Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 15: E Leai Se Taui e Sili Atu


“E Leai Se Taui e Sili Atu,” mataupu 15 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Lototoa, Faatamaalii, ma le Tutoatasi, 1893-1955 (2021)

Mataupu 15: “E Leai Se Taui e Sili Atu”

Mataupu 15

E Leai Se Taui e Sili Atu

Ata
Malumalu o Cardston ma Mauga Papa i se vaaiga mamao

I le 1921 atoa, na maua ai e Heber J. Grant ni tusi mai ia Tavita O. MaKei ma Hugh Cannon e uiga i la malaga i le lalolagi. Ina ua maea le feiloaiga ma le Au Paia i Samoa ia Me, sa asiasi atu nei alii e toalua i Fiti, toe foi atu ai i Niu Sila, ma asiasi atu i Ausetalia. Ona la afe ai lea i Asia Sautesasae ma faaauau atu ai i Initia, Aikupito, Palesitina, Suria, ma Take.1

A o i ai i le nuu o Aintab, Take, lea sa faatamaia i le taua, sa la feiloai ai ma le lata i le tolusefulu o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai Aremania o sauniuni e sosola ese mai o latou fale. I le sefulu tausaga talu ai, e le mafaitaulia le toatele o tagata Aremania, e aofia ai le au peresitene o le paranesi i le lotoifale ma isi tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na fasiotia i nuu e pei o Aintab. Sa anapopogi le Au Paia i Iuta mo i latou, ma sa auina atu e le Au Peresitene Sili ni tupe mo lo latou toomaga. Ae na faateteleina sauaga talu mai lena taimi, ma ua faateleina ai le matautia mo le Au Paia i Aremania ona nonofo ai pea i le atunuu.2

Faatasi ai ma le faigata tele ma le tele o tatalo, sa faamautu ai e le peresitene o le misiona o Iosefa Booth ma le taitai i le lotoifale o Mose Hindoian ni tusifolau mo tagata e toa limasefulu-tolu. Ona malaga atu lea o le Au Paia mo Aleppo, Suria, e silia ma le fitusefulu maila i saute, lea na feiloai ai se isi paranesi o le Ekalesia. E fa aso na alu ai le latou malaga, ae sa faaauau pea le au sulufai i le timuga ma taunuu saogalemu i lo latou taunuuga.3

I lana lipoti mulimuli i le Au Peresitene Sili, na auina atu ina ua toe foi mai i le Iunaite Setete, sa viia ai e Elder MaKei le Au Paia i le lalolagi atoa. Sa naunau o ia e uiga i aoga a le Ekalesia ma fautuaina le sapalaiina o i latou i ni faiaoga lelei atu, tusi aoga, ma ni masini. O le faaalia o popolega e uiga i luitau o feagai ma peresitene o misiona, sa ia fautuaina ai le tuuina atu o lena tofiga i nao taitai sili ona malolosi. Sa ia fautuaina atu foi ina ia malaga soo le au pulega aoao e lagolago le Au Paia i fafo.4

Sa malie le perofeta i faaiuga a Elder MaKei. I aso ua mavae, sa maua ai e tagata o le Ekalesia le malosi e ala i le faapotopoto i Iuta. Peitai ua uma aso o taitai e uunaia le Au Paia e siitia atu i Siona. Talu mai le faaiuga o le taua a le lalolagi, o le mea moni, e toatele le Au Paia na tuua nuu laiti o Iuta, i le sailia o ni galuega lelei atu i nuu tetele atu i le salafa o le Iunaite Setete. Na faateleina le toatele, o tagata o le Ekalesia i soo se mea sa vaavaai atu i paranesi ma misiona i le lotoifale mo le lagolago lea na maua e le Au Paia anamua i uarota ma siteki i Amerika i Sisifo.5

I le taimi o se malaga i Kalefonia i saute i le amataga o le 1922, sa faagaeetia Heberi le toatele o paranesi o le Ekalesia i totonu ma faataamilo i Los Angeles. “O le Misiona a Kalefonia o loo tuputupu ae i ni oso tetele,” na ia folafola atu ai i le konafesi aoao ia Aperila 1922. E le o toe mamao ae saunia le Au Paia i le eria e faatulaga se siteki.6

Ae na iloa e Heber e telē atu se mea e manaomia nai lo o se aulotu malosi e tumau faamaoni ai i le faatuatua. Sa fesuisuiai taimi, ma e pei foi o isi o lana tupulaga, sa popole o ia i le faapotopotoga ua faapea ona faateleina le faalelalolagi ma le tuufau.7 I le faaeteete ai i tosinaga matautia, sa ia uunaia ai le Au Paia talavou e auai i le polokalama a le Ekalesia o le Mutuale [Mutual Improvement]. Sa faalauiloa e le MIA le faatuatua ia Iesu Keriso, tausia o le Sapati, auai i le lotu, ma le tuputupu ae faaleagaga faapea foi ma le ola faasoasoa tatau ma le avea ma tagatanuu lelei. Na uunaia ai foi le autalavou e tausia le Upu o le Poto, o se mataupu faavae na aoao soo mai e Heber talu ona avea o ia ma peresitene o le Ekalesia.8

“Afai e mafai ona tatou faia se Au Paia o Aso e Gata Ai i tama ma teineiti o e auai i a tatou sauniga o le Mutuale,” na ia folafola atu ai, “ona tauamiotonuina lea e nei mafutaga i latou lava, ma o le a tatou maua faamanuiaga a le Atua Silisiliese i luga o a tatou galuega.”9

E le o vaega uma o le olaga i ona po nei na faapopoleina ai Heber. I le afiafi o le aso 6 o Me, 1922, sa auai ai i laua ma lona faletua, o Augusta, i le polokalama muamua i le afiafi o le KZN, o se ala leo faasalalau e ō le Ekalesia i le Aai o Sate Leki. O le leitio o se tekinolosi fou, ma o le fale o le alaleo sa sili laitiiti atu nai lo o se falemau’u na faia mai apa ma laupapa. Ae i le i ai o se emo o le eletise, ua vave faasalalau ai i le taimi lava lena e ona tagata faigaluega ia savali i le afe o maila i itu uma.

O le uuina ai o le leitio faasalalau faalatalata i lona fofoga, sa faitau ai e Heber se fuaitau mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga e uiga i le Faaola toetu. Ona ia tuuina atu lea o se molimau faatauvaa e uiga ia Iosefa Samita. O le taimi muamua lea na folafola atu ai e se perofeta le talalelei toefuataiina i luga o peaugalugalu o le ea.10


Mulimuli ane i lena masina, i se fonotaga e uiga i le lumanai o le Mekasini a le Aualofa, na lagona ai e Susa Gates e tele nisi suiga na oo mai. Sa ia faatonutonuina le mekasini talu ona suitulaga i le Woman’s Exponent i le 1914. Mai lava i le amataga, sa ia manao ia avea ma “se sulu o le faamoemoe, matagofie, ma le alofa mama.” Ae sa ia iloaina o le taunuuga o le mekasini na iu lava ina aluese mai ona lima.11

A o mavae atu masina, sa faia e le peresitene aoao o le Aualofa o Clarissa Williams ma lana failautusi, o Amy Brown Lyman, se matafaioi sili atu i le gaosiga o le mekasini, tuu i ai tusiga e uiga i galuega faaagafesootai ma le galulue faatasi o le Aualofa ma faalapotopotoga agaalofa i fafo atu o le Ekalesia. Sa lei masalosalo Susa i le faamaoni o Amy i le lagolagoina malosi o auaunaga faaagafesootai. Ae, sa popole o ia e faapea na faataga e Amy le Ekalesia ina ia lavelave tele i le lalolagi.12

Sa tatalo malosi Susa ia ese le vaai atu i lea tulaga, ae o lona le taliaina o le faiga fou i le galuega a le Aualofa na taofia ai o ia mai le vaaia o mea lelei na ausia e Amy. Na faasino atu nei e le Koluse Mumu ma isi auaunaga alofa ia mataupu uma e faatatau i le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Aualofa. O le tele o tulaga na aofia ai le Au Paia le tagolima o e na le toe fesootai ma le Ekalesia ina ua tuua a latou uarota maotua e sue ni galuega i le taulaga. Ina ia tausia nei Au Paia, sa masani ona galulue faatasi le Aualofa ma ofisa o falemai, aoga ma galuega lautele ma tumaoti.13

E lei leva foi ona feutagai Clarissa ma Amy ma le fono faatonu aoao i se taumafaiga e faaitiitia le aofai o tamaitai ma pepe o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e na maliliu i le taimi e faatiga ai ma le faafanauga. Ua leva ona taulai atu le Aualofa i le soifua maloloina o tamaitai, ma o le fanauina o fanau sa o se popolega taua lea i lea taimi. Sa maualuga le numera o tina ma pepe maliliu i le Iunaite Setete, ma na taitai atu ai le Konekeresi e tuuina atu tupe i faalapotopotoga na lagolagoina tina maitaga.

E oo lava a o lei maua nei tupe, sa galulue le fono faatonu aoao a le Aualofa ma le Au Peresitene Sili e faatu se fale mo failele i le Aai o Sate Leki ma tuuina atu sapalai faafomai mo tina maitaga i eria e sili atu ona mamao. Ina ia faatupeina le polokalama, sa faaaoga e le Aualofa tupe na maua mai le faatauina atu o saito i le malo o le I.S. i le taimi o le taua.14

I le le mafai ai ona toe faalelei o ia lava i metotia fou a le Aualofa ma suiga faaletaitaiga, na faamavae ai Susa mai le fono faatonu aoao ma le Mekasini a le Aualofa. “Ua ou tuua la‘u galuega ma se alofa mo a’u uo faigaluega,” sa ia fai atu ai i le aufono, “ma le talitonu o le a latou faasafua mai lea lava alofa e tasi ia te a‘u.”15

E lei i ai lava se taimi na nofonofovale ai, na liliu atu Susa i isi gaoioiga. I le amataga o lena tausaga, sa ia faitioina ai Edward Anderson, o le faatonu o le Improvement Era, mo le tusiaina o le talafaasolopito o le Ekalesia lea na tau le ta’ua ai tamaitai. I le tali atu i ai, sa fautuaina ai e Edward na te fatuina se talafaasolopito o tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na uma ona tusia e Susa se talafaasolopito o le MIA a Tamaitai Talavou, o lea na tosina atu ai o ia e le galuega faatino. Sa fiafia foi le Au Peresitene Sili i le fautuaga, ma sa lei umi ae amata ona tusitusi Susa.16

Sa valaaulia e Iosefa Filitia Samita o le Aposetolo ma le tusitalafaasolopito o le Ekalesia, le atalii o Peresitene Iosefa F. Samita, ia Susa e galue i lana talafaasolopito i se laulau i le Ofisa o le Tusitalafaasolopito. I se taimi puupuu mulimuli ane, sa ia aumaia ai o ia i le isi itu o le falefaafiafia i le ofisa o Elder B. H. Roberts. Sa i ai se kesi, se laau lomitusi, se pesini fufululima, ni nofoa se lua, ma ni fata e tumu i tusi ma pepa.

Talu ai sa i ai Elder Roberts i Niu Ioka o se peresitene o le Misiona a Setete i Sasae, na saunoa ai atu Elder Samita, e mafai ona ia faaaogaina le ofisa—ma o le a le manaomia lava ona iloa e B. H.

“Ou te faafetai ia te Oe, le Tama!” O le alaga lea a Susa i totonu o lana api talaaga. “Fesoasoani mai ia ou usitai i o‘u faatonuga!”17


I le aso 17 o Novema, 1922, na faamaea ai e Armenia Lee lona tausaga lona sefulu o se peresitene o le Siteki o Alberta YLMIA i Kanata. Sa tumu lana pulega i luitau a o ia malaga i solofanua ma tamai taavale e leai ni fale, i ituaiga tau eseese e asiasi i tamaitai talavou ma o latou taitai. Sa matuai malulu lava taumalulu i Alberta, e manaomia ai le malosi tele ma le lototele mo i latou o e na feoai i fafo. Ae ui i lea, na ia faia ona lavalava sili ona mafanafana, ma tapulupulu i ie soosoo ma ofu mamoe, ma alu atu i fafo i le kiona ma le aisa.

Sa o se galuega matautia, ae sa matuai fiafia i ai o ia.

O ia o se tagata mai Iuta, sa sefuluiva tausaga o Armenia i le taimi na faaipoipo ai ia Viliamu Lee, o se tasi ua maliu lana ava ma na i ai se fanau laiti e toalima. Sa siitia atu i latou i Kanata ina ua maua e Viliamu se galuega i se faleoloa i Cardston. Sa faigata le siitia atu ia Armenia, ae sa la amataina ma Viliamu se olaga fou i le nuu laitiiti. Sa toe maua se la fanau e toalima, amata se pisinisi fale maliu, ma siitia atu i se fale e fa potu. Ona oo lea i le 1911, i le toe o ni nai masina faamanatu le sefulu tausaga o le la faaipoipoga, na mafatia ai Viliamu i le pe o le tino ma maliu ai. Sa lei atoa lelei le tolusefulu tausaga o Armenia i le taimi na avea ai o ia ma se tina ua oti lana tane ma se fanau e toasefulu i lalo o lana tausiga.18

Sa faafuasei ma faateia le maliu o Viliamu, ae sa lagona e Armenia le faamafanafanaina o ia e le Agaga o le Alii, ma fesoasoani ia te ia e fai atu, “Ia faia lou finagalo.” O le aafiaga sa paia ma lemafaafitia. “Ou te iloa o loo i ai se olaga i le lumanai, e aunoa ma se masalosalo,” na ia molimau atu ai, “ma o sootaga faaleaiga e oo atu i le faavavau.”19

Na valaauina Armenia e taitai le YLMIA a le siteki i le itiiti ifo ma le lua tausaga talu ona maliu Viliamu.20 I lena taimi, o le YLMIA, lea sa tatalaina i tamaitai talavou o le vaitausaga e sefulufa ma luga atu, sa faia ai ni suiga se tele. I ni nai masina a o lei valaauina Armenia, sa faatulagaina ai e se siteki i le Aai o Sate Leki le uluai tolauapiga o le tele o tolauapiga o le taumafanafana mo tamaitai talavou i le Ekalesia. E pei o le MIA a Alii Talavou, sa amata ona vaai le YLMIA i gaoioiga faafiafia o se auala e atiina ae ai uiga tausili. I le taimi muamua, sa mafaufau taitai o tamaitai talavou e auai i se faalapotopotoga i fafo atu mo teineiti, e pei lava ona faaaogaina e le YMMIA le polokalama a Tama Sikauti. Ae na tonu ia Martha Tingey, le peresitene aoao o le YLMIA, ma lana aufaatonu e atiae la latou lava polokalama.21

Sa fautuaina mai e Ruth May Fox le fesoasoani o Martha le igoa mo le polokalama: Teine o le Ofagapi. Ua leva ona avea le ofagapi ma se faatusa taua o le galue malosi ma le galulue faatasi mo le Au Paia i Iuta. Ae ana le faitauina e le sui o le aufaatonu o Elen Wallace se tusi e ta‘ua o le Life of the Bee, lea na auiliili mai ai le auala na galulue faatasi ai lagomeli e fausia ni ofaga, sa faapea ona vaaia ai e taitai le ala na faatatau ai le faailoga i la latou faalapotopotoga.

E lei umi ae faatulagaina tamaitai talavou i le Ekalesia atoa i ni “faamoega” i lalo o le taitaiga a se “leoleo lagomeli.” Ina alualu i luma o ia i le polokalama, mai le “Tagata e Fausia le Ofaga” i le “Tagata e Aoina le Meli” i le “Tagata e Tausia Lagomeli,” na maua ai e tamaitai talavou ni ausiaga i mataupu faalelotu, aiga, soifua maloloina, faatufugaga i le lotoifale, faafiafiaga i fafo, pisinisi, ma auaunaga lautele.22

Na amata e Armenia ma ona fesoasoani ona faalauiloa le polokalama a Teine o le Ofagapi i le taumafanafana o le 1915, ma e lei umi ae fausia e uarota i Cardston ni faamoega o teineiti e toavalu e oo i le sefululua. E tasi le tausaga mulimuli ane, na talanoa atu ai Armenia i Teineiti o le Ofagapi ma alii talavou i le siteki e uiga i le taua o galuega faalemalumalu. Sa fausia le malumalu i Cardston, ma o le a maua e i latou taitoatasi se avanoa e faia ai galuega o le malumalu pe a maea. O lena galuega o se avanoa le aumaua, sa ia fai atu ai ia i latou.23

O lenei la, i le ono tausaga mulimuli ane, ua toeitiiti lava saunia le malumalu e faapaia. E tu i luga se maupuepue i le ogatotonu o le taulaga, o le maota maamora paepae sa i ai se taualuga faatafatolu ma ni laina o koluma faatafafa sa sio ai. E pei o le malumalu i Hawaii, sa leai ni tumutumu e oo atu i le lagi. Nai lo lena, sa saofai faatafafa lelei ma le mamalu i lona faavae, e pei o se mauga le mausali ma le le masiiese.24


Sa uu e Elder John Widtsoe lana ato asoa a o ia laa ese mai se nofoaafi i le Nofoaga mo Nofoaafi i Waterloo i Lonetona. Pe tusa o le aoauli i le aso 11 o Iulai, 1923, ma sa tumu le nofoaga mo nofoaafi ma sa le gafataulimaina le vevela.25

Sa sau o ia i Europa faatasi ma se uso aposetolo o Reed Smoot. Talu mai le taua, sa telegese ona faatagaina e malo o Scandinavia faifeautalai e toe foi mai, o lea na talosagaina ai e Peresitene Grant ia Reed e faaaoga lona tulaga o se senate o le Iunaite Setete e talosaga ai malo o Tenimaka, Suetena, ma Nouei e fai ma sui o le Ekalesia. Ona o John o se tagata mai Nouei ma sa ia iloa ni nai gagana Europa, sa valaauina ai o ia e auai atu ma Reed i le misiona.26

A o savali atu John i lalo i le tulaga o le auala o nofoaafi, sa ia faalogoina se leo masani o alaga atu, “A lea ua ii!” Sa ia lagonaina le se o lana manava a o opoina o ia e lona atalii e luasefulu tausaga le matua, o Marsel, i se opo malosi.27

O Marsel, o le sa auauna atu i le Misiona a Peretania mo le tausaga ua tuanai, sa tietie atu ma lona tama ma Senatoa Smoot i le faletalimalo. Sa avea Marsel o se tagata a’oga lelei ma se tagata taalo a o avea ma se alii talavou. Ma sa talitonu John o le misiona na atili alualu ai o ia i luma. “E matuai fiafia atoatoa o ia i lana galuega,” na tusi atu ai John i lona faletua, o Leah. “O le mea atoa lava o ia o se tagata lelei—o se alii maloloina, magafagafa, atamai, agaalofa, ma naunautai ua faamoemoe e faia le mea sili i lona olaga.”28

Ina ua mavae le faaaluina o ni nai aso i Egelani, sa malaga John ma Reed i Scandinavia faatasi ma Tavita O. MaKei, o le sa valaauina e avea ma peresitene o le Misiona a Europa pe tusa ma se tausaga talu ona foi mai lana malaga taamilo i le lalolagi. E pei ona masani ai, o faamatalaga sese e uiga i le Ekalesia e taatitia i le fatu o tapulaa faalemalo e faasaga i ai.

I Tenimaka, o le la malologa muamua lava, sa saofai ai Reed mo se faatalanoaga e uiga i le Ekalesia ma se nusipepa iloga. O a latou fonotaga i isi atunuu, lea sa aofia ai le aofia ai ma le akiepikopo Luteru i Suetena ma le tupu o Nouei, sa aoga foi. Sa faafetaia e John le tulaga tauleleia o Reed mo lo laua manuia. I le luasefulu tausaga talu ona uma lona palota feteenai, na avea ai le senatoa ma se faitulafono iloga o lē sa fiafia i se faigauo vavalalata ma le peresitene o le Iunaite Setete.29

I le faaiuga o le la tofiga, sa lipoti atu ai e John i le Au Peresitene Sili e faapea, sa la mauaina ma Reed se falelomitusi lelei mo le Ekalesia ma faatalitonuina le toatele o taitai Europa ua le toe aoga a latou aiaiga faavae e faasaga i le galuega faafaifeautalai.30 Ae o le aafiaga na tuua ai o ia ma le gatete. Ina ua mavae se tasi o fonotaga faavaivai tagata, sa tau atu ai John i se faatagata apamemea o Jöns Jacob Berzelius, o se kemisi maualuga Suetena sa ia faamemelo i ai.

I le nofo ai i lalo i talaane o le faatagata, sa taumanatunatu John po o le a se mea semanu e tupu pe ana faapea e tuuto atoa atu o ia lava i le saienisi nai lo le toe foi atu i Iuta e fesoasoani e aoao le Au Paia ma auauna atu i le Ekalesia. “Semanu ou te fiafia i le olaga o se Berzelius,” na ia tusi atu ai ia Leah i se taimi mulimuli ane i lena afiafi, “aua ua ou iloa o le fesoasoani a le Atua semanu ou te manuia tele ai.”

Nai lo lena, sa lafoai e John lana galuega ma lafoai le tele o ana sailiiliga faasaienitisi e auauna atu o se aposetolo a Iesu Keriso. Ae na te lei faanoanoa i lona ala fou, e ui i le faanoanoa na ia lagonaina i le tanumia o miti tuai.

“E le mafai ona ou talanoa iinei i nei mea e felelei mai i lo‘u agaga,” na ia fai atu ai ia Leah. “Ua na o le folafolaga o le olaga pe a mavae lenei olaga e mafai ona tauamiotonuina ai nisi o mea.”31


I le aso 25 o Aokuso, 1923, ao lei leva ona toe foi mai aposetolo e toalua mai le la misiona i Scandinavia, na taunuu ai i Kanata se nofoaafi faapitoa na ave ai Heber J. Grant, aposetolo e toaiva, ma le faitau selau o le Au Paia mai le Aai o Sate Leki ma isi vaega o le Ekalesia mo le faapaiaga o le Malumalu o Cardston Alberta. Sa vave ona lofituina e tagata asiasi le taulaga, lea sa tau le maua ai se avanoa mo tagata uma. Ae sa fiafia lava le Au Paia i Kanata i lo latou agai atu e taulima a latou malo.32

I le lotolotoi o le fiafia o le aso, sa faia ai se faatalanoaga a Armenia Lee ma le aposetolo o George F. Richards ma lona peresitene o le siteki ua leva ona i ai, o Edward J. Wood, o le sa valaauina e avea ma peresitene o le malumalu fou. Sa avea Aremania ma Edward ma uo mo le tele o tausaga. Ina ua mavae le maliu o lana tane, sa masani ona alu atu o ia ia te ia mo se fautuaga ma se fesoasoani. Sa la galulue faatasi o ni taitai o le siteki, ma sa avea Edward e pei o se tuagane ia te ia.

O le taimi lava na amata ai le sauniga, sa fesili atu Elder Richards ia Armenia pe o le a naunau o ia e auauna atu o se faatina o le malumalu fou. Afai e talia e Armenia le tofiga, o le a manaomia o ia e filifilia ma vaaia tamaitai faigaluega o le malumalu, fautuaina tamaitai e mauaina o latou sauniga mo le taimi muamua, ma faia le anoano o isi tiute.

Sa le mautonu ma faamamaluina Armenia i le valaauga. “O le a ou taliaina le tulaga i le lotomaualalo atoa, ma faia le mea sili ou te mafaia,” o lana tala lea.33

O le aso na sosoo ai, na vaetofia ai e Atonio Ivins o le Au Peresitene Sili ia Aremania i totonu o le malumalu. Ona oo lea i le ta o le sefulu i le taeao, sa auai o ia i le sauniga muamua o le faapaiaga. I le tootuli ai i se fatafaitaulaga i le potu selesitila, sa fofogaina ai e Peresitene Grant le tatalo o le faapaiaga, ma ole atu i le Atua e faapaia le malumalu ma faamanuia i latou o le a pa‘i atu [le malumalu] i o latou olaga. Sa ia talosagaina foi se faamanuiaga faapitoa i luga o tagata talavou o le Ekalesia, o e sa pele tele i le loto o Armenia.

“Tausi le autalavou o Lou nuu, Le Tama e, i le ala sa‘o ma le vaapiapi e tau atu i Lau Afio,” sa ia tatalo ai. “Tuu atu ia te i latou se molimau i le paia o lenei galuega e pei ona E tuuina mai ia te i matou, ma faasaoina i latou i le mama ma i le upumoni.”34

Sa tatalaina le malumalu mo sauniga i se taimi puupuu mulimuli ane. I tausaga talu ai nei, sa sailia ai e Peresitene Grant ni auala e faateleina ai le auai i le malumalu. I le 1922, sa ia talosagaina ai se komiti o aposetolo e suesue pe faapefea ona faapuupuu sauniga o faaeega paia, lea e mafai ona oo atu i le fa ma le afa itula. Ua faia nei e malumalu ni sauniga se tele i aso taitasi ma amata ona ofoina atu sauniga o le afiafi e taulima ai le Au Paia o e sa le mafai ona auai i le ao. Na faamutaina foi e taitai o le Ekalesia se faiga o le o mai o le Au Paia i le malumalu ina ia maua se papatisoga po o se faamanuiaga faamalolo, ma le manatu e mafai ona faalavelave i galuega masani o sauniga.35

O se tasi o suiga sa lei faamoemoeina o se suiga o le ofusa o le malumalu. O le mamanu o loo i ai nei o le ofusa, lea na oo atu i tapuvae ma tapulima ma sa i ai ni nonoa manoa ma se kola, sa le talafeagai mo ituaiga o laei sa ofuina i le 1920. O le iloaina o le faatusa o le ofusa sa sili atu ona taua nai lo le sitaili, sa faatonuina ai e le Au Peresitene Sili e faapea e tatau ona maua se ofusa ua faapuupuuina ma faafaigofieina.36

Talu ai o tiute o Armenia o se faatina na tele lona taimi na alu ai, sa faamaloloina ai o ia o se peresitene o le YLMIA a le siteki. O lona taimi ma tamaitai talavou sa o se vaega faapelepele o lona olaga, ma sa ia misia le galulue faatasi ma i latou. Ae na ia maua le olioli fou i le faafeiloai atu i tamaitai talavou sa ia iloaina mai le MIA a o latou o mai i le malumalu ina ia maua o latou faaeega paia ma faamauina mo le olaga nei ma le faavavau i a latou tane.37

I le valaaulia a le au faatonu o le Young Woman‘s Journal, sa lolomi ai e Armenia ona lagona i le faamaloloina o ia ina ua mavae tausaga o auaunaga i le YLMIA. “E maeu lo‘u fiafia i le autalavou o Siona!” sa ia tusi atu ai. “Ou te ole atu mo se taui e sili atu nai lo le mea ua oo mai ia te au i le vaaia o le tuputupu ae o a tatou teineiti ma atiina ae i le tulaga faatamaitai, faamaoni i lo latou tupuaga.”38