2005
O Se Faatulagaga mo Tagata Uma
Novema 2005


O Se Faatulagaga mo Tagata Uma

O le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso o se faatulagaga lea mo tagata uma… . o le tala fiafia—o aoaoga faavae ma mana togiola e le muta a le Alii o Iesu Keriso.

Talu ai nei lava, na fesiligia ai e se tagata sa auai i se polokalama i le leitio le talosaga faalauaitele a le Ekalesia, lea e faapea na tupuga mai i Niu Ioka, o lona laumua o loo i Iuta, ma le tala a le Tusi a Mamona i tagata anamua o Amerika. A o o’u mafaufau i uo i Asia, Aferika, Europa, ma isi vaega o le lalolagi, na manino mai ai e lei malamalama le tagata sa talanoaina nei mataupu i le natura aoao o le talalelei toefuataiina po o ona sauniga uma o loo aofia ai, o feagaiga faapea ma faamanuiaga. O le tulagaese i le lalolagi atoa o le Uluai Faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita ma le Tusi a Mamona e le o fuafaatatauina i nofoaga, ae o la latou savali e faatatau i le sootaga a le tagata i le Atua, o le alofa o le Tama mo Lana fanau, ma le malosiaga faalelagi o loo i ai i tagata ola uma taitoatasi.

O le valaau faavaloaga i tupulaga uma o le, “O mai ia ia Keriso, ina ia faaatoatoaina outou e ia” (Moronae 10:32; tagai foi Mataio 5:48; Ioane 10:10; 14:6), ma o le faaolataga e na o le Alo Pele e Toatasi o le Tama e auala mai ai (tagai Ioane 1:14, 18; MFF 29:42). O le valaau e faalauaitele ma e faatatau i fanau uma a le Atua, e tusa lava pe o ni Aferika, Asia, Europa, po o soo se atunuu. E pei ona folafola atu e le Aposetolo o Paulo i tagata o Atenai, o i tatou uma o “fanau a le Atua“ (Galuega 17:29).

O le fuafuaga a le Tama mo le olaga, faatasi ai ma lona vaaiga autu i le Togiola a Keriso, na saunia a o lei faavaeina le lalolagi (tagai Aperaamo 3:22–28; Alema 13:3). Na tuuina atu ia Atamu ma Eva, ma sa poloaiina i laua ina ia aoao atu [lea fuafuaga] ia la fanau (tagai Mose 5:6–12). I le gasologa o taimi, na teenaina ai e fanau a Atamu le talalelei, ae na toe faafouina e auala mai ia Noa, ma na faapea foi ia Aperaamo (tagai Esoto 6:2–4; Kalatia 3:6–9). Na tuuina atu le talalelei i tagata Isaraelu i taimi o Mose. Ae na moomia se tagata galue ta’ita’i e sili ona malosi, ina ia toe aumai ai i latou ia Keriso ina ua mavae tausaga e tele o le liliuese (tagai Esoto 19:5–6; MFF 84:19–24). Na iu ina ua toefuatai mai le atoatoaga o le talalelei ia Isaraelu e le Faaola lava Ia i le vaeluaga o taimi.

O se tasi o fuaiupu sili ona malamalama i totonu o tusitusiga paia e faatatau i lenei faagasologa mai o le liliuese ma le toefuataiga o loo maua lea i le faataoto i tagata amioleaga sa galulue i vine (tagai Mareko 12:1–10). I le faataoto, na faamanatu atu ai e Iesu i tagata le toatele o perofeta o e na auina mai i aluga o tausaga ina ia faatuina ni nuu amiotonu. Ona ia faamatalaina lea o le auala na teena ai avefeau. O nisi na fasia ma auina ese atu e aunoa ma se seleselega. O isi na fasiotia. Ona vavalo atu ai lea e uiga i Lana lava galuega, ma sa ta’u atu e Iesu i e na faalogo ia te Ia, ua finagalo le Tama e auina mai Lona “atalii e toatasi, e pele ia te ia” (JST, Mareko 12:7), ua faapea mai, “Latou te ava mai i lo’u atalii” (Mataio 21:37).

Ae peitai, na silafia lelei e Iesu Lona lava taunuuga, ona fetalai mai lea:

“A o ia tagata galulue i vine ua latou fetautalatalaa’i … , O le suli lenei; ina o mai ia, tatou fasioti ia te ia, ona fai ai lea o le fanua mo i tatou.

“Ona latou pue lea ia te ia, ma fasioti, ma lafo i tua i le tovine” (Mareko 12:7–8).

Ina ua mavae le maliu o le Faaola ma Ana Aposetolo, na liua ia aoaoga faavae ma sauniga ma ua toe oo mai foi le liliuese. Na tumau ai lenei taimi o le pogisa faaleagaga i le fia selau tausaga ao lei toe sulugia le lalolagi i ave o le malamalama. Na iloa e le Aposetolo o Peteru lenei Liliuese ma vavalo ai ina ua mavae le Afio ae o le Faaola e faapea o le a le toe afio mai le Alii mo Lana Afio Mai Faalua seia vagana ua “toefuatai ai mea uma lava“ (tagai Galuega 3:19–21). Na valoia foi e le Aposetolo o Paulo se taimi o le a “le mafai ai ona talia le mataupu e ola ai” e tagata (2 Timoteo 4:3–4) ma o le a i ai se “tetea ese” (2 Tesalonia 2:2–3) a o lei oo i le Afio Mai Faalua o Keriso. Na ia faatatau foi i le “toefuatai o mea uma lava,” i le faapea mai o le Faaola “i le tisipenisione o le faaatoaga o tausaga … ina ia faaopoopoina uma ia Keriso” (Efeso 1:10).

Na faatonutonuina e le Alii le Toefuataiga o le talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. O le “toefuataiga o mea uma lava” na amata i le Togavao Paia i le faaali atu o le Tama ma le Alo ia Iosefa Samita. I le faaaliga vaaia, na aoaoina ai e Iosefa le natura faaletagata o le Atua—o le Tama ma le Alo o ni tagata mavaevae ua faaeaina e i ai tino o aano ma ivi.

I le amataga o le tele o tisipenisione, e tuuina atu ai se tusi i le perofeta fou ua valaauina. Na maua e Mose ia papamaa (tagai Esoto 31:18). Na tuuina atu ia Liae se tusi e faitauina e faatatau i le faatafunaga o Ierusalema (tagai 1 Nifae 1:11–14). Na tuuina atu ia Esekielu se “tusi taai” (Esekielu 2:9–10) o loo aofia ai le savali a le Alii mo le aiga o Iuta i ona aso. Na faaali atu ia Ioane le Tali Faaaliga i le Motu o Patamo se tusi o loo i ai faamaufaailoga e fitu (tagai Faaaliga 5; MFF 77:6). Pe o se mea ea e maofa ai, le saunia e le Alii o se tusi o loo aofia ai le atoatoaga o le talalelei e avea o se vaega o le “toefuatai mai o mea uma?” O loo i ai i le Tusi a Mamona le mana e tosina uma atu ai tane ma fafine ia Keriso. O ona faamaninoga i le Togiola a le Faaola o faamaumauga sili ia ona manino e faatatau i lona faamoemoega ma ona mana.

Na musumusu mai le Agaga Paia i lo’u agaga na vaai Iosefa i le Tama ma le Alo i le Togavao Paia ma e moni le Tusi a Mamona. Ou te faafetai mo se malamalama faaopoopo e faatatau i le Togiola a le Faaola o loo i le Tusi a Mamona. O se tasi o suafa ua tuuina atu i le Faaola o le Alo Pele e Toatasi o le Tama. Mo se faataitaiga, na tusia e le Evagelia a le Aposetolo o Ioane e faapea na ia vaai i le silisiliese ma le mamalu o le Alii i luga o le Mauga o Liua ma o Lona mamalu o le mamalu lava lea o le “alo e toatasi o le Tama” (Ioane 1:14; tagai foi i le f. 18). E tele taimi e faaaoga ai e le Tusi a Mamona lenei autu.

E le pei o tagata faaletino o e mauaina le oti mai o latou matua, ae o Iesu na fanau mai i se tina faaletino ae o se Tama e tino ola pea. O taunuuga o le oti na maua mai ia Maria o lona uiga e mafai ona maliu o Ia, ae o le tofi mai Lona Tama na maua ai e Ia le ola e le mavae, o lona uiga o le oti o se gaoioiga ofo fua atu. O lea, na ta’u atu ai e Iesu i tagata Iutaia, “Aua faapei o le Tama e i totonu ia te ia lava le ola; e faapea foi ona foai mai e ia i le Atalii ia i totonu ia te ia lava le ola” (Ioane 5:26).

I se tasi taimi na Ia fetalai ai:

“O le mea lea e alofa mai ai le Tama ia te au, aua ua ou tuuina atu lo’u ola ina ia ou toe aumai ai.

“E leai se tasi na te aveeseina ia te au, a e peitai au, ou te tuuina atu e au lava. O ia te au le pule e tuuina atu, o ia te au foi le pule e toe aumai ai. Ua ou maua lena poloaiga mai lo’u Tama” (Ioane 10:17–18).

O le natura faavavau na maua mai Lona Tama na maua ai e Iesu le mana e faataunuu ai le Togiola, ina ia puapuagatia mo agasala a tagata uma. O loo aoao mai e le perofeta o Alema i totonu o le Tusi a Mamona e faapea e le gata sa tauave e Iesu i Ona lava luga a tatou agasala ae faapena foi i o tatou tiga, mafatiaga ma tofotofoga uma. Na faamatala foi e Alema faapea na tauave e Iesu lava Ia o tatou ma’i, oti, ma vaivai. (Tagai Alemā 7:11–13). Na Ia faia lenei mea, e pei ona fai mai ai Alema, ina ia “faatumuina Lona Alo i le alofa e tusa ma le faaletino, ina ia silafia e ia … le auala e tausi a’i lona nuu” (Alema 7:12).

Na toe faamatala foi e le Perofeta o Apinati e faapea “pe a avea lona ola ma taulaga mo le agasala, e silafia e Ia ana fanau” (Mosaea 15:10). Ona faailoa mai ai lea e Apinati ia fanau a le Faaola o perofeta ma i latou o e na mulimuli ia i latou. Sa ou mafaufau i le tele o tausaga i le tulaga na oo i ai le Faaola i le togalaau ma luga o le satauro o ni nofoaga ia sa faafaupu’e ai le anoano o agasala i Ona luga. Ae peitai, o upu a Alema, Apinati, Isaia, ma isi perofeta, ua suia ai la’u vaai. Nai lo le manatu o se faupu’ega tele o agasala, sa i ai se laina umi o tagata, a o lagonaina e Iesu “o tatou vaivai” (Eperu 4:15), “[tauave] o tatou tiga, … ma na tauave o tatou faanoanoa … [ma] ua manua o ia ona o a tatou solitulafono” (Isaia 53:4–5).

O le Togiola o se aafiaga tupito, ma faaletagata lea na oo i ai Iesu na iloa ai le auala e fesoasoani ai ia i tatou taitoatasi.

O loo aoao mai e le Penina Tau Tele sa faaali atu ia Mose le lalolagi atoa lea sa “matua toatele lava i latou e le mafaitaulia e pei o le oneone o le matafaga” (Mose 1:28). Afai na vaai Mose i agaga uma lava, ona foliga mai lea o loo i ai i le Foafoa o le lalolagi le mana e matuai silafia lelei ai i tatou uma taitoatasi. Na te silafia o outou vaivaiga ma o’u vaivaiga. Na te silafia o outou tiga ma mafatiaga. Na te silafia foi au. Ou te molimau atu Na te silafia i tatou. E malamalama o Ia i le auala o loo tatou taulimaina ai o tatou tofotofoga. Na te silafia o tatou vaivaiga. Ae e sili atu nai lo lena, e sili atu nai lo le na ona silafiaina o i tatou, ua Ia silafia le auala e fesoasoani ai ia i tatou pe afai tatou te o mai ia te Ia i le faatuatua. O le mafuaaga lena na vave ai ona iloa e se tamaitai Sipaniolo talavou e faapea e sili atu o ia nai lo na o sina mea faatauvaa i le lalolagi ina ua tuuina atu e le Agaga Paia ia te ia se molimau o le Toefuataiga. Sa ia lagonaina le alofa o le Atua, ma o ia o Lona afafine, ma sa ia iloaina foi, Na te silafiaina o ia. Na faamalamalamaina ai foi le mafuaaga na foliga mai ai e masani la’u uo Iapani i le ata o le faaolataga a o aoaoina o ia e faifeautalai ma a o faamautuina atu e le Agaga Paia ia te ia ona faamoemoega i le lalolagi ma ona avanoa.

Ou te molimau atu o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso o se faatulagaga lea mo tagata uma. E le taua le nofoaga na tutupu ai ni mea; ae o le tala fiafia—o aoaoga faavae ma mana togiola e le muta a le Alii o Iesu Keriso. Ou te molimau atu o loo soifua o Ia, o Ia o le Keriso. Ou te molimau atu o le talalelei na toefuataiina mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita, o le [faataunuuina] a Peteru o le “toefuataiina o mea uma lava.” Ou te molimau atu o Peresitene Gordon B. Hinckley o le perofeta a le Alii i aso nei. I le suafa o Iesu Keriso, amene.