Talafaasolopito o le Ekalesia
21 O Se Malamalamaaga Mataalia


Mataupu 21

O Se Malamalamaaga Mataalia

Ata
o faaputuga ma taga meaai i totonu o se potu teuoloa

I le tautotogo o le 1931, na tuua ai e John ma Leah Widtsoe ia Europa mo ni nai masina e asiasi i aiga, feiloai ma taitai o le Ekalesia, ma auai i le konafesi aoao. Sa faatalitali le la tama teine o Ana mo i la’ua i le nofoaga e taunuu i ai nofoaafi i Iuta. I lo la toesea ai, sa toe faalelei ai o ia mo lea taimi ma lona toalua, ma ua ia maitaga nei i lana tama lona tolu. O le tina o Leah, o Susa Gates, sa i ai foi iina, ua sauni e faafeiloai i la’ua i le fale, e pei ona ia folafola atu e fai ina ua latou o ese i le tolu tausaga ua mavae. O lona aso fanau lona fitusefulu-lima e i le isi lua aso oi luma, ma na taunuu mai John ma Leah i le taimi tonu lava mo se faafiafiaga i le fale o le uso o Leah, o Emma Lucy ma lona toalua, o Albert Bowen.1

O le mea e faanoanoa ai, na maliu Petroline, le tamaitai o le aiga o John, i le lua tausaga ua tuanai atu ina ua mavae se gasegase umi. Sa i ai Ann ma Rose, le toalua o le uso o Ioane, o Osborne o lē ua maliu, sa i tafatafa o lona [Petroline] moega ina ua maliu o ia.2

A o i ai John i Iuta, sa tumu ana fuafuaga faatulagaina i fonotaga ma taitai o le Ekalesia. Sa taulimaina e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua se eseesega o manatu i le va o le aposetolo o Iosefa Filitia Samita ma B. H. Roberts, o lē ua avea nei ma sui sinia o le Aufono Muamua a Fitugafulu. Na tusia e Elder Roberts le “The Truth, The Way, The Life,” o se tusiga e valu selau itulau e auiliili ai le ata o le faaolataga. Sa manao o ia ia faaaogaina e le Ekalesia e fai ma kosi o suesuega mo korama a le Perisitua Mekisateko.3 Ae sa faaleoina e Elder Samita ni atugaluga ogaoga e uiga i ni manatu patino i tusitusiga.

I le mafuaaga autu o lona le mautonu, o le taumafaiga a Elder Roberts ia ogatasi le tala faatusi paia o le Foafoaga ma ni manatu faasaienitisi e uiga i le amataga o le olaga.4 Sa talitonu Elder Roberts o le faamaoniga o toega o ivi na faamaonia ai le ola o ituaiga faaletagata ma maliliu ai i le lalolagi mo le faitau miliona o tausaga a o lei tuuina e le Atua ia Atamu ma Eva i le Faatoaga o Etena.5 Peitai, sa finau Elder Samita o na talitonuga sa le ogatusa ma tusitusiga paia ma aoaoga faavae a le Ekalesia. Sa talitonu o ia o nei ituaiga sa lei i ai a o lei faailoa mai e le Pa‘ū o Atamu le oti i le lalolagi.

I se lauga i le Sosaiete o Gafa o Iuta, sa matuai faaleaogaina ai lava e Elder Samita manatu o Elder Roberts, e ui lava na te le’i ta‘ua o ia i lona igoa. Ae o Elder Roberts, sa ia tusi atu ai i le Au Peresitene Sili, e saili ia iloa pe o le saunoaga a Elder Samita o le tulaga aloaia lea o le Ekalesia i le mataupu pe o le manatu lava lea o le aposetolo ia.6

Na valaaulia e le Toasefululua alii uma e toalua e tuuina atu o la manatu i le aufono. Ona auina atu lea e aposetolo se lipoti i le Au Peresitene Sili, o e sa iloiloina ma le faaeteete itu uma e lua o le finauga ma tatalo ia iloa pe faapefea ona foiaina.7

O le lei leva ai ona uma ona lolomiina lana lava tusi e uiga i le faaogatusaina o tulaga faasaienisi ma mataupu faalelotu, sa manatunatu loloto ai John i le mataupu. Sa talitonu o ia e manaomia e taitai o le Ekalesia ona fesoasoani i le Au Paia talavou e atiina ae le faatuatua ia Iesu Keriso i le lotolotoi o manatu fou ma faaonaponei. O le toatele o tagata lolotu sa faaeteete lava i mea faasaienisi, sa ia manatu ai, ona sa latou fenumiaia mea moni ma faaliliuga. Sa musu o ia e faalagolago atoa i le tulaga faasaienisi e foia ai feeseeseaiga, talu ai o le malamalama faasaienisi e ono suia ma sa masani ona le amanaiaina manatu faalelotu e pei o le tatalo ma faaaliga. Ae sa tutusa lava lona faaeteete e uiga i le faalagolago i soo se faauigaga o mau lea e lei faaaofia ai le ala na oo mai ai faaaliga ma tusitusiga paia.

“Ou te manatu o la tatou fuafuaga aupito sili ona atamai o le faia lea e pei ona tatou faia i nei tausaga e tele,” na ia ta’u atu ai i le aposetolo o Melvin J. Ballard na o ia. “Talia mea moni uma ua lelei le faavaeina ma le faamaoni ma tetee le faavaeina o lo tatou faatuatua i manatu, pe faasaienitisi pe faatalitonuga.”8

I le aso 7 o Aperila, le aso na sosoo ma le konafesi aoao, na valaauina faatasi ai e le Au Peresitene Sili le Toasefululua ma isi pulega aoao e foia le feeseeseaiga. Sa faalogologo John a o faailoa mai e le au peresitene lo latou manatu e faapea, e tatau ia Elder Samita ma Elder Roberts ona faataatiaese le mataupu. “O nei vaega uma e lua ua avea mau ma faamatalaga a tagata o e sa lauiloa i mataupu a le Ekalesia ma faavae o le la finauga,” sa latou matauina ai. “E le’i maua foi e i la’ua taitoatasi se faamaoniga mautinoa e lagolago ai ona manatu.”9

Sa faamanatu mai e le Au Peresitene Sili i korama le aoaoga a Iosefa Samita: “Folafola atu uluai mataupu faavae, ma ia tuu pea mealilo, ne‘i faatoilaloina outou.”10 Sa latou lapatai mai e faapea, o le talai atu o manatu patino e peiseai o ni aoaoga faavae o le Ekalesia e mafai ona mafua ai le le malamalama, fenumiai, ma le fevaevaeai i le Au Paia. “Pe a faia e se tasi o pulega aoao o le Ekalesia se faamatalaga manino e tusa ai ma soo se aoaoga faavae,” sa latou fai mai ai, “pe na te faailoaina mai o ona manatu pe leai, ua ta’ua ia o sē ua fai ma leo o le Ekalesia, ma ua taliaina ana faamatalaga o ni aoaoga faavae ua faamaonia a le Ekalesia.”11

Sa latou uunaia alii e talai atu aoaoga faavae autu o le talalelei toefuataiina. “A o tatou faalauteleina lo tatou valaauga i le malo o le Ekalesia,” na latou fai mai ai, “tuu i suesuega faasaenisi mataupu faale-eleele, mea e ola, mea e tanumia i le eleele, ma tagata ma a latou aganuu, e leai se tasi o ia mea e faatatau i le faaolataga o agaga o tagata.” E tusa ai ma le faapogai o le olaga, e le toe i ai ni a latou tala e fai atu nai lo le saunoaga a le Au Peresitene Sili i la latou saunoaga i le 1909, “The Origin of Man.”12

I le mafaufau o John, na foia e upu a le au peresitene le mataupu. O ia ma isi taitai o le Ekalesia i totonu o le potu, e aofia ai Elder Roberts ma Elder Samita, na lagolagoina le faaiuga ma malilie e le toe talanoaina i nofoaga faitele le fesili o le olaga o le tagata soifua ao le’i faia Atamu.13 E ui i lea, sa le mafai e Elder Roberts ona aveesea mai le autu mai le “The Truth, The Way, The Life.” I le iuga, sa ia faataatia ese ia tusitusiga, e lei lolomiina.14


Mulimuli ane i lena tausaga, i Cape Town, Aferika i Saute, sa usu faatasi ai e Viliamu ma Clara Tanielu ma isi Au Paia o Aso e Gata Ai e toasefululua se viiga, e pei ona latou faia i Aso Gafua uma pe a latou feiloai mo talanoaga o le talalelei i le fale o le au Tanielu. Ae sa le na o se isi fonotaga lea i le fale. Sa valaauina faatasi i latou e le peresitene o le misiona o Don Dalton mo se konafesi faapitoa.

Ina ua uma ona faia e Clara se tatalo amata, sa faamatala e Viliamu le tala o lona liua ma le amataga o a latou fonotaga laiti. “Sa matou suesueina muamua Book of Mormon Ready References, ma o lea ua matou suesueina nei le Jesus the Christ,” sa ia tomanatu ai. “Ua ou maua le tele o le malamalama ma e mafai ona ou ta‘u atu i le toatele o tagata le tele o mea e uiga i le talalelei.”15

Sa tuuina atu foi e Clara lana molimau, ma faailoa atu le faafetai mo lona auai i le Ekalesia. “Ou te faamoemoe o le a fesoasoani mai le Alii ia i tatou ia tumau mausali,” o lana tala lea.16

E toatele isi na faasoa mai a latou molimau, ona saunoa atu lea o Peresitene Dalton i le vaega. “Ou te lagona le mautinoa o loo i ai le Alii i le ulu o lenei galuega,” na ia faapea mai ai, “ma afai tatou te ola i poloaiga, o le a le taofia lava e le Alii se mea.” Sa ia talanoa e uiga i le uso o Iareto i le Tusi a Mamona, o le sa nofo latalata tele i le Alii ma sa leai se mea na taofia mai ia te ia. “O le a faapena foi ia i tatou,” na ia molimau atu ai. “Ou te iloa afai ou te faamaoni, o le a ou vaai i mea matagofie.”17

Sa popole pea Peresitene Dalton i le ala na taulimaina ai e nisi o tagata o le Paranesi a Mowbray ia tagata “Lanu” e pei o le Au Tanielu. I le taulimaina o ia tulaga, sa fautuaina ai o ia e le Au Peresitene Sili, e tatau ona ia mafaufau i lagona o le Au Paia uma. O le vevesi o le faailoga tagata o se faafitauli lea e tatau ona taulimaina ma le faaeteete tele ina ia aloese ai mai le faatiga i tagata uli po o tagata papae o le Ekalesia, sa latou tusia ai.18

O le iloaina ma le faamemelo atu i le faamaoni o Viliamu, sa manao ai Peresitene Dalton e tuuina atu i ana galuega le tulaga aloaiaina taualoa. “Ou te lagona e tatau ona faatulaga se paranesi iinei,” na ia faasilasila atu ai i le fonotaga i le fale. “E tatau ona maua e Brother Tanielu le avanoa e faatino ai se galuega faapitoa. Ou te iloa o lona filiga o le a aveesea ai le papupuni, ma o le a avea ai o ia ma se taitai i Isaraelu.”

Ona valaauina loa lea o Viliamu e avea ma peresitene o le paranesi, o Clara o se peresitene o le Aualofa, o lo la afafine, o Alice, o le failautusi o le Aualofa ma le failautusi o le paranesi, ma le la uo o Emma Beehre o le fesoasoani o Clara. Ona faaee lea e Peresitene Dalton ona lima i luga o le ulu o Viliamu ma vaetofia o ia mo lona valaauga fou. Na te lei faauuina Viliamu i le perisitua, o lea sa le mafai ai e Viliamu ona faatautaia le faamanatuga pe vaetofia tagata o le paranesi i valaauga. Ae o ona tiutetauave fou o le a tuuina atu ai ia te ia ni avanoa sili atu e auauna atu ai ma tuputupu ae i le Ekalesia.

“Sa ou mafaufau i se igoa mo lenei paranesi,” na saunoa ai Peresitene Dalton. “E tatau ona ou mafaufau faapea o le igoa e tatau ai ‘o le Lala o le Alofa.’”19

I le latou faatasiga i le Aso Gafua na sosoo ai, sa talosagaina ai e Viliamu ia Clara ma isi taitai o le paranesi faatoa valaauina e faasoa mai o latou manatu e uiga i o latou tiutetauave fou. “Ou te iloa e fai si faigata,” na ta’utino atu ai Clara, “ma iloa o le a fesoasoani mai le Alii ia te a’u i la’u galuega, e pei ona fesoasoani le Alii lava lea e tasi i le uso muamua lea na amataina le Aualofa.”20

I le avea ai ma taitai o le paranesi, sa faaauau pea ona tausia e Viliamu ma Clara ia faifeautalai, o e sa auai i sauniga a le paranesi faatasi ai ma tagata asiasi papae mai le Paranesi o Mowbray. Sa faamautinoa foi e Viliamu sa tausia ma le faaeteete e Alice minute ina ia mafai ai ona auina atu kopi i le Aai o Sate Leki. Sa lei manao o ia ia faagaloina le Paranesi Alofa.21


I le Iunaite Setete, na avea Paulo Bang e sefulutolu tausaga le matua ma tiakono aupito fou o le Paranesi o Cincinnati i le aso 14 Fepuari, 1932. O tama laiti o lona vaitausaga sa mauaina le Perisitua Arona talu mai le faaiuga o le 1800, ina ua tātāina e tiakono fafie mo e matitiva, tutu afi e faamafanafana ai falelotu, ma faatino ai isi galuega o auaunaga i a latou uarota ma paranesi. Faato’a tulai mai ina ua folasia e Peresitene Iosefa F. Samita ia toefaatulagaga o le Perisitua Arona i le amataga o le seneturi e luasefulu, e faapea, o le faauuina o alii talavou i tofi o le perisitua na avea ma faiga masani. Ina ua mavae lena, sa amata ona faia e tiakono talavou se matafaioi tele atu i le paranesi ma ona fonotaga.22

O le taimi nei, e faaopoopo atu i le tausiga o le falesa ma lotoa, ua mafai e Paulo ona tufa le faamanatuga, ao taulaga anapogi, ave savali mo le peresitene o le paranesi, ma fesoasoani i fafine ua oti a latou tane faapea isi Au Paia e le tagolima.23 E pei foi o isi tiakono i le Ekalesia, sa faamoemoeina foi o ia ia malamalama ma faamatala atu Mataupu Faavae taitasi o le Faatuatua, usitai i le Upu o le Poto, fai tatalo amata ma tatalo faaiu, totogi sefuluai, ma iloa le tala o le toefuataiga o le Perisitua Arona.24

Sa lei tuuina atu ia Paulo le avanoa e faatino ai nisi o nei tiutetauave fou i le taimi lava lena. Mo le tele o tausaga, na tufaina ai e alii matutua le faamanatuga, ma e toatele tagata i le Ekalesia atoa sa tumau pea le le mautu o lagona e uiga i le tuuina atu i alii laiti e faatino lenei matafaioi. I Cincinnati, sa faamanuiaina i taimi uma le faamanatuga ma tufaina atu e ni alii matutua se toalua, o nisi taimi o uso matutua o Paulo o Chris ma Henry.25

Ae, afai e lei lava le pisi o Paulo i ona tiutetauave fou o le perisitua, o le tele o ana feau i le faleoloa a ona matua na faaatoa ai le eseesega. Sa fiafia o ia e faigaluega i le faleoloa. Sa matala i taeao uma i le ta o le ono ma sa lei tapunia seia ta le sefulutasi i le po. Sa tu e faatau atu oloa, teu ma faasa’osa’o oloa i fata, ma salu le fola laupapa ma suauua. Pe a fasi e lona uso o Chris aano o manu, e faataapeape e Paulo le penuili i luga o le fola e mitiia le gasu. Ona ia fufuluina lea o poloka e tipi ai aano o manu i se pulumu uamea i le taimi lava e mae’a ai galuega a Chris. A tuua le aoga, e uta i luga e Paulo atigipusa ma ato o oka oloa ma tiliva faataamilo i le pitonuu.26

Ina ua o’o mai le pa’u maulalo o le tamaoaiga, sa i ai Cincinnati i le ogatotonu o se tulaga manuia i pisinisi faufale. Na faatoa amata lava le galuega o se fale maualuga e lata i le ono selau-futu le maualuga ma se fale tele fou e taunuu i ai nofoaafi. O nei galuega faatino, faatasi ai ma se tamaoaiga eseese i le lotoifale, na fesoasoani i le aai e faafetaiaia tulaga sili ona leaga o le faafitauli. Ae sa pau totogi ma maualuga le tulaga o tagata ua leai ni galuega.27

Sa nonofo le au Bangs i se pitonuu mativa lea sa nonofo ai tagata papae fai mai e pei o lo latou aiga, galulue, taaalo, ma suesue faatasi ma tagata Amerika Aferika, Iutaia, ma isi vaega o ituaiga tagatanuu. O le taimi lava na o’o mai ai taimi faigata i le aai, o le toatele o tagata faatau masani a le au Bangs sa le gafatia ona totogi a latou pili o oloa faatau. Nai lo le faafoi o tagata faatau, e masani ona foai atu e le tama o Paulo ni oloa faatau e aunoa ma se totogi pe tuu atu i tagata e faatau faaaitalafu. Ae o lona agalelei ma le agaalofa sa le mafai ai ona puipuia le pisinisi a le aiga mai le Pau o le Tamaoaiga, ma ia Aperila 1932, sa ia failaina ai le talosaga mo le gau o le pisinisi. E ui i lea, sa musu o ia e tapuni le faleoloa pe taofi le fesoasoani atu i ona tuaoi.28

Sa faaauau pea le Au Paia i Cincinnati i le lotolotoi ai o le faiifo o le tamaoaiga. I le faamoemoe ai e uunaia le toaaga o e umia le Perisitua Arona, sa talosagaina ai talu ai nei e le Au Epikopo Pulefaamalumalu ia paranesi ma uarota i le Ekalesia atoa e amata ona faamanatuina le toefuataiga o le Perisitua Arona i tausaga taitasi. I le aso 15 o Me, 1932, e toafa na faauuina talu ai nei o ni ositaulaga i le Paranesi o Cincinnati, o i latou uma e sefuluiva tausaga pe matutua atu, sa saunoa i le sauniga faamanatuga e uiga i le talafaasolopito ma le tuputupu ae o le Perisitua Arona. Sa saunoa foi Charles Anderson, le peresitene o le paranesi, e pei ona masani ona ia faia i le faaiuga o le sauniga faamanatuga.29

E le’i i ai se vaega na faatino e Paulo i le polokalama, ae o le tele o avanoa e auauna atu ai o le a oo mai. O le auai i le paranesi e seāseā lava sili atu ma le limasefulu tagata, o lea sa tele ai avanoa e ono maua e ona matua po o se tasi o ona tei matutua e tuuina atu ai se lauga, pese faatasi ma le aufaipese, faia se tatalo, po o le fesoasoani atu i soo se fonotaga lava.30 O le mea moni, o lona uso o Henry, sa faia talu ai nei le tatalo faaiu i sauniga faamanatuga e tolu i le fa vaiaso. Ma i le aso na te le’i faia ai le tatalo faaiu, sa ia tuuina atu ai se lauga.31

O Paulo o se Bang, o lea ua na o sina taimi e le o toe mamao ona tuuina ai lea e le paranesi ia faagalue o ia.


I Iuta, i le taimi lea, o Evelyn Hodges o le tagata faigaluega faaagasefootai a le Aualofa sa tele mea e popole ai a o faasolo ina loloto le oo o le lalolagi i le Pau o le Tamaoaiga. O lona tamā, o le sa aioi atu ia te ia e nofo i le fale ina ia le faigaluega ai o ia, ua o’o i ai taimi faigata ina ua le toe faatauina atu oloa mai lana faatoaga i Logan. Sa iloa e Evelyn le auala e fesoasoani ai ia te ia e talosaga mo se toomaga mai le Ekalesia ma le setete, ae sa le’i manao ai o ia.

“E mafai ona maua sa’u galuega,” na ia fai atu ai ia te ia i le amataga o le Pau o le Tamaoaiga. “Ou te iloa e mafai ona ou maua se galuega.”

Sa i ai ia Evelyn ona masalosaloga. O aso uma i le Aai o Sate Leki sa ia talanoa atu ai i tagata o e tutusa mea na fai mai ai. “Afai e mafai ona ou alu ifo i Los Angeles,” latou te tau atu ia te ia, “E mafai ona ou maua se galuega.” I Iuta, e toatasi mai le toatolu o tagata faigaluega ua leai se galuega, ma sa leai foi se tasi o sailia ni tagata faigaluega. Ae sa iloa e Evelyn sa le’i sili atu le lelei o le tulaga i Kalefonia po o se isi lava nofoaga i le Iunaite Setete. Sa ia taumafai e faamalamalama atu e faapea ua seāseā maua ni galuega i soo se nofoaga, a e o nisi o aiga sa ia galue ai sa le talitonu ia te ia.32

E oo atu i le taumafanafana o le 1932, ua ia te ia se mafuaaga lelei e faamoemoe ai ua agai mai se suiga. Ina ua uma ona fatuina e le malo o le I.S se polokalama e tuuina atu ai fesoasoaniga tautupe i setete ma pisinisi, sa vave ona faatagaina e taitai i Iuta le Auaunaga Faaagafesootai a le Aualofa e fesoasoani ai i le setete e talosaga mo se nonogatupe mai le malo tele. Sa faaaluina e Evelyn ma Amy Brown Lyman ni itula e ao mai ai fuainumera ma faila o mataupu taitasi e faamaumau ai le tulaga le tagolima i le setete. Ona latou aumaia lea o a latou sailiiliga i taitai o le setete, lea na faaaoga e le au faitulafono i la latou talosaga faamanuiaina mo le fesoasoani a le malo tele mo Iuta.33

Sa a’oa’o Evelyn mai ia Amy a o la galulue faatasi. O Amy e tautala sa’o lava i le tagata ma e masani ona le mafaufau pe a talanoa atu i tagata faigaluega lautele. E ui ina fiafia Evelyn i le tatala atu o manatu o Amy, sa ia ta’utino atu o nisi o taimi e le fiafia iai. Sa le’i faatali Amy e faitio ia te ia pe a ia faia se mea sese. Ae sa iloa e Evelyn e le o faatigainaina o ia e Amy. Sa le’i lagona lava e Amy e faaaluina sona taimi e tau faaeteete pe faaaloalo ai. Sa ia faamoemoe o tagata uma i le ofisa o le Auaunaga Faaagafesootai, e aofia ai ma ia, e tuuina atu mea uma sa ia i latou i le galuega. Mo lena mea, sa alofa ma faamemelo atu ai Evelyn ia te ia.34

O tupe foai o le toomaga mai le malo tele na taunuu i Iuta ia Aokuso 1932, ma aumaia ai le faamoemoe i le toatele o le Au Paia faanoanoa. Sa toe valaau atu foi le setete i le Aualofa mo se fesoasoani, ma e le’i umi ae faia e Amy ma ana tagata faigaluega faaagafesootai se matafaioi autu i le tufatufaina atu o le fesoasoani.

I le toetoe ai uma le tele o tupe mo toomaga o le Ekalesia ma le malo i le lotoifale, o le toatele o epikopo sa galulue faatasi ma Evelyn sa naunau mo tagata le tagolima o a latou uarota ina ia maua le fesoasoani mai le malo tele. Ae sa i ai tagata o le Ekalesia o e sa popole i le faalagolago o le Au Paia i le fesoasoani a le malo. Sa teena e nisi tagata le sailia o le toomaga a le Ekalesia ona sa latou le mananao i o latou epikopo, o e sa tele ina avea ma tuaoi ma uo, ia iloa lo latou tulaga. O isi sa le’i mananao e lagona le faaigoaina o ni tagata e faalagolago pe a latou o i le lotu.

Peitai, sa faaauau pea ona salalau atu le i ai o le faalagolago. Sa manatu faatauvaa taitai o le malo i le Iunaite Setete i le pau o le tamaoaiga, ma o le tupe sa latou ofoina atu e le’i tuuina atu ai se toomaga tumau i tagata Amerika. Sa faaauau pea ona agai i lalo le tamaoaiga, ma alu atu faatasi ai ma le faamoemoe. O aso uma lava e toatele tagata ua leai ni a latou galuega ona sosoo ai lea ma le leai o ni o latou fale. E masani ona vaaia e Evelyn ni aiga se toalua pe toatolu o nonofo faatasi i se tamai fale.

Ma sa tauivi pea lona lava aiga. Ina ua le manuia taumafaiga a lona tama e tausi le aiga, sa ia taumafai e faatau atu ni meatotino, ae sa leai se tasi na manao e faatau. Mulimuli ane, sa ia tuu ia Evelyn e lafo atu ia te ia le tolusefulu tala i le masina mai lana lava tupe maua. Sa fiafia o ia mo le fesoasoani.35

A o faasolo ina faateteleina le Pau o le Tamaoaiga, ma sa molimauina e Evelyn le faateteleina o le faanoanoa i le Aai o Sate Leki, sa ia vaaia ai se avanoa mo le agaalofa sili atu ma le tuputupu ae i le nuu. “Afai e mafai ona tatou o ese mai lenei tauiviga ma se malamalamaaga malosi atu e uiga i manaoga o tagata soifua,” sa ia talitonu ai, “o le a sili atu ona lelei le nu’u ona o le puapuagatia na ala mai i lenei mea.”36


I le isi itu o le taulaga, sa silafia e Peresitene Harold B. Lee o le Siteki a Paionia o le Aai o Sate Leki e tatau foi ona ia faia se mea e fesoasoani ai i tagata ia faasaoina i le Pau o le Tamaoaiga. I le tolusefulu-tolu o ona tausaga, o ia o se tasi o peresitene aupito laitiiti o siteki i le Ekalesia, o lea sa le’i tele ai sona poto masani i le olaga e pei o isi alii i lona tulaga. Ae sa ia iloaina pe tusa ma le lua-vaetolu o le Au Paia e 7,300 i lana siteki a le o le faalagolago atoa pe na o se vaega foi e faalagolago ai i fesoasoaniga tautupe. Ma ina ua matelaina tagata, sa itiiti se avanoa e fafaga ai i latou faaleagaga.37

Sa valaauina faatasi e Harold ona fesoasoani e talanoaina pe faapefea ona fesoasoani i le Au Paia i lalo o la latou tausiga. Mai le suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa latou iloa ai na poloaiina e le Alii le Au Paia anamua e faatu se faleteuoloa “e auauna atu ai i e matitiva ma e le tagolima.”38 Mo le tele o tausaga, sa faagaoioia ai e uarota i le Ekalesia atoa ni “faleteuoloa laiti a le epikopo” e aoina ma toe faasoa atu meaai ma isi mea na ofoina mai mo e matitiva. E ui ina sa suia e le Ekalesia le totogi o sefuluai i na o tino-i-tupe i le 1910, ae sa i ai lava faleteuoloa i nisi o uarota ma siteki.39 O le au peresitene aoao o le Aualofa, lea sa faagaoioia faleoloa ma fale teuoloa e fesoasoani i le Au Paia i taimi o puapuaga, sa faapena foi ona faia se faleteuoloa e tuuina atu ai i e matitiva ia lavalava ma isi aitema o le aiga.40 Ae faapefea pe afai e faia e le Siteki a Paionia se mea faapena?

E le’i umi ae amata se polokalama o le toomaga, o se polokalama e fesoasoani foi i le Au Paia ia ola tutoatasi ai. Faatasi ai ma le fesoasoani a epikopo, o le a faatuina ai e le siteki a Harold se faleteuoloa e lagolagoina e sefuluai ma foai. Nai lo le tuuina atu fua o oloa, e tuu atu e le polokalama i Au Paia o le siteki e le o faigaluega le avanoa e galulue i le faleteuoloa po o isi galuega fesoasoani e fesuiai ai mo ni meaai, lavalava, suauu, po o isi mea e manaomia.41

Ina ua uma ona feutagai ma ona fesoasoani, sa auina atu e Harold le fuafuaga i le Au Peresitene Sili ma maua ai la latou faamaoniga. Ona ia tuuina atu lea i epikopo o lana siteki i se fonotaga faapitoa ma valaaulia i latou e talanoaina. I le taimi lava lena, sa fai atu ai e se tasi epikopo se fesili e le masalomia i mafaufau o le toatele o tagata o le Ekalesia: Afai na folafola mai e le Alii e na te tausia Lona nuu, aisea ua matua toatele ai le Au Paia faamaoni, totogi sefuluai ua faamativaina?

Sa faia e Harold le mea sili na te mafaia e tali atu ai, ma faamanatu atu i epikopo sa faalagolago le Alii ia i latou e faatino Lana galuega. “Ua i ai folafolaga a le Alii i o outou lima, ma o le ala ma le faatinoga o le faataunuuina o nei mea e tatau ona tuuina atu ia te outou,” na ia saunoa ai. Ona ia uunaia lea o epikopo e faia mea uma latou te mafaia ina ia faamanuiaina ai le faleteuoloa, ma molimau atu o faamanuiaga folafolaina a le Alii o le a faataunuuina.42

Ina ia fesoasoani e faataunuu le fuafuaga, sa aumai ai e Harold ma ona fesoasoani se tasi o epikopo, o Jesse Drury, e pulea le faleteuoloa. E toatele le Au Paia i le uarota a Jesse na taia malosi i le Pau o le Tamaoaiga. O Jesse lava ia ua leai sana galuega, ma ua tau le mafai e ia ma lona aiga ona ola ai i le toomaga faalemalo.43

Peitai, i le amataga o lena tausaga, sa filifili ai Jesse ma ona fesoasoani e faia se mea e tuuina atu ai ni meaai faaopoopo ma galuega mo tagata o le latou uarota. I le itu i saute o le tuaoi o le uarota o se vaega o fanua lafulemu, ma e le’i faaaogaina. Sa oo atu le au epikopo i e umia le fanua, ma sa latou malilie e atiina ae e le uarota le fanua e fesuiai ma le totogiina o lafoga o le fanua. E toalua uarota tuaoi i le Siteki a Paionia na vave lava ona auai i le taumafaiga, ma sa latou mauaina faatasi ni faifaatoaga ma ni taitai o le itumalo o e sa naunau e foai atu fatu ma sapalai ni vai e faasūsū ai. Sa latou faatauina foi laau fualaau faisua i tau pau ma maua mai ai ni masini faifaatoaga ma solofanua mai tagata na lagolagoina la latou galuega faatino.44

I le taimi lea, i le faatonuga a Harold, sa taitaia ai e Jesse se vaega o tagata o le Ekalesia ua leai ni galuega a o latou faaliliuina se faleteuoloa tele tuai e avea ma se faleteuoloa a le siteki. Sa latou faapipiiina se fale e teu apa ai meaai ma tatala se faleoloa o oloa eseese. Sa i ai foi mea e teu ai oloa i vaega eseese o le fale ma avanoa mo le taulimaina o laei na foai atu.45

E oo atu i le taumafanafana o le 1932, ua saunia le faleteuoloa e tatala. Sa matauina e Harold, Jesse, ma le isi vaega o totoe o le Siteki a Paionia se aso faapitoa o le anapogi e faamanatu ai le gaoioiga, ma aumaia ai a latou taulaga anapogi i le sauniga amata mo le tatalaina o le fale. O nisi o tamaitai ma alii i le siteki sa tuu atu e galulue i le faleteuoloa a o isi na malaga i le vanu e galulue i faatoaga ma togalaau.46

E le’i umi ae oo mai se galu o fua o faatoaga. Sa faitau selau faaputuga o fualaau aina, faitau afe taga pateta ma aniani, tele tone o vine, ma le tele o isi mea. O le taui mo a latou galuega, ua mafai e tagata o le siteki ona olioli i se vaega o le seleselega. Sa lava mea na totoe lea na avatu e le Aualofa nisi o meaai faasili na totoe e teu apa mo le taumalulu na sosoo ai. Sa faafesuiai foi e tamaitai ia galuega mo mea manaomia e le pala gofie e ala i le toe su’i faalelei o lavalava tuai ma le aoina mai o seevae ua faaaogaina.47

I le faaiuga o le tausaga, sa mafai ona iloa atu e Harold o loo faamanuiaina e le Alii le Au Paia i le Siteki a Paionia. E ui o le toatele o i latou sa feagai ma faigata i le aluga o tausaga ua tuanai, sa tumau lo latou mausali i le talitonuga maumaututu o le a fesoasoani le Atua ia i latou i la latou tauiviga. O le mea na sili atu, sa latou saunia ma naunau e galulue faatasi mo le manuia o e le tagolima, e ui lava i faatamaiaga na aumaia e le Pau o le Tamaoaiga.48

  1. Widtsoe, Diary, Mar. 16–18, 1931; “Mission Head Sees Europe Going ‘Dry,’” Salt Lake Tribune, Mar. 17, 1931, 22; “U.S. Immigration Laws Force Church to Open Permanent Europe Branches,” Deseret News, Mar. 17, 1931, section 2, [1]; Parrish, John A. Widtsoe, 475–76.

  2. Lucy Gates Bowen to Leah D. Widtsoe and John A. Widtsoe, Apr. 11, 1929; John A. Widtsoe to Anna Widtsoe Wallace, May 4, 1929; Lucy Gates Bowen to John, Leah, and Eudora Widtsoe, June 10, 1929, Widtsoe Family Papers, CHL.

  3. Allen, “Story of The Truth, The Way, The Life,” 704–7; John W. Welch, “Introduction,” i le Roberts, The Truth, The Way, The Life, xi–xii. Autu: B. H. Roberts

  4. Iosefa Filitia Samita, “Faith Leads to a Fulness of Truth and Righteousness,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Oke. 1930, 21:145–58.

  5. Roberts, The Truth, The Way, The Life, 297–306.

  6. Iosefa Filitia Samita, “Faith Leads to a Fulness of Truth and Righteousness,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Oke. 1930, 21:147–48; “Pre-Adam Race Denied by Member of Twelve,” Deseret News, Ape. 5, 1930, 8; B. H. Roberts i le Au Peresitene Sili, Tes. 15, 1930, B. H. Roberts Collection, CHL.

  7. Allen, “Story of The Truth, The Way, The Life,” 720–24.

  8. Widtsoe, In Search of Truth, 70–80, 109–11, 114–20; John A. Widtsoe ia Melvin J. Ballard, Ian. 27, 1931, John A. Widtsoe Papers, CHL.

  9. Widtsoe, Diary, Apr. 7, 1931; First Presidency to Council of the Twelve, First Council of Seventy, and Presiding Bishopric, Apr. 7, 1931, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Grant, Journal, Jan. 25, 1931.

  10. Joseph Smith, Discourse, Apr. 8, 1843, in JSP, D12:192.

  11. First Presidency to Council of the Twelve, First Council of Seventy, and Presiding Bishopric, Apr. 7, 1931, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL.

  12. First Presidency to Council of the Twelve, First Council of Seventy, and Presiding Bishopric, Apr. 7, 1931, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Talmage, Journal, Apr. 7, 1931; Joseph F. Smith, John R. Winder, and Anthon H. Lund, “The Origin of Man,” Improvement Era, Nov. 1909, 13:80. Autu: Organic Evolution

  13. John A. Widtsoe to Joseph Fielding Smith, Sept. 15, 1931; John A. Widtsoe to Rudger Clawson and Council of the Twelve, Sept. 9, 1931, John A. Widtsoe Papers, CHL; Widtsoe, Diary, Apr. 7, 1931; George F. Richards, Journal, Apr. 7, 1931; Talmage, Journal, Apr. 7, 1931; Smoot, Diary, Apr. 7, 1931, Reed Smoot Papers, BYU; George Albert Smith, Journal, Apr. 7, 1931, George Albert Smith Family Papers, J. Willard Marriott Library, University of Utah, Salt Lake City.

  14. Allen, “Story of The Truth, The Way, The Life,” 726–31. O tusitusiga na lolomiina i le 1994 o le The Truth, The Way, The Life: An Elementary Treatise on Theology (Provo, UT: BYU Studies, 1994).

  15. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Dec. 14, 1931; Stevenson, Global History of Blacks and Mormonism, 50. Ua faasa‘oina upusii mo le faigofie ona faitauina; “the Book of Mormon Ready Reference” i le uluai suiga i le “Book of Mormon Ready References,” ma le “ua ia” suia i le “ua ou.”

  16. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Dec. 14, 1931. Ua faasa‘oina upusii mo le faigofie ona faitauina; o le uluai punaoa o loo i ai le “Faamoemoe o le a fesoasoani le Alii ia i latou ia tumau mausali.”

  17. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Dec. 14, 1931. Ua faasa‘oina upusii mo le faigofie ona faitauina; “Ua ia lagona” i le uluai suiga i le “Ou te lagona,” ma “Iloa afai e faamaoni o ia o le a ia vaai i ai” na suia i le “Ou te iloa afai ou te faamaoni, o le a ou vaai.”

  18. Don Dalton to First Presidency, Apr. 11, 1930; First Presidency to Don Dalton, May 15, 1930, First Presidency Mission Files, CHL.

  19. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Dec. 14, 1931.

  20. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Feb. 22, 1932. Ua faasa‘oina upusii mo le faigofie ona faitauina; o le uluai punaoa o loo i ai “sa ia iloaina e fai si faigata ma iloa o le a fesoasoani le Alii ia te ia i lana galuega.”

  21. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Feb. 29, 1932, and Aug. 21, 1933. Autu: Aferika i Saute

  22. Cincinnati Branch, Minutes, Feb. 14, 1932; Paul Bang, “My Life Story,” 7; Circular of the First Presidency, 4; Hartley, “From Men to Boys,” 109–10, 112–18. Autu: Adjustments to Priesthood Organization [Suiga i le Faatulagaga o le Perisitua]

  23. Practical Duties for Members of the Lesser Priesthood,” Improvement Era, July 1916, 19:847; Hartley, “From Men to Boys,” 118.

  24. Presiding Bishopric, Minutes of the Aaronic Priesthood Convention, Apr. 8, 1932, 5; Criteria for Aaronic Priesthood Advancement, May 17, 1928, Presiding Bishopric General Files, 1889–1956, CHL.

  25. Hartley, “From Men to Boys,” 121; Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 10–May 15, 1932. Autu: O Sauniga Faamanatuga

  26. Fish, “My Life Story,” [4]; Paul Bang, “My Life Story,” 3–6.

  27. Feck, Yesterday‘s Cincinnati, 101–2; Stradling, Cincinnati, 103–10.

  28. Paul Bang, “My Life Story,” 1, 5, 28; “Seek Relief in Bankruptcy,” Cincinnati Enquirer, Apr. 23, 1932, 10. Autu: Pau Tele o le Tamaoaiga

  29. “Aaronic Priesthood Day,” Deseret News, Apr. 27, 1927, 4; Sylvester Q. Cannon, David A. Smith, and John Wells, “Aaronic Priesthood Day,” Presiding Bishopric, Bulletin no. 126, circa Mar. 1927; Cincinnati Branch, Minutes, May 15, 1932; Henry Bang, Thomas Harry Large, Julius Conrad Blackwelder, and William Carl Schnarrenberg, in Cincinnati Branch, Record of Members and Children, nos. 18, 202, 204, 210; Presiding Bishopric, Bulletin no. 186, circa Apr. 1932. Autu: Toefuataiga o le Perisitua Arona

  30. Mo se faataitaiga, tagai i le Cincinnati Branch, Minutes, 1931–32.

  31. Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 10, 17, 24, and 31, 1932.

  32. Lewis, Oral History Interview, 7, 25; Hall, Faded Legacy, 111–13; McCormick, “Great Depression,” 136. O le upusii mulimuli ua faasa‘oina mo le manino; “L.A.” i le uluai tusiga ua suia i le “Los Angeles.” Autu: Pa’u Tele o le Tamaoaiga

  33. Lewis, Oral History Interview, 6; Hall, Faded Legacy, 115; Derr, “Changing Relief Society Charity,” 251. Autu: Polokalama Uelefea

  34. Lewis, Oral History Interview, 2, 11. Autu: Amy Brown Lyman

  35. Lewis, Oral History Interview, 4, 13–15, 18–19, 25–26; Hall, Faded Legacy, 115–16; Derr, “Changing Relief Society Charity,” 251–53; Darowski, “Utah’s Plight,” 12.

  36. Evelyn Hodges, “Emotional Reactions to Unemployment and Relief,” Relief Society Magazine, July 1934, 21:391.

  37. Goates, Harold B. Lee, 90, 94; Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 3.

  38. Drury, “For These My Brethren,” [5]; Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:34.

  39. Rudd, Pure Religion,4.

  40. Au Paia, voluma 2, mataupu 30; Derr ma isi, First Fifty Years of Relief Society, xxxv, 399; Alexander, Mormonism in Transition,132. Autu: Epikopo; Faapaiaga ma le Tausimea

  41. Drury, “For These My Brethren,” [5]–[7], [15], [17]–[19]; Goates, Harold B. Lee, 94; “Pioneer Stake Launches Barter Employment Plan,” Salt Lake Telegram, Iulai 25, 1932, 12.

  42. Drury, “For These My Brethren,” [5]–[6]; Presiding Bishopric, Office Journal, June 20, 1932; Grant, Journal, June 20, 1932.

  43. Drury, “For These My Brethren,” [2], [7], [19]; Rudd, Pure Religion,9.

  44. Drury, “For These My Brethren,” [2]–[4]; Rudd, Oral History Interview, 38–40; “100 Needy Families to Get Vegetables,” Salt Lake Telegram, Dec. 5, 1932, [7].

  45. Drury, “For These My Brethren,” [8]; “Pioneer Stake Launches Barter Employment Plan,” Salt Lake Telegram, 25 Iulai, 1932, 12; “Exchange Idea Assures Many Jobs for Idle,” Salt Lake Tribune, 25 July, 1932, 14.

  46. Rudd, Pure Religion, 13; Drury, “For These My Brethren,” [8]–[9]; Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 2; Goates, Harold B. Lee, 94, 96.

  47. Harold B. Lee to John D. Pearmain, June 30, 1933, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; “Pioneer Stake Launches Barter Employment Plan,” Salt Lake Telegram, July 25, 1932, 12; Drury, “For These My Brethren,” [16]; Finck, “Early Days of the Welfare Plan,” 3; Statistical Report, Dec. 31, 1932, in Thirty-Second Ward, Relief Society Minutes and Records, 123; “Model Community Routs Unemployment,” Salt Lake Tribune, Aug. 6, 1933, Magazine section, 4.

  48. Salt Lake Pioneer Stake, Confidential Minutes, Oct. 24, 1932, and Jan. 8, 1933.