 40 tausaga ua mavae, na fuafuaina ai ia vave ma faigofie ona maua e tagata uma lava o le Ekalesia ia aoaoga faavae, e ala i le saunia o se lomiga o tusitusiga paia a le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa amata loa ona matou tusia mau [e autu faatasi] o le Tusi Paia [Lomiga a] King James ma le Tusi a Mamona, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele. E le’i i ai se mea e tasi na suia o le Tusi Paia [Lomiga a] King James.

Na faia galuega i le tele o seneturi ua mavae e sauniuni ai mo o tatou aso. O le ivasefulu pasene o le Tusi Paia King James na faaliliuina e William Tyndale ma Ioane Uikilifi. E tele sa tatou aitalafu i faaliliu tusi o aso la, o e na maliliu faamaturo.

Fai mai William Tyndale, “o le a ou faia ia sili atu le malamalama o se tamaitiiti faifaatoaga i Tusitusiga Paia nai lo [le faifeau].”2

Na ui mai Alema i tofotofoga e tele, ma na fetaiai foi ma tofotofoga e sili atu. Ma o loo faapea mai le tusitusiga, “O lenei foi ona ua aoga tele le talaiga o le upu i le taitaiina o le nuu e fai mea tonu—e moni, sa sili ona aoga ai i manatu o le nuu ai le pelu, po o se tasi mea ua oo atu ia te i latou—o le mea lea, sa faapea ai Alema, e tatau ona latou tofotofoina, pe aoga i ai le afioga a le Atua” (Alema 31:5).

O le mea tonu lena sa matou faamoemoe i ai, ina ua matou amataina le galuega i tusitusiga paia: ina ia mafai ona iloa e tagata uma o le Ekalesia ia tusitusiga paia ma malamalama ai i mataupu ma aoaoga faavae o loo i ai. Sa matou faatulaga e fai i o matou vaitaimi le mea na faia e Tyndale ma Uikilifi i o la vaitaimi.

Sa matuai ogaoga sauaga o Tyndale ma Uikilifi. Sa puapuagatia Tyndale i se falepuipui malulu i Brussels. Na masaesae leaga ona lavalava, ma sa matuai maalili lava o ia. Sa tusi atu o ia i faifeau ma talosaga atu mo lona peleue ma le pulou. Sa augani atu foi mo se moliga’o, i le faapea atu, “E moni lava e matuai faavaivai tagata le nofo toatasi i le pogisa.”3 Sa matuai toatamai lava i latou i lenei talosaga, o lea na aveese mai ai o ia ma le falepuipui, ma susunuina faatautau i se laau, i luma o ni tagata tumutumu.

Na sao mai Uikilifi mai le maliu i le susunuina, ae peitai, na toe laga mai e le Aufono a Konesetatino lona tino mai le tuugamau, ma susunu faatautau i se laau, ma faasalalau solo ona lefulefu.4

Na faanoi mai e le Perofeta o Iosefa Samita ia voluma o le Tusi e uiga i le Faamaturoina na saunia e le faifeau Peretania o le seneturi e sefuluono, o John Foxe, mai le tina o Edward Stevenson o le Au Fitugafulu. Ina ua uma ona ia faitauina, sa ia saunoa faapea, “Ua ou vaai, e ala i le fesoasoani a le Urima ma le Tumema, ia i latou na maliliu faamaturo, ma o i latou o ni soo amio sao ma le faamaoni o Keriso, e tusa ai ma le malamalama na latou maua, o le a faaolaina uma i latou.”5

O le faafetauiina o le silia ma le 70,000 o fuaitau o mau ma saunia faamalamalamaga i le pito i lalo ma fesoasoaniga, na taua o se mea faigata tele, atonu foi e le mafai ona faataunuuina. Ae sa amataina. E 12 tausaga na faia ai faatasi ma le fesoasoani a tagata e toa 600 ina ia faamaeaina. O nisi o i latou e tomai faapitoa i le faaEleni, faaLatina ma le faaEperu pe sa i ai foi se malamalama i tusitusiga paia o anamua. Ae o le toatele lava o tagata le taualoa ma faamaoni o le Ekalesia.

O le agaga o musumusuga na faatautaia ma musuia ai le galuega.

Semanu e le mafai ona faataunuuina le galuega pe ana leai komepiuta.

Na foafoaina foi se faiga mataina e faatulaga ai le tai sefulu afe o faamatalaga i le pito i lalo ina ia malamalama gofie ai tusitusiga paia i soo se tama ma se teine faifaatoaga lava.

Faatasi ai ma se faasino upu o autu, ua mafai ai e se tagata, i na o ni nai minute, ona sue ia upu e pei o le togiola, salamo, Agaga Paia, ma maua ai mau e fesootai i ai mai tusitusiga paia uma e fa.

O ni nai tausaga a o faia le galuega, sa matou fesiligia ai pe o faapefea mai le galuega fita o le lisiina o autu i le faasologa o le alafapeta. Sa latou tusia, “Na matou oo i le Lagi ma Seoli, te’a mai ma le Alofa ma le Tuinanau, ma o loo matou galulue nei e agai atu i le Salamo.

Na matou maua ia uluai tusitusiga o le Tusi a Mamona. O uluai tusitusiga na mafai ai ona faia faasa’oga o mea sese na mafua mai i le lolomiina, ae na oo mai ma le le iloaina i le faaliliuga o mau.

O le mea e sili ona maoae i le Topical Guide o itulau ia e 18, e soo laina, mataitusi ninii, i lalo o le autu “Iesu Keriso,” o le tuufaatasiga aupito sili ona atoatoa o faamatalaga faatusitusiga paia e faatatau i le suafa o Iesu Keriso, o le tuufaatasiga muamua lea ua faia i le talafaasolopito o le lalolagi. Mulimuli i nei faatatauga, ma o le a e tatalaina ai le faitotoa i le o ai e ana lenei Ekalesia, o a mea o loo aoaoina ai ma o le a foi le pule [o loo faataunuuina ai], o loo faavae nei mea uma i le suafa paia o Iesu Keriso, le Alo o le Atua, o le Mesia, o le Faaola, o lo tatou Alii.

Ua faaopoopoina foi faaaliga fou e lua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga—vaega e 137, o se faaaliga na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita, e uiga i le tuuina atu o faaeega paia, ma le vaega e 138, o le faaaliga a Peresitene Iosefa F. Samita e uiga i le faaolaina o e ua maliliu. Ma ina ua faamaeaina lenei galuega mo le lolomiina, na faapea ona maua mai le faaaliga ofoofogia e uiga i le perisitua ma na faasilasilaina ai i se tautinoga aloaia (tagai MFF Tautinoga Aloaia—2), ua faamaonia ai e le o tapunia ia tusitusiga paia.

Ona oo mai lea o le luitau tele o le faaliliuina i gagana a le Ekalesia. O lenei la, o le tusi fusi tolu, faatasi ai ma le Taiala i Mau, ua uma ona faaliliuina i gagana e 24 ma isi [gagana] o loo sosoo mai. O le Tusi a Mamona ua lolomiina nei i gagana e 106. E fasefulu iva ia faaliliuga o loo faagasolo nei.

Na faia foi isi mea. Na tuuina i ai se soa autu i le Tusi a Mamona—o le Tusi a Mamona: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso.

Faatasi ai ma le faatulagaina o aoaoga faavae, ua matuai mautu e pei o le maa sima i le Malumalu o Sate Leki ma e avanoa mo tagata uma, e mafai ai ona molimauina e le toatele le faaauau pea o le oo mai o faaaliga i le Ekalesia. “Matou te talitonu i mea uma lava ua faaalia mai e le Atua, ma mea uma o loo ia faaalia mai nei, ma matou te talitonu o le a ia faaalia mai le tele o mea silisili ma le taua tau le Malo o le Atua” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9).

A o faagaoioia pea le lolomiina o tusitusiga paia, na amataina foi se isi galuega. O lenei foi galuega, e tele ni tausaga e faia ai. Na toe faatulagaina atoa ia mataupu aoaoina a le Ekalesia. O mataupu aoaoina i vaega o le perisitua ma ausilali—mo tamaiti, autalavou ma tagata matutua—na toe iloiloina ina ia taulai tonu i tusitusiga paia, ia taulai tonu ia Iesu Keriso, ia taulai tonu i le perisitua, ma ia taulai tonu i le aiga.

E faitau selau volenitia sa galulue ai mo le tele o tausaga. O nisi o i latou o ni tagata tomai faapitoa i le tusitusi, mataupu aoaoina, faatonuga, ma isi vaega e faatatau i ai, ae o le toatele lava o tagata le taualoa ma agavaa o le Ekalesia. Sa faatatauina uma lava i tusitusiga paia, ma le faamamafaga i le pule o le perisitua ae taulai atu i le natura paia o le aiga.

Na fofogaina mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.”6 Ona sosoo lea ma le lolomiina “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a Aposetolo.”7

Ua salalau atu i le lalolagi atoa ia seminare ma vasega o mataupu faalelotu. O faiaoga ma tagata aooga e suesue ma aoao atu e ala i le Agaga (tagai MFF 50:17–22), ma ua aoaoina uma ina ia malamalama i mau, o aoaoga a perofeta, o le ata o le faaolataga, o le Togiola a Iesu Keriso, o le Liliuese ma le Toefuataiga, o le tulagaese o le Ekalesia toefuataiina, ma ia saili i mataupu ma aoaoga faavae o loo i ai. E uunaia tagata aooga ina ia atiina ae se mausa o le suesue i tusitusiga paia i aso uma.

O po o Aso Gafua sa faataatiaese mo afiafi faaleaiga. O gaoioiga uma lava a le Ekalesia e tatau ona faapafala ina ia mafai ona faatasia aiga.

I le faasologa masani, o le galuega faafaifeautalai sa toe faavaeina i faaaliga i lalo o le autu “Talai Lau Talalelei.” O tausaga taitasi e silia i le 25,000 faifeautalai e faamaloloina ma toe foi atu i o latou aiga i atunuu e 148, i le tuanai ai o le faaaluina o tausaga e lua i le aoaoina o aoaoga faavae ma le auala e aoao atu ai i le Agaga ma le faasoaina atu o a latou molimau.

Sa toe faamaninoina foi ia mataupu faavae e uiga i taitaiga o le perisitua. O le tulaga o korama a le perisitua—Arona ma le Mekisateko—na toe faalauteleina mai. O taimi uma lava, i soo se nofoaga lava, o loo i ai ni taitai e umia ki—o epikopo, ma peresitene—e tuuina mai ai le taitaiga, e faamaninoina ni mea e le o malamalama ai, e iloa ai ma faasa’o ni aoaoga sese.

O le mataupu aoaoina mo tagata matutua i le Perisitua ma le Aualofa, ua faavae lea i aoaoga a Peresitene o le Ekalesia.

Ua toe mamanuina foi mekasini a le Ekalesia ma ua lolomiina nei i gagana e 50.

O se vaitaimi maoae o le fausiaina o malumalu o loo faaauau pea, faatasi ai ma le 122 mamalu ua tatalaina mo galuega o sauniga, ma le isi lua lea sa fofogaina mai ananafi.

O gafa ua toe faaigoaina o “Talafaasolopito o Aiga.” O loo fesoasoani atu ia tekinolosi fou i tagata faatuatua o le ekalesia, ina ia saunia ai ma aumai igoa i le malumalu.

O nei mea uma o molimau ia o faaaliga faifaipea. O loo i ai foi isi mea, e tele tele pe a faamatalaina auiliili.

O loo i ai i le Ekalesia se punavai autu o le mana, e loloto atu nai lo polokalama po o fonotaga po o fegalegaleaiga. E le suia lava. E le pala lava. E faifaipea ma e mautinoa. E le taitai te’a ese pe matafi.

E ui ina faia sauniga a le Ekalesia i totonu o falesa, ae o loo i ai le ekalesia i loto ma agaga o tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Soo se mea lava i le lalolagi, e maua mai e tagata lotomaualalo o le ekalesia ia musumusuga mai tusitusiga paia, e taitaiina ai i latou i le olaga, ma latou te le o malamalama lelei, ua latou maua lena “penina tau tele” (Mataio 13:46) lea na fetalai i ai le Alii i Ona soo.

Ina ua aoina e Ema Samita, le faletua o le Perofeta o Iosefa, ia viiga mo le tusipese muamua lava, sa aofia ai le “Ieova e, ia Tautai Pea i Matou,” o le mea moni, o se tatalo:

A lulu o mafuie,

Ia matou le fefe ai;

A oo mai o au faafanoga,

Malu matou i Siona.8

Soo se tagata lava e fegalegaleai ma le fiafia ma le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma saili ia usitai i ona mataupu faavae ma sauniga, ua tu “i le mauga o Siona.”

E mafai ona maua e tagata taitasi ia faamaoniga e oo mai e ala i musumusuga ma molimau atu o Iesu o le Keriso, le Alo o le Atua, ma O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le [ekalesia] lava e pei ona Ia folafola mai, “o le ekalesia ola e tasi ma le faamaoni i luga o le fogaeleele atoa” (MFF 1:30). I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai foi i le Faaaliga 5:9, 14:6; 1 Nifae 19:17; Mosaea 3:13, 20; 15:28; 16:1; Alema 9:20; 37:4; MFF 10:51; 77:8, 11; 133:37.

  2. I le folasaga a David Daniell, i le Tyndale’s New Testament, faaliliuga. William Tyndale (1989), viii.

  3. I le folasaga a Daniell, i le Tyndale’s New Testament, ix.

  4. Tagai John Foxe, Foxe’s Book of Martyrs, ed. G. A. Williamson (1965), 18–20.

  5. I le Edward Stevenson, Reminiscences of Joseph, the Prophet, and the Coming Forth of the Book of Mormon (1893), 6.

  6. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49.

  7. “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a Aposetolo,” Liahona, Ape. 2000, 2.

  8. Viiga, nu. 47.