Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 6: O Lo Tatou Moomooga ma La Tatou Misiona


“O Lo Tatou Moomooga ma La Tatou Misiona,” mataupu 6 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Lototele, Faatamalii, ma le Tutoatasi, 1893–1955 (2021)

Mataupu 6: “O Lo Tatou Moomooga ma La Tatou Misiona”

Mataupu 6

O Lo Tatou Moomooga ma La Tatou Misiona

Ata
faaputuga o taaiga o pepa o loo i ai tusitusiga i luga

Sa susulu foliga o Hirini Whaanga a o faafeiloaia o ia e se vaega o le Au Paia Maori ma ona uso a faifeautalai i lo latou nuu, Te Horo, i le Motu o le itu i Matu o Niu Sila. Sa fiafia le Au Paia Maori ia Hirini o se tamamatua, ma sa latou mitamita i lana galuega o se faifeautalai faamisiona. Soo se taimi lava e asiasi atu ai o ia i o latou nofoaga, sa latou faafeiloaia o ia ma ana soa i le fuaitau masani lava e tasi: “Haere mai!” Susu mai i totonu!

I Te Horo, sa talitonu ai nisi o tagata i tala e uiga i le agaleagaina o le Au Whaanga i Iuta. Sa faalogo foi nisi o i latou i se tala ua maliu Hirini. I le tafieseina o nei tala, sa fesili atu Hirini, “Pe ua ou foliga ea e pei ua ou oti? Pe o ou foliga ea e pei na agaleagaina a’u?”1

Sa faia e faifeautalai se konafesi e lua aso faatasi ma le Au Paia mai paranesi e sefulu i le eria. Ina ua oo i lona taimi e lauga ai i le faapotopotoga, sa lagona e Hirini le musuia e talanoa e uiga i le faaolataga o e ua maliliu. Mulimuli ane, o le toatele o le au paia i le faapotopotoga na tuuina atu ia te ia igoa o o latou tuaa ua maliliu ina ia mafai ai e ia ma lona aiga ona faatino o latou galuega o le malumalu.2

E lei leva ona uma le konafesi, ae malaga atu Hirini ma le peresitene o le misiona o Ezra Stevenson ma isi faifeautalai e toalua i se nuu mamao e igoa ia Mangamuka. Sa poloaiina ia faifeautalai e o ese mai le nuu i ni nai tausaga na muamua atu ma sa lapataia e aua lava nei toe foi mai. E ui i lea, sa i ai se tagata o le aiga o Hirini sa nofo ai iina, o lea na latou filifili ai e valaau atu ia te ia.

Sa faalatalata atu ma le faaeteete faifeautalai i Mangamuka. Ina ua latou fesili atu mo Tipene, o le aiga o Hirini, sa tau atu ia i latou e faatali i fafo o le nuu. O le taliaina o i latou sa le o se mea fiafia nai lo isi na taliaina i latou i isi nofoaga i la latou malaga, ma sa lotovaivai Hirini.

Ina ua mavae sina taimi, sa oso ae Tipene mai le nuu ma ma faatasi ai ma loimata sa opo atu Hirini i se tangi, po o se sauniga faaMaori o le alofa ma le faaaloalo. Ona latou faia faatasi lea o se taumafataga, ma sa ave e Tipene faifeautalai i se fale manaia. Sa atili faateleina le agaga faauo i totonu o le nuu ma sa valaaulia faifeautalai e lauga atu ia i latou o e na faapotopoto mai.

A o lei saunoa o ia, sa faamautinoa atu e Ezra i ana au faalogologo e lei sau o ia e faasala i latou ae valaaulia i latou e faasoa mai i le moni o lana savali. Sa faalologo ma le fiafia le faapotopotoga, ma na tali fiafia mai e ni nai alii ana upu. Sa saunoa foi Hirini, ma talai atu ma le lototoa seia oo i le vaeluaga o le po, ina ua momoe ana soa. Ona ia faaauau lea ona talanoa lelei i le amataga o le taeao.3

Sa tatau ia Ezra ma se tasi o alii faifeautalai ona tuua lena taeao, ae na valaaulia e tagata o le nuu ia Hirini ma le faifeautalai o loo totoe, o Siaosi Judd, e aoao atili atu ia i latou. Sa nonofo faifeautalai i aso e fa, sa faia ni sauniga se lima, ma papatisoina ni alii talavou se toalua. Sa talai atu Hirini ma Siaosi i isi nuu, ma papatiso ai nisi tagata e toasefuluvalu i le taimi na latou toe faatasi ai ma Ezra i ni nai vaiaso mulimuli ane.4

Sa faaauau pea ona malaga atu Hirini ma le peresitene o le misiona, e aoao atu le au paia ma aoina mai o latou gafa. E masani lava, a o faalogologo Ezra ia Hirini o talai, sa ia maofa i le tomai o lana uo e faagauai mai tauaofiaga Maori. “E i ai sana molimau malosi ma e faagaeetia ai tagata,” na tusia ai e Ezra i lana api talaaga. “Na te silafia le auala e maua ai le lagona Maori, e sili atu nai lo le mea matou te faia.”5

Ia Aperila 1899, na maua ai e Hirini se faamalologa faamamaluina mai lana misiona. O se lipoti o se nusipepa e faasilasila atu ai lona toe foi atu i le Aai o Sate Leki na viia ai ana galuega i Niu Sila. “Sa tuuina atu se faapotopotoina tele i le galuega i lena laueleele mamao lava,” na faitauina ai. “Sa maua faamatalaga o gafa mai itumalo uma ma sa faamalolosia ma faateleina le faatuatua ma le naunautai o le Au Paia o Maori.”6


O lena tautotogo, sa suesue ai Ioane Widtsoe le kemisi i le Iunivesite o Göttingen i le totonugalemu o Siamani. O lana galuega i le Kolisi o Faatoaga i Logan na taitai atu ai o ia i sailiiliga o le carbohydrates, ma i le Göttingen sa mafai ai ona ia suesue i lalo o le saienisi sinia na taitaiina lana vaega. O lea la ua na o ni nai masina le mamao mai le faamaeaina o lona faailoga faapitoa.

Na faaipoipo Ioane ia Leah Dunford i le Malumalu o Sate Leki i le aso 1 o Iuni, 1898, i le lua masina a o lei siitia atu le ulugalii i Europa. A o lei malaga ese atu, sa vaetofia Ioane o se faifeautalai i Europa e le tuagane o le tina o Leah o Polika Iaga le Itiiti, ma faatagaina o ia e talai atu le talalelei i le taimi na te le tulimata’ia ai lana aoga. Talu ai sa lauiloa Siamani mo ana aoga musika, o le uso o Leah e sefulufitu ona tausaga, o Emma Lucy Gates, na auai atu ia i laua e aoga i le musika. Mai le aso 2 o Aperila, 1899, sa avea ai foi Ioane ma Leah ma matua mitamita o se pepe teineitiiti, o Anna Gaarden Widtsoe, na faaigoaina i le tina o Ioane.7

E ui lava sa lagolagoina e Ioane lona tina ma lona uso laitiiti, o Osborne, o le sa auauna atu i se misiona i Tahiti, ae faafetai na mafai ai e ia ma Leah ona nonofo i Europa ona o se vaega o se taui limafoai tautupe mai Harvard. O Göttingen o se taulaga tuai e i ai se iunivesite sa siomia e aega tumu i laau ma eka o faatoaga. Ona e na o le pau ia o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le aai, o Ioane, Leah, ma Lucy o lea na faia ai a latou lava sauniga faamanatuga ma suesuega o le talalelei. E i ai taimi, e o mai ai faifeautalai mai le Misiona a Siamani i Göttingen e asia i latou.8

Pe tusa ma le afe tagata o le Ekalesia i Siamani. Sa i ai faaliliuga faa-Siamani o tusitusiga faavae faapea foi ma se mekasini a le Ekalesia e faalua ona maua i le masina, Der Stern. Ae sa na o le toalima le Au Paia Siamani sa umia le Perisitua Mekisateko, ma sa telegese le tuputupu ae.9 O le tele o tagata Siamani sa le talitonu i lotu mai atunuu ese, ma sa masani ona tuliesea mai aai ia faifeautalai. O nisi taimi sa tatau ai i le Au Paia ona feiloai faalilolilo po o lalo o le vaaiga a leoleo.10

I le faaiuga o le tautotogo, na alu ai Lucy e aoga i le Aoga Musika a Berlin. O lona tinamatua o Lucy Bigelow Young na sau mai Iuta la te toalua. Ina ua maea le faamautuuga o le tofamanino a Ioane, na faatasi atu loa o ia, o Leah, ma pepe Anna ma i laua i Perelini. Ona ia amata loa lea ona suʻesuʻe mo lana suega o le tofamanino, o le sitepu mulimuli lea i le faamaeʻaina o lona tikeri. Sa ia faia foi se malaga e ono vaiaso i Nouei ma Tenimaka e folafola atu le talalelei, asiasi i tagata o le aiga, ma sailiili i lona gafa.11

O le le toe i ai i Nouei talu ona ia siitia ese mai le atunuu i le sefulutasi tausaga, sa fiafia ai Ioane i le i ai faatasi ma le toatele o lona aiga. “Sa ou maua se taimi sili ona manaia ma le aiga o lou tina,” na ia tusi atu ai ia Leah ia Setema. “Sa taliaina au ma le mamalu ma faia e pei o ‘se tagata.’”12

Ina ua toe foi atu Ioane i Siamani, sa ia toe malaga atu i Göttingen e fai lana suega a o nonofo ai i Perelini ia Leah ma le pepe. O ana polofesa na foliga mai sa talitonu lelei i lona tulaga manuia, ae sa popole Ioane i le le fiafia o i latou ona o ia.

“Ua ou tuuina atu le mataupu i aao o le Alii,” na ia tusi atu ia Leah i le aso 20 o Novema, le aso o le suega. “Afai ou te le mauaina, lea e faasa e le Atua, o le a ou le soona ita ia te au lava. O le anapogi ma tatalo a outou uma e sili atu ona faafiafiaina ai au nai lo le mea e mafai ona ou tau atu ia te outou.”13

Ina ua oo mai le taimi o lana suega, sa alu atu Ioane i luma o se aufaatonu e silia ma le toasefululua polofesa, na saunia uma e tu’ifesili o ia e uiga i lana sailiiliga. Sa faia e Ioane le mea sili na ia mafaia e tali ai a latou fesili i lo latou faamalieina. Ina ua uma le lua pe tolu itula mulimuli ane, sa latou auina atu o ia i fafo o le potu a o latou filifili i lona taunuuga.

Mulimuli ane i lena afiafi, ina ua uma lana anapogi, na maua ai e Leah se uaealesi mai ia Ioane. “Maoa’e i le alofa tunoa o le Atua,” na faitauina ai. Na ia iloa lelei lava le uiga. Sa pasia e Ioane lana suega ma sa faamaeaina lona faailoga o le tofamanino ma le mamalu maualuga, magna cum laude.14


I ni nai vaiaso mulimuli ane, i le aso 4 Tesema, 1899, na faatalitali ai B. H. Roberts ma le popole i Uosigitone, DC, e ave lana tautoga o le ofisa e avea ma sui faatoa filifilia o Iuta i le Konekeresi o le Iunaite Setete. Sa faaputu i luma o le Fale o Sui Filifilia ni taaiga pepa e luasefulu-valu, e tusa ma le lua futu i le lautele. I luga o i latou, na iloa e B. H. igoa o tagata e fitu miliona o e sa lei mananao e i ai o ia iina.15

Tolu tausaga talu ona mavae lona faiaina i le palota o le 1895, na toe tauva foi B. H. mo le Konekeresi, o le taimi lenei faatasi ai ma le maliega a le Au Peresitene Sili.16 Na manuia lana taumafaiga, ae o le au faitio o le Ekalesia na vave lava ona latou faaaogaina le manumalo e faaleagaina ai le tulaga o le Au Paia o ni tagata e usiusitai i tulafono, lotonuu, ma o tagata e tasi le tagata e faaipoipo i ai. Sa taitaia e faifeau Porotesano ma faalapotopotoga a tamaitai le osofaiga, lapataia ai tagata uma o B. H., o se taitai o le Ekalesiae fai le autaunonofo o le sa tautamaina fanau ma ni ava se tele i le maea ai o le Manifeso, ua malaga atu i Uosigitone e tau mo faaipoipoga faaautaunonofo, faaleagaina o amioga lelei o tagata lautele, ma tuuina atu le paoa faaupufai o le Ekalesia.17

A o tupu tele le ita i le palota a B. H., na auai foi le faatonu o William Randolph Hearst i le finauga. O le naunautaʻi e faaaoga le finauga e faamalosia ai le faʻatau atu o lana nusipepa o le Aai o Niu Ioka, na lolomiina ai e Hearst tala mataga e uiga ia B. H. ma le Ekalesia, o lo o faaalia mai ai na taufaamataʻu i amioga lelei a Amerika. O le talosaga o igoa e fitu miliona i luga o le fola a le Maota, o le mea moni, na faaputuputu e le nusipepa a Hearst e faamalosia ai le au faitulafono ai faafitia B. H. lona nofoa i le Konekeresi.18

E leʻi leva ona maeʻa le aoauli, ae poloaina loa B. H. e faia lana tautoga o le tofi. A o savali atu o ia i le pito i luma o le potu, sa tu i luga se sui o le konekeresi ma faatuina ma le filemu se lafo e le aveese B. H. mai le Maota ona o ana mau faaipoipoga. Na faaluaina le lafo e le isi sui o le konekeresi. “O ia e fai se autaunonofo,” o le tala lea a le alii, “ma o lona filifilia o se osofaiga i luga o le aiga o Amerika.”19

O le aso na sosoo ai, na taumafai ai B. H. e faamautinoa i le au faitulafono e leai sona manaʻo e faʻaaoga lona tulaga fou e puipuia ai faaipoipoga faaautaunonofo. “Ou te le o i ai iinei e lagolagoina,” na ia tau atu ai ia te i latou. “E leai se taimi e finau ai mo lena mafuaaga. O se fesili ua uma ona foia.”20

I le le talitonu i ai, na tofia ai e le Maota se komiti faapitoa o le Konekeresi e toe iloilo le tulaga ma le natura o ana faaipoipoga faaautaunonofo. Sa faapitoa lo latou atuatuvale ona sa faaauau pea ona ia nonofo faatasi ma ana ava autaunonofo ma le mauaina o ni fanau faatasi ma i latou. Ina ua tuuina mai e le komiti se faamaoniga o nei sootaga, na finau pea B.H. na te le i faalauaiteleina le tetee i le tulafono. E toatele alii o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa faaauau pea ona nonofo ma ni ava autaunonofo sa latou faaipoipo i ai a o lei faailoaina le Manifeso, ma sa latou le talitonu o le faia o lena mea o le a solia ai la latou maliega e usitai i tulafono a le Iunaite Setete mai le taimi lena i luma. Ae sa le ioeina lava e le komiti, ma i le aso 25 o Ianuari, 1900, sa palota ai se toatele o le Maota o Sui e vavaeeseina o ia.21

O le faateaga o B.H. mai le Maota o Sui na itulau pito i luma o nusipepa o le atunuu atoa. I Iuta, sa faamemelo le Peresetene Sili i le puipuia ma le lototele o B. H. o ana mataupu faavae i Uosigitone, ae na latou salamo ona o le tulaga le lelei na aafia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai ona o le faaiuga o le palota. Na toe faasaga atu foi faitioga a le aufaasalalau Amerika i le Ekalesia.22

E ui lava o nisi o mea na lipotia mai e nusipepa e le sao, ae sa sao i latou i le itu autu: sa i ai pea autaunonofo i le Ekalesia. Ma sa le na o le faapea o alii ma tamaitai na faatumauina a latou faaipoipoga faaautaunonofo ina ua mavae le Manifeso.23 O le ola ai, aoaoina, ma le mafatia mo autaunonofo mo le silia ma le afa seneturi, e toatele le Au Paia e le mafai ona vaai faalemafaufau i se lalolagi e aunoa ma lena mea. O le mea moni, o nisi o sui o le Toasefululua—o lo o galulue faatasi ma le faamaoniga a George Q.Cannon, Joseph F. Smith, po o latou faatonu—na faia filemu faaipoipoga faaautaunonofo fou i le valu tausaga talu mai le Manifeso. I lena taimi, e toafa le au aposetolo sa faaipoipo foi i ni ava faaautaunonofo.

O le Au Paia na faʻaipoipo ina ua maeʻa le Manifeso na latou talitonuina e leʻi lafoai atoa e le Alii le faaipoipoga faaautaunonofo ae na aveesea le poloaiga paia mo le Au Paia e lagolagoina ma puipuia o se faiga masani a le Ekalesia.24 I le Manifeso, e le gata i lea, sa fautuaina e Wilford Woodruff le Au Paia e usitai i tulafono e tetee atu i le faaautaunonofo i le Iunaite Setete. Peitai, e leai sana tala i le pepa e uiga i tulafono a Mekisiko po o Kanata. O le tele o autaunonofo fou na tutupu i na atunuu, ma sa faia se vaega toaitiiti i le Iunaite Setete.25

I le taimi nei, i le lotolotoi o le paʻu o le palota a B. H. Roberts, na amata ai ona vaaia e taʻitaʻi o le Ekalesia le afaina o le lagolagoina o se tagata o le Au Paia e faia tulaga faaautaunonofo e tauva mo se avanoa i le malo. E le o se mea na latou faamoemoe e toe faia.26


Ia Aperila 1900, sa toe foi atu ai Zina Presendia Card, le afafine o le peresitene aoao o le Aualofa o Zina Young, i le fale i Cardston, Kanata, i le mavae ai o le faaaluina o le tele o vaiaso faatasi ma lona tina e 79 tausaga le matua i le Aai o Sate Leki. I le taimi o le asiasiga, sa malaga atu ai o ia ma lona tina i le Siteki o Oneida i Idaho i Saute e lauga i se konafesi a le Aualofa.

“Sa ia tu atu ma le lelei i le malaga, ma saunoa e pei o se agelu i ona uso,” sa lipoti atu e Zina Presendia i se tusi i lona uso laitiiti o Susa Gates. “Ua ou mitamita lava ia te ia.”

Ae o Zina Presendia sa popole e uiga i le matua o lona tina. O Cardston sa tusa ma le fitu selau maila le mamao mai le Aai o Sate Leki. Afai na faafuaseʻi ona sui le soifua maloloina o lona tina, atonu e le mafai e Zina Presendia ona toe vaai ia te ia ae leʻi maliu.27

I Cardston, sa faaauau ai e Zina Presendia ona tiutetauave o se peresitene o le YLMIA a le siteki o Alberta. E sefulufa tausaga talu ona talosaga atu Peresitene Ioane Teila i lana tane, o Charles Card, e taitai se vaega o le Au Paia faaautaunonofo i Kanata. Talu mai lena taimi, sa faavaeina ai e le Au Paia le tele o nuu i Alberta i Saute. O le Siteki a Cardston sa faavaeina i le 1895, faatasi ai ma Charles o le peresitene. E ui lava ua latalata ina maeʻa le vaitaimi o pulega a le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae sa faaauau pea ona see atu aiga fou ma pisinisi i lea itu, ma fesoasoani e fausia le Ekalesia.28 O lenei sa toʻatele le autalavou laiti a le Au Paia i le eria, ma sa popole tele Zina Presendia mo latou.

Sa matua taumamao lava Cardston mai isi nofoaga, peitaʻi o ona tagata talavou e leʻi sao i latou mai faʻamaʻi e pei o taaloga faitupe ma le ava malosi. O nisi tagata matutua i le taulaga, sa ia iloaina, sa latou faia ni faataitaiga leaga mo le tupulaga talavou.29

E le gata i lea, sa manino lava o le autalavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Cardston ma isi nuu e manaomia ona aoaoina atili e uiga i le ola mama. A o lei oo i le Manifeso, sa tele ni avanoa sa maua e tamaitai talavou e faaipoipo ai ma sa masani ona faia i se tausaga laitiiti. Ae ui i lea, o le tupulaga faiae na fuafua e faaipoipo i se taimi mulimuli ane, ma o nisi, aemaise lava o tamaitai, sa lei faaipoipo. O le uiga o lenei mea, o le toatele o tagata talavou sa faamoemoe e tumau i le mama mo ni vaitaimi uumi.30

Sa talanoaina e Zina Presendia nei faafitauli i se fonotaga tuufaatasi a le YLMIA ma le YMMIA a le Uarota a Cardston i le amataga o Me. “O fiafiaga o se taimi e masani ona aumaia ai le faanoanoaga mo le olaga atoa,” sa ia lapataia ai le autalavou. “E tatau ona tatou saili mo le lotomaualalo ma le alofa mama ma faia i isi e pei ona tatou mananao ia faia ai.”31

O lena tautotogo ma le taumafanafana, sa ia auai atu ai foi i nisi o sauniga o le YLMIA a le Uarota a Cardston. Sa feiloai le asosi i aoauli o Aso Lulu taitasi. O Mamie Ibey, o le peresitene e luasefulu-tolu tausaga le matua o le asosi o le uarota, sa masani ona taitaia fonotaga a o aoao atu e isi lesona. O isi masina uma lava, na faia ai foi e tamaitai talavou se sauniga molimau, ma tuu atu i tagata taitoatasi o le vaega se avanoa e molimau atu ai i lana tupulaga.32

I le aluga o le tausaga 1900, na lolomiina ai e le Tusi Talafaamaumau a le Tamaitai Talavou se faasologa o lesona e sefululua-vaega e taua o le “Ethics for Young Girls.” O masina uma lava e faaali mai ai se lesona fou, ua mamanuina taitasi e fesoasoani ai i tamaitai talavou ia iloa le sao mai le mea sese. O autu sa aofia ai le faamaoni, amio pulea, lototele, ola mama, ma le migao. O se faasologa o fesili e mulimuli ai i lesona taitasi, e uunaia ai tamaitai talavou e iloilo ma talanoaina anomea.33

Sa talitonu Zina Presendia o le auai atu e le aunoa i le MIA e mafai ona fesoasoani i le autalavou ma uunaia a latou faatinoga mo le lelei sili atu. I fonotaga, sa uunaia tamaitai talavou e tutu ese mai mea o le lalolagi ma mea sese. “E le tatau lava ona tatou maasiasi i le upumoni,” o le mea lea na aoao atu ai e Zina Presendia i latou, “e le faapea foi o i tatou o Mamona.”34

Sa ia uunaia foi o latou matua e taialaina i latou i luga o le ala o le amiotonu. I le amataga o lena tausaga, a o asiasi atu i se siteki i Idaho, sa ia faalogo atu i lona tina o toe fai mai se mea na aoao atu e Iosefa Samita i le Aualofa i Navu: “Toto ni manatu lelei i mafaufau o le fanau. Latou te matauina a tatou faataitaiga.” Sa talitonu Zina Presendia o lenei upumoni na faaaoga foi i Cardston.

“E tatau ona tatou faia ni faataitaiga lelei mo a tatou fanau,” na ia faamanatu atu ai i isi taitai ia Iulai, “ave i latou i o tatou lima ma o tatou loto, ma aoao i latou e aloese mai mea leaga uma.”35


I le afiafi o le aso 10 o Tesema, 1900, na vaaia ai e George Q. Cannon atumotu o Hawaii mo le taimi muamua talu mai lana misiona iina i le 1850. I le luasefulu-tolu o tausaga, sa avea ai o ia ma uii o uluai faifeautalai e toasefulu o le Au Paia o Aso e Gata Ai na auina atu i atumotu. O lenei, i le avea ai ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, sa ia toe foi atu ai i le faamanatuina o le limasefulu tausaga o lo latou taunuu ma le amataga o le Ekalesia i Hawaii.36

I ni nai itula talu ona uma ona ia iloa atu atumotu, sa tuta Siaosi ma le latou pasese i le uafu i Honolulu i le motu o Oahu. Sa ia nofo i le po faatasi ma le Au Paia o Aso e Gata Ai i Hawaii o Aperaamo ma Minerva Fernandez ma faaalu le aso na sosoo ai i se taumafataga pe tusa ma le afe le Au Paia i se falelotu. O nisi sa auai sa papatisoina e Siaosi i le taimi o lana misiona. O isi o ni fanau ma ni fanau a ni tagata sa ia aoaoina.37

Sa ala ae Siaosi i le taeao na sosoo ai, 12 Tesema, ma le le mautonu e uiga i le talanoa atu i tagata Hawaii i le fiafia i le faamanatuina o le 50 tausaga. I le avea ai ma se faifeautalai talavou, sa ia faamemelo i lona tomai i le tautala atu ma le tusitusi i le gagana Hawaii. Ae sa seasea ona ia faaaogaina talu mai le taimi na sau ai i le fale, ma o lea ua popole o ia ona o le a le fiafia le au paia i lana fesasisasia’i i le gagana.38

Sa faia le faafiafiaga i se fale-tifaga fou i Honolulu. Sa faaaoga e taitai o le Ekalesia i le lotoifale se faili manaia, e lua aufaipese mai Honolulu ma Laie, ma isi vaega faamusika. I se fale o le malo lata ane, sa saunia ai foi e le Au Paia se taumafataga tele o taumafa Hawaii ma valaaulia tagata uma o le nuu e o mai. Ia Siaosi, sa foliga mai sa auai le aai atoa i le faafiafiaga.39

Ina ua oo mai le taimi mo Siaosi e lauga ai, sa amata lana lauga i le gagana Peretania, ma toe tomanatu ai i uluai aso o lana misiona, o nisi o ana soa na lafoai le galuega ma e sa nonofo ai tagata o le au paia e tautatala i le faaPeretania e leai se fiafia i le talalelei. “O iina na ou tetee ai,” na toe faamatala ai e Siaosi, “ma sa ia tautino atu lona naunau e nofo ai i nei atumotu ma galue ai i ona tagata.”40

A o ia saunoa, sa lagona e Siaosi le malosi o le Agaga i ona luga. O upu faaHawaii na faafuasei ona toe foi mai ia te ia, ma o lona le mautonu na alu ese atu ina ua amata ona ia tautala i le gagana. Sa maofa ma fiafia le Au Paia Hawaii . “Oka se manaia,” na fai mai ai se tasi, “o lona manatuaina o la matou gagana i nei tausaga uumi tele!”41

Sa faaauau pea le fiafia i le aso na sosoo ai, ma sa toe saunoa atu foi Siaosi i le Au Paia ma le mautinoa i la latou gagana. “Ua sili atu lou lagona i le aso nai lo sootaga e fusia faatasi ai le nuu o le Atua,” na ia tau atu ai ia te i latou. “O le mea e o mai ai tagata e talitonu i le talalelei ma o ifo i lalo i le vai o le papatisoga, e faateleina ai lo latou alolofa i le tasi ma le isi.”42

Sa faaalu e Siaosi le sili laitiiti atu ma le tolu vaiaso ma le au paia i Hawaii. A o i ai i le motu o Maui, sa asiasi atu o ia i le aai o Wailuku, lea sa ia maua ai lona uluai manuia i le avea ai ma se faifeautalai. Sa tele suiga i le taulaga na tauau a le mafai ona matauina, ae na faigofie lava ona ia maua le fale o ana uo o Ionatana ma Kitty Napela, o i laua uma na maliliu i le tele o tausaga ua mavae. O le au Napela sa pei o se aiga ia Siaosi, ma o Ionatana sa avea ma ona uso sa faaliliuina le Tusi a Mamona i le faaHawaii.43

A o ia asiasi atu i atumotu, sa maua e Siaosi ni uo fou se tele, e aofia ai Tomizo Katsunuma, o se alii Iapani na auai i le Ekalesia a o aoga i le Kolisi o Faatoaga i Iuta. Sa ia feiloai foi ia i latou na avea ma tagata o le ekalesia io latou olaga atoa, e ui i lo latou faamaoni, e lei mauaina lava sauniga o le malumalu. I le ootia ai ona o o latou tulaga, sa ia uunaia i latou e ola agavaa e ulu atu i le malumalu ma faaaoga le faatuatua o le a musuia e le Alii Lana perofeta e aumaia faamanuiaga o le malumalu ia i latou.44

I le aso o le malaga ese atu o Siaosi, e faitau selau le au paia ma le faili i le lotoifale na faafeiloaia lana taavale solofanua i le uafu i Honolulu. I le avea ai ma se taga mulimuli o lo latou alofa, sa agai atu ai i luma nisi o tamaiti e luasefulu ma le au paia matutua ma ufitia o ia i ula felanulanuai. Ona ia pe’a ai lea i luga o lona vaa, ma sa taina e le faili se fati faamavae.

I le toe tagai atu i le au paia i luga o le uafu, sa iloa e Siaosi o le a ia le faagaloina lava i latou. “Aloha nui,” sa latou valaau atu ai ia te ia, e faaalia ai lo latou alolofa ma le agaga faamavae. “Aloha nui.”45


“Ua oo mai se seneturi fou i luga o le lalolagi i le aso.”

Sa toe lagonaina le leo o LeRoi Snow i le Tapeneko i Sate Leki a o ia faitauina upu amata o se savali na tusi atu ai lona tama, o Lorenzo Snow i malo o le lalolagi.46

O le aso 1 o Ianuari, 1901, o le aso muamua o le seneturi lona luasefulu. O le tau i fafo sa matuai malulu lava, ae e sili atu ma le fa afe tagata na tuua le mafanafana o o latou fale i lena taeao e faamanatu ai le mea na tupu i se sauniga faapitoa ma le perofeta, isi au pulega aoao, ma le Aufaipese a le Tapeneko. O le Falefetafai lava ia na teuteuina mo le faamoemoe, ma faataupe i luga o paipa o le okeni ni fuifui o moli eletise o loo sipela ai le upu “Susu mai.”47

O le nofonofo ai i luga o le tulaga, e le mamao mai le mea na tu ai LeRoi, o Peresitene Snow lava ia, o lona leo na faaleagaina e le fulu. Faatasi ai ma isi au paia i totonu o le potu, sa ia faalogologo atu ma le naunautai ao faitau e LeRoi le savali. Na faʻaulutalaina “Faʻafeiloaʻi i le Lalolagi,” na atagia mai ai le ofoofogia o sailiga faʻasaienisi ma le faaleleia o tekinolosi o le selau tausaga talu ai ma sa faaalia ai le faamoemoe o Peresitene Snow mo le seneturi a sau.

I le savali, sa ia valaau atu ai i taitai o le lalolagi e lafoai le taua ma saili le “manuia o tagata” nai lo le “faatamaoaigaina o se tuuga po o le faalautelega o se malo.” Sa ia tautino mai, “Ua i ai le mana i o outou lima e saunia ai le ala mo le Tupu o Tupu, o lana puleaga o le a i luga o le lalolagi atoa.” Sa ia uunaia i latou e faalauiloa atu le filemu, tuu se mutaaga o le saua, ma galulue faatasi e faamutaina le mativa ma siitia le au le taualoa.

Na ia talosagaina foi le mauoa ma le mativa ina ia saili ni auala agaalofa atu e ola ai. “Ua latalata mai le aso o lo outou togiola,” na ia tau atu ai i e matitiva. “Ia faautauta i le manuia.” I le au mauoa, sa ia fautua mai ai ma le agalelei: “Tatala a outou pusa, tatala nonoa o a outou ato tupe, ma o atu i pisinisi o le a avatu ai le galuega i e le faigaluega ma faʻamalolo ai le malaia e tau atu ai i le amio leaga ma le solitulafono lea e fetuu ai ou taulaga tetele ma faʻaleagaina ai le siosiomaga mama i ou tafatafa.”

Sa ia molimau atu e uiga i le Alii ma Lana talalelei toefuataiina. “O le a Ia mautinoa lava le faataunuuina o Lana galuega,” na tautino mai ai e Peresitene Snow, “ma o le seneturi lona luasefulu o le a faailoga ai lona alualu i luma.”

Mulimuli ane, sa ia faamanuiaina tagata o le lalolagi, i soo se mea lava latou te i ai. “Tau ina ia i ai le susulu o le la i luga o oe,” o lana tala lea. “Talosia ia tuli e le malamalama o le upumoni le pouliuli mai i o outou agaga. Tau ina ia faʻateleina le amiotonu ma faʻaitiitia le amioletonu ma alu pea tausaga o le seneturi. Tau ina ia manumalo le faamasinotonu ma tulieseina le amio piopio.”

“Ia tuu atu nei upu, e fai ma leo o le ‘Au Mamona’ i atumauga o Iuta, ia o atu i le lalolagi atoa,” na ia tautino atu ai, “ma ia faailoa atu i tagata uma o lo tatou manao ma le tatou misiona e mo le faamanuiaga ma le faaolataga o tagata uma.”48

  1. George T. Judd, “New Zealand Mission,” Deseret Evening News, Jan. 14, 1899, 15.

  2. George T. Judd, “New Zealand Mission,” Deseret Evening News, Jan. 14, 1899, 15; “Mission Fields,” Deseret Evening News, Jan. 7, 1899, 15; Stevenson, Journal, Oct. 29 and 30, 1898.

  3. Stevenson, Journal, Nov. 10, 1898; George T. Judd, “New Zealand Mission,” Deseret Evening News, Jan. 14, 1899, 15.

  4. George T. Judd, “New Zealand Mission,” Deseret Evening News, Jan. 14, 1899, 15; Stevenson, Journal, Nov. 25, 1898.

  5. “Maori Chief Returns Home,” Deseret Evening News, May 13, 1899, [17]; Ezra T. Stevenson to Wilford Woodruff, June 9, 1898, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Stevenson, Journal, Mar. 5 and 26, 1899.

  6. “Maori Chief Returns Home,” Deseret Evening News, May 13, 1899, [17]; Stevenson, Journal, Apr. 17, 1899. Autu: Niu Sila

  7. Widtsoe, In a Sunlit Land, 53–58; “A Union of Art and Science,” Young Woman’s Journal, July 1898, 9:332; “In the European Mission,” Deseret Weekly, Sept. 17, 1898, 437; Kertz-Welzel, “The Singing Muse?,” 8; Coray, “Emma Lucy Gates (Bowen),” 4, 12–13; John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 2, 1899; Leah Dunford Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 21, 1899, Widtsoe Family Papers, CHL.

  8. Widtsoe, In a Sunlit Land, 53–55, 63–64, 67; “A Union of Art and Science,” Young Woman’s Journal, July 1898, 9:332. Autu: Ioane ma le Widtsoe

  9. Statistical Report of the European Mission,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Feb. 15, 1900, 62:103; Arnold H. Schulthess to Conference Presidents and Presiding Elders, June 21, 1899, Arnold H. Schulthess Papers, CHL; Der Stern, Jan. 1, 1898, 1; Scharffs, Mormonism in Germany, 46–51.

  10. Swiss-German Mission, Office Journal, Apr. 14, 1899, 4; Peter Loutensock to George Reynolds, Mar. 4, 1898; Peter Loutensock to Wilford Woodruff, Apr. 24, 1898, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 67–68; Scharffs, Mormonism in Germany, 46–51. Autu: Germany [Siamani]

  11. Coray, “Emma Lucy Gates (Bowen),” 12–13; Leah Dunford Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, July 1899; John A. Widtsoe to Leah Dunford Widtsoe, Aug. 24, 1899; Leah Dunford Widtsoe to John A. Widtsoe, Sept. 5–9, 1899, Widtsoe Family Papers, CHL; Leah Dunford Widtsoe to Susa Young Gates, Sept. 10–Oct. 19, 1899, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL.

  12. John A. Widtsoe ia Leah Dunford Widtsoe, Setema 16, 1899, Widtsoe Family Papers, CHL.

  13. John A. Widtsoe to Leah Dunford Widtsoe, Nov. 20, 1899; Leah Dunford Widtsoe to John A. Widtsoe, [Nov. 21, 1899], Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 57.

  14. Widtsoe, In a Sunlit Land, 57; John A. Widtsoe to Leah Dunford Widtsoe, Telegram, Nov. 20, 1899; Leah Dunford Widtsoe to John A. Widtsoe, [Nov. 21, 1899], Widtsoe Family Papers, CHL. Quotation edited for readability; original source has “magda by gods grace.”

  15. “Objections Made to Mr. Roberts,” Deseret Evening News, Dec. 4, 1899, 1; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 418; Brackenridge, “William R. Campbell,” 140.

  16. “Roberts and Baskin Sweep Everything,” Salt Lake Herald, Nov. 9, 1898, 1; Francis Marion Lyman, Journal, Aug. 4 and Sept. 14, 1898; Bitton, Ritualization of Mormon History, 157–59.

  17. “What the Nation Thinks on the Roberts Case,” Salt Lake Tribune, Dec. 4, 1898, 17; “Opposition to Roberts Because He Is a Mormon,” Salt Lake Herald, Dec. 13, 1898, 1; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 418; Brackenridge, “William R. Campbell,” 106–15. Autu: B. H. Roberts

  18. Brackenridge, “William R. Campbell,” 113–19, 137–40; tagai foi, mo se faataitaiga, “Roberts’s Election to Congress,” New York Journal and Advertiser, Jan. 2, 1899, 4; “Mormon Apostle Reveals the Truth,” New York Journal and Advertiser, Jan. 5, 1899, 6; ma le “Crush the Harem,” New York Journal and Advertiser, Jan. 27, 1899, 7.

  19. “Objections Made to Mr. Roberts,” Deseret Evening News, Dec. 4, 1899, 1; Congressional Record [1900], voluma 33, 3–5.

  20. Congressional Record [1900], voluma 33, 47–49.

  21. “Before the Committee,” Evening Times (Washington, DC), Dec. 9, 1899, 2; “Roberts Excluded,” Evening Times, Jan. 26, 1900, 1; “The Roberts Case,” National Tribune (Washington, DC), Dec. 28, 1899, 2; “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays; Congressional Record [1900], voluma 33, 1075, 1215–16. Autu: American Legal and Political Institutions [Faalapotopotoga Aloaia ma Faalemalo a Amerika]

  22. Joseph F. Smith, Journal, Jan. 24, 1900; George Q. Cannon, Journal, Feb. 6, 1900; Lund, Journal, Dec. 28, 1899; Wells, Diary, voluma 24, Nov. 19, 1899; see also, for example, “Roberts Excluded,” Evening Star (Washington, DC), Jan. 26, 1900, 1; “Exclude,” Wichita (KS) Daily Eagle, Jan. 26, 1900, 1; and “Roberts Excluded from the House,” Seattle (WA) Post-Intelligencer, Jan. 26, 1900, 1.

  23. The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays; Hardy, Solemn Covenant, 285.

  24. Cannon, “Beyond the Manifesto,” 30–36; Hardy, Solemn Covenant, 182–88, 206–27, appendix 2; “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” note 36, Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays. O Aposetolo e toafa o John W. Taylor, Abraham H. Cannon, George Teasdale, ma Matthias F. Cowley. O isi Aposetolo e toafa na faaipoipo i ni ava fou autaunonofo i le va o le 1900 ma le 1904: Polika Iaga le Itiiti., Marriner W. Merrill, Abraham O. Woodruff, ma Rudger Clawson. Autu: faaipoipoga faaautaunonofo i le maea ai o le Manifeso

  25. The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays; Cannon, “Beyond the Manifesto,” 30–36; Hardy, Solemn Covenant, 206–32; see also Alexander, Things in Heaven and Earth, 326–28.

  26. Lund, Journal, Dec. 28, 1899; Wells, Diary, voluma 24, Nov. 19, 1899; Francis Marion Lyman, Journal, Jan. 26, 1900. Topic: Political Neutrality

  27. Zina Young Card to Susa Young Gates, Apr. 22, 1900, General Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; “Logan,” Deseret Evening News, Mar. 31, 1900, 7; “Oneida Stake Conference,” Woman’s Exponent, May 15, 1900, 28:135–36. Topic: Zina D. H. Jacobs Young

  28. Au Paia, voluma 2, mataupu 36; Doig and Stone, “The Alberta Settlement,” 58–61, 69–71, 79–85, 99; Sherlock, “Mormon Migration and Settlement after 1875,” 64–65. Autu: Canada [Kanata]

  29. Cardston Ward, Relief Society Minutes and Records, July 5, 1900, 73; Oct. 4, 1900, 87; Jan. 3, 1901, 95.

  30. Daynes, More Wives Than One, 92–94; Daynes, “Single Men in a Polygamous Society,” 90–93.

  31. Cardston Ward, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes, May 6, 1900, 372.

  32. Cardston Ward, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes, May 6–Sept. 26, 1900, 371–85.

  33. Ethics for Young Girls,” Young Woman’s Journal, Jan.–Dec. 1900. Autu: Church Periodicals [Mekasini a le Ekalesia]

  34. Cardston Ward, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes, May 6, 1900, 372; June 6, 1900, 377–78. Ua faasao le upusii mo le mafai ona faitauina; “o le mea lea, o i tatou o se Mamona” ua suia i le muai olaga “o i tatou o Mamona.”

  35. Oneida Stake Conference,” Woman’s Exponent, May 15, 1900, 28:136; Cardston Ward, Relief Society Minutes and Records, July 5, 1900, 73.

  36. George Q. Cannon, Journal, Nov. 22 and Dec. 10, 1900; Au Paia, voluma 2, mataupu 9–11. Autu: Hawaii

  37. George Q. Cannon, Journal, Dec. 10 and 11, 1900; Jan. 5, 1901; Walker, “Abraham Kaleimahoe Fernandez,” [2]; “Pres. Cannon and Party Return,” Deseret Evening News, Jan. 16, 1901, 8.

  38. Au Paia, voluma 2, mataupu 9–11, 39, ma le 44; George Q. Cannon, Journal, Nov. 22 ma le Dec. 12, 1900; George Q. Cannon to Lorenzo Snow and Joseph F. Smith, Dec. 14, 1900, First Presidency General Authorities Correspondence, CHL.

  39. George Q. Cannon, Journal, Dec. 12, 1900; Angell, Theaters of Hawai‘i, 16–17; “President Cannon Celebrates Semi-centennial in Hawaii,” Salt Lake Herald, Dec. 25, 1900, 6; “Pres. Cannon and Party Return,” Deseret Evening News, Jan. 16, 1901, 8.

  40. George Q. Cannon to Lorenzo Snow and Joseph F. Smith, Dec. 14, 1900, First Presidency General Authorities Correspondence, CHL; “President Cannon Celebrates Semi-centennial in Hawaii,” Salt Lake Herald, Dec. 25, 1900, 6.

  41. George Q. Cannon, Journal, Dec. 12, 1900; George Q. Cannon to Lorenzo Snow and Joseph F. Smith, Dec. 14, 1900, First Presidency General Authorities Correspondence, CHL; “Pres. Cannon and Party Return,” Deseret Evening News, Jan. 16, 1901, 8. Autu: Gift of Tongues [Meaalofa o le Tautala i Gagana]

  42. “President Cannon Celebrates Semi-centennial in Hawaii,” Salt Lake Herald, Dec. 25, 1900, 6; George Q. Cannon, Journal, Dec. 13, 1900.

  43. George Q. Cannon, Journal, Dec. 28, 1900; “Napela, Jonathan (Ionatana) Hawaii,” and “Napela, Kitty Richardson,” Biographical Entries, Journal of George Q. Cannon website, churchhistorianspress.org; Au Paia, voluma 2, mataupu 10–11 ma le 31. Autu: Jonathan Napela

  44. Takagi, Trek East, 19–20; George Q. Cannon, Journal, Dec. 30, 1900, and Jan. 4, 1901.

  45. George Q. Cannon, Journal, Jan. 5, 1901; “Pres. Cannon and Party Return,” Deseret Evening News, Jan. 16, 1901, 8. Autu: Siaosi Q. Cannon

  46. Snow, Greeting to the World by President Lorenzo Snow, [1]; “Special New Century Services,” Deseret Evening News, Jan. 1, 1901, 5.

  47. “Special New Century Services,” Deseret Evening News, Jan. 1, 1901, 5.

  48. “Special New Century Services,” and “Greeting to the World,” Deseret Evening News, Jan. 1, 1901, 5; Snow, Greeting to the World by President Lorenzo Snow, [1]–[3].