Saints
Mataupu 1: O Se Aso Susulu ma Sili Atu


“O Se Aso Susulu ma Sili Atu,” mataupu 1 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Ma le Toa, Tamaalii, ma le Tutoatasi, 1893–1955 (2021)

Mataupu 1: “O Se Aso Susulu ma Sili Atu”

Mataupu 1

O Se Aso Susulu ma Sili Atu

Maota maoae i tua atu o le āva lautele o i ai le alalaupapa ma vaa

Na maua e Evan Stephens ma le Aufaipese a le Tapeneko le avanoa e le laumaua. O Me i le 1893, sa faatoā tatala ai le Faaaliga Faakolumipia i le Lalolagi i Sikako, o se aai na televave le faatupulaia i sisifo tutotonu i le Iunaite Setete. Mo le ono masina na sosoo ai, e faitau miliona tagata mai le salafa o le lalolagi o le a malaga mai i le faaaliga. E ono selau eka tetele e asiasia, sa faatumulia i nofoaga tafafao lanulauava, o aloalo fe’ilafi ma kanala, ma maota tetele lanu--alei. Soo se mea e faliu atu i ai tagata asiasi i le faaaliga, sa latou faalogoina ai konaseti matagofie, sa manavaina manogi sasala fou faatosina, pe sa silamiō ai foi i faaaliga mai atunuu e fasefulu-ono sa auai ai.

Afai na e manao e maua mai le gauai a le lalolagi, sa iloa e Evan, e te le mafai ona e maua se tulaga e tele atu nai lo le faaaliga a le lalolagi.1

I le avea ai ma taitai o le aufaipese, sa naunau ai o ia e auai i le Grand International Eisteddfod, o se tauvaga pese Tele Faavaomalo lauiloa i Uelese e faia i le faaaliga i lena tauto’ulu. O ia ma le toatele o tagata o le aufaipese o ni Uelese pe tupuga mai foi i Uelese, ma sa ola a’e ua matuai masani ma fiafia i agaifanua faamusika i lo latou atunuu. Ae o le tauvaga sa sili atu nai lo na o se avanoa e sami ai lo latou tupu’aga. O le faafiafia la i Sikako, o le a maua ai e le Aufaipese a le Tapeneko---le vaega pepese lauiloa a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai---o le avanoa tonu lava lea e tuu atu ai a latou taleni e faalauiloa ma folasia atu ai i nisi tagata e toatele i le Ekalesia.2

Ua tele taimi, o faamatalaga sese e uiga i le Au Paia na oo mai ai ia te i latou faigata ma feeseesea’iga ma o latou tuaoi. O se afa seneturi na muamua, sa latou sosola ai i le Vanu o Sate Leki, sa mamao ese ai mai e sa fai ma faalavelave ia i latou. Ae sa mamao foi i latou mai se filemu, aemaise ina ua mavae ona amata e le Au Paia ona faia ma le le afeifeia faaipoipoga fa’a’autaunonofo. I le fiasefulu o tausaga na sosoo ai, sa faia ai e le malo o le Iunaite Setete se faalauiloaga lēmafaamāuia e faasaga i faaipoipoga fa’a’autaunonofo, ma sa faaaogaina e le aufaitio a le Ekalesia auala uma e faatauma’oia ai lona foliga i tagata lautele ma fa’aatagia mai ai le Au Paia o ni tagata le taualoa, ma lē malamalama.

I le 1890 na tuuina atu ai e Peresitene Uilifoti Uitilafi le Manifeso, o se faamatalaga aloa’ia na mānuina ai le faamutaina o le faaipoipoga fa’a’autaunonofo i le Au Paia. Talu mai lava i lena taimi, na tu’umāmāina ai e le malo o le Inaite Setete lona tetee i le Ekalesia. Peitai, na faifaimalie suiga, ma sa faifaipea le lē femalamalamaa’i. O le taimi nei, i le faaiuga o le seneturi, sa mananao le Au Paia e avatu i le lalolagi se ata moni pe o ai moni i latou ma pe o a foi mea sa latou talitonuina.3

E ui sa naunau Evan e ō le aufaipese e fai ma sui o le Ekalesia i le faaaliga, ae na toetoe lava foi a ia le maua le avanoa [e ave ai le aufaipese i Sikako.] Sa i ai se mafatiaga tautupe na taia ai le Iunaite Setete, ma sa matuā faapipili ai le tamaoaiga o Iuta. E toatele tagata o le aufaipese sa matitiva, ma sa le’i manao Evan ia i latou e faaaoga a latou tupe maua mo le malaga. Sa popole foi o ia faapea sa latou le’i saunia mo le tauvaga. E ui ina sa latou pepese faapei o agelu i le faapaiaga talu ai nei o le Malumalu o Sate Leki, ae o i latou lava o se aufaipese tau’amatamata. Afai e le talafeauga i latou ma isi aufaipese, latou te faalumaina le Ekalesia.4

O le mea moni, i le amataga o lena tausaga, sa tonu ai ia Evan ma le Au Peresitene Sili o le Ekalesia o le a le tauva i le tauvaga. Ae peitai, sa auina atu e Eisteddfod ia sui i le Aai o Sate Leki. Ina ua uma ona faalogologo i le aufaipese o pepese, sa faailoa atu e sui ia George Q. Cannon, le fesoasoani muamua i le Au Peresitene Sili e faapea, e mafai e le Au Paia ona mālō i le tauvaga.

Na faliu atu ia Evan, ma fesili atu ai Peresitene Cannon, “E te manatu e i ai se tulaga lelei o la tatou aufaipese?”

“Ou te le manatu e mafai ona tatou malo i le tauvaga,” o le tali lea a Evan, “ae e mafai ona tatou faatupuina se uunaiga lelei.”5

Na lava lena ia Peresitene Cannon. O isi Au Paia, sa latou faamoemoe foi e fai ma sui o le Ekalesia, ua leva ona o ese atu mo Sikako. O taitai o le Asosi a le Aualofa ma Tamaitai Talavou o Faaleleiga Masani o le a lauga i le Konekeresi o Sui o Tamaitai o le faaaliga, o le tauaofiaga aupito tele a taitai o tamaitai ua faia. O B. H. Roberts, o se tasi o peresitene e toafitu o Fitugafulu, sa faamoemoe e saunoa e uiga i le Ekalesia i le Palemene o Lotu sa faia i le faaaliga.

I le talosaga a le Au Peresitene Sili, sa amata ai loa lava e le aufaipese ona fai a latou faata’ita’iga---ma ausulusulu ai loa e su’e se auala e faatupe ai le malaga. E tatau ona faia e Evan faigata, ma e le’i atoa se tolu masina na te faia ai.6


O lena tautotogo, o le mala faaletamaoaiga na tuta’ia ai le Aufaipese a le Tapeneko sa matua’i aafia ai foi le mautu o le tulaga tautupe o le Ekalesia.

I le ono tausaga na muamua atu, i le ogaoga o lana faalauiloaga e faasaga i autaunonofo, sa pasia ai e le Konekeresi a le Iunaite Setete le Tulafono Edmunds-Tucker, e faatagaina ai le aveesea faamalosi o meatotino a le Ekalesia. Ona o le popole ina nei faoa e le malo a latou foai, na taofia ai e le toatele o le Au Paia le totogiina o sefuluai, ma sa matuai faaitiitia tele ai le faapogai autu o tupe a le Ekalesia. Ina ia toe faatumuina mea ua leiloloa, o lea sa nonō mai ai e le Ekalesia ia tupe ma teu faapunafanau i pisinisi e toe maua ai tului ina ia lava ai tupe maua e tausia ai le galuega a le Alii ma agai ai i luma. Na ia faia foi nonogatupe e totogi ai le faamae’aga o le Malumalu o Sate Leki.7I

I le aso 10 Me, 1898, sa talosagaina ai e le Au Peresitene Sili le aposetolo o Heber J. Grant e malaga loa lava i sasa’e e feutaga’i mo ni nonōgatupe fou e toomaga i ai avega tautupe a le Ekalesia. I totonu o Iuta, sa gau faletupe ma sa matua fāi ifo tau faafaatoaga E le pine ona le mafai lea e le Ekalesia ona totogi ona failautusi, kalaka, ma isi tagata faigaluega.8 Talu ai o Heber o le peresitene o le faletupe o le Aai o Sate Leki, ma e toatele ana uo i pisinisi tautupe, o lea sa faamoemoe ai taitai o le Ekalesia e mafai ona ia maua mai le tupe.9

Na ioe loa lava Heber e alu, sa tuuina atu ia te ia e Peresitene Cannon se faamanuiaga, ma folafola atu o le a lagolagoina o ia e agelu. Ona pu’e ai lea e Heber o se nofoaafi mo le Talafatai i Sasa’e, ua taoto i ona tau’au le mamafa o le faamoemoega o le Ekalesia. Afai na te lēmafaia, o le a le mafai e le Ekalesia ona totogi ana nonōgatupe, ma lē toe faatuatuaina e pisinisi e nonō mai ai. Ona lē mafai ai lea e le ekalesia ona nonō mai tupe na te manaomia e faaauau ai.10

E lei pine ona taunuu i le Aai o Niu Ioka, sa toe faafou e Heber ni nonōgatupe ma toe nonō mai le isi $25,000. Ona ia tulimata’ia lea o se isi nonōgatupe, ma iu ai ina mautu se isi $50,000 faaopoopo. Ae sa le’i lava ana taumafaiga e mafai ai ona totogi nonōgatupe a le Ekalesia ma faaauau ai pea.11

A o gasolosolo pea aso, sa tauivi o ia e saili nisi e nonō mai ai. Sa fefefe tagata uma i le malaia. Sa leai se tasi e mana’o e tuuina atu ni nonōgatupe i se faalapotopotoga ua matuai tetele ni aitalafu.

Sa amata ona le maua se moe a Heber. Sa popole o ia ne’i faaletonu lona soifua maloloina a o le’i faataunuuina lana misiona. “E silia ma le ono futu lo’u umi ae 140 pauna lo’u mamafa,” na ia tusia ai i lana apitala’aga, “o lea sa le’i tele se faasiliga ou te utuvai mai ai.”12


I le taeao o le aso 19 o Me, na popolevale Emeline Wells. I le ta o le sefulu, o le a lauga ai o ia ma isi ta’ita’i o le Aualofa e uiga i le faalapotopotoga i le Konekeresi a le Lalolagi o Sui o Tamaitai i le Faaaliga i le Lalolagi a Sikako.13

Sa faamoemoe o ia o a latou lauga o le a faasa’o ai talasalatua faatauma’oi e uiga i tamaitai i le Ekalesia. Talu ai o le toatele o le luaselau afe tagata o le Ekalesia sa nonofo i Amerika Sisifo, e to’alaiti lava ni nai tagata ua feiloai i se tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O mea sa iloa e tagata e uiga ia i latou, e masani lava ona iloa mai tusi, mekasini, ma lautusi e faasalalau ai faamatalaga sese e uiga i le Ekalesia ma faauigaina ai ona tamaitai e le ao’oga ma e le amana’iaina.14

Ina ua ta le sefulu, o le potu e valuselau nofoa e le’i faatumulia. E ui ina sa lelei le faasalalauina o le sauniga a le Aualofa, sa faia foi isi sauniga taua i le taimi lava lea e tasi, na tata’iese ai tagata semanu e o mai e faalogologo a o lauga ia tamaitai Iuta. Sa iloa e Emeline ni nai foliga i le aofia, o le toatele o i latou o ni Au Paia na o mai e lagolagoina. Peitai, sa ia matauina se tagata taua se toatasi o le aofia, e le o se Au Paia o Aso e Gata Ai: failipoti o Etta Gilchrist.15

E sefulu tausaga muamua, sa tusia ai e Etta se tusifatu na ta’usalaina ai faaipoipoga fa’a’autaunonofo ma le Au Paia. Ae na talu mai lena taimi, sa la taufai galulue ai ma Emeline agai i le sini e tasi ia maua e tamaitai le aiātatau e palota ai, ma tata’i atu ai Emeline e lomia se tasi o talatusia a Etta e uiga i aiā tatau e palota ai i le Woman’s Exponent, o se nusipepa na faatonutonuina e Emeline i Iuta. O se lipoti lelei mai ia Etta o le a matuai fesoasoani moni i le tauleleia o le Au Paia.16

Sa tatalaina le sauniga i le lagiina o le viiga na tusia e Eliza R. Snow o le “Lo’u Tama e.” Ona tuuina atu ai lea e le peresitene aoao o le Aualofa o Zina Young ma isi taitai ni lauga pupuu e uiga i le galuega a le Aualofa ma le talafaasolopito o le Ekalesia. O failauga na aofia ai tamaitai o e na o mai i Iuta o ni paionia faapea foi ma i latou na fananau ai i le teritori. Ina ua saunoa Emeline, sa ia viia le utaga poto o tamaitai tusitala o Iuta, ma sa faamatalaina ai poto masani o le Aualofa i le tele o tausaga i le teuina o fatu.

“Pe afai ae i ai se oge,” sa ia ta’u atu ai i le aofia, ‘o mai i Siona.””17

A o le’i mae’a le fonotaga, sa valaaulia e Emeline ia Etta e alu atu i luga. Sa tula’i Etta ma se’ei i autafa o Zina. Sa ia faatalofa atu i tamaitai taitasi mai Iuta, ma le loto ua tuia o le a latou talileleia o ia ma le agalelei i le mae’a ai ona ia ta’ufa’atauva’aina i latou.

Sa sau le lipoti a Etta e uiga i le fonotaga a le Aualofa i le nusipepa i ni nai aso mulimuli ane ai. “O Mamona e foliga mai o ni tagata e sili ona lolotu,” sa ia tusia ai. “O lo latou faatuatuaga i lo latou talitonuga faalelotu e ofoofogia.”

I le faamatalaina o le talileleia na ia maua mai le Au Paia, sa ia faaopoopo ai, “O lenei fonotaga e tasi ia te a’u sa aogā ai le sau i Sikako.”

Sa faafetai Emeline mo le sa’afi’afiga.18


A o faaletonu faletupe ma pisinisi i Iuta, sa popole Leah Dunford e sefulu-iva-tausaga le matua e uiga i lona aiga. Sa lē o ni tagata maumea, ma o lona tina, o Susa Gates, o se afafine o Polika Iaga, na ia faatauina atu lona fanua pele ina ia mafai ai e Leah ona suesue i le soifua maloloina ma le malosi i le a’oga i le taumafanafana na faia i le lotoa o le Iunivesite o Harvard i Cambridge, Masatuseti. Sa le’i mautinoa e Leah pe tatau ona alu. Pe o se mea sa’o, sa ia tau mafaufau ai, ia manuia mai le osigataulaga a lona tina?19

Sa manao Susa ia Leah e alu i le a’oga i le taumafanafana, tusa lava po o le a le taugata. O le taimi lea, e toatele le Au Paia o Aso e Gata Ai talavou sa tuua Iutā e ao’oga i iunivesite lauiloa i sasa’e o le Iunaite Setete. Na a’oga Susa i le a’oga i le taumafanafana o le tausaga ua te’a, ma sa ia faamoemoe o le a maua e lana tama teine se aafiaga lelei foi faapena. Sa mafaufau foi o ia, o se tasi o tama a’oga sa la feiloai iina, o se Au Paia o Aso e Gata Ai talavou mai Nouei e igoa ia John Widtsoe, o se paaga lelei lea mo Leah.20

E le gata i le popole i mea tautupe, ae sa naunau foi Leah e faalautele ana a’oa’oga. Sa talitonu lona tina e manaomia e tamaitai talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai le lelei o a’oga ma a’oa’oga faamasani o matatā. Seia oo mai talu ai nei, ona o faaipoipoga fa’a’autaunonofo sa mafai ai ona avanoa se faaipoipoga i le feagaiga mo le toetoe o soo se tamaitai lava o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa manao ai. Peitai o le augatupulaga a Leah, o le uluai tupulaga lea na ausia le tulaga faatagata matua i le mae’a ai o le Manifeso, ua le toe i ai lena faamautinoaga---po o le faamautinoaga o le lagolago tautupe na aumaia e le faaipoipoga i tamaitai i lena taimi.21

E ui ina sa faalauteleina avanoa fa’alea’oa’oga ma matata mo tamaitai i le tele o vaega o le lalolagi, ae sa tele ina popole matua i le Ekalesia faapea o nei avanoa o le a taitai atu ai o latou afafine i tane e toatele i fafo atu o le Ekalesia ma latou tuua ai le faatuatuaga. Ona o lenei mafuaaga, sa amata ai e taitai o le Young Ladies Mutual Improvement Association ona faamamafaina faapea e ao i tamaitai talavou ona atiina a’e ni molimau malolosi ma faia faaiuga taua ma le lototatalo.22

O le mea moni, ua uma ona fautuaina e Susa ia Leah e anapogi ma tatalo e uiga i la la’ua mafutaga ma John Widtsoe. O le faaipoipo atu o Susa i le tama o Leah, o le sa malosi le inupia i lena taimi, na i’u ina tete’a. Sa naunau o ia mo lana tama teine ia fiafia i sana faaipoipoga i se alii talavou amiotonu. Ioe, e le’i feiloai patino Leah ia John. E oo mai i le taimi lea, sa na o nai a la fetusiaiga sa fai.23

Ia Iuni 1893, sa malaga ai Leah i Harvard, o se mamao e silia ma le lua afe maila, faatasi ma isi tamaitai e to’afa mai Iuta. Sa tuai le taimi na latou taunuu ai i le fale sa nonofo ai John ma isi tamaiti a’oga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o lea sa leai ai se taimi latou te feiloai ai ma alii talavou. E ui o lea, o le taeao na sosoo ai, sa matauina ai e Leah se alii talavou sa nofonofo i se tulimanu na o ia lava. “Ou te matea o oe o Tuagane Widtsoe,” sa ia fai atu ai ia te ia. “Sa ou faalogo i lo’u tina o talanoa e uiga ia te oe!

Sa ia manatu pea lava o John o se tagata Sikatinevi umi, ma malosi. Ae nai lo lea, e puupuu ma fa’a’ausē. Po o le a lava le mea na vaai ai lo’u tina ia te ia?

I le matuai leai o se fia manao ai, sa le amanaia ai e Leah ia John seia oo i le ‘aiga o le afiafi. Ina ua aumai e le tausifale ia John e tipitipi le fasipovi, sa manatu Leah, “Mea sili o la e aogā.” Ona, oo lea ua tootutuli tagata uma e faamanuia le meaai, o John sa faia le tatalo.” Na sunu’i tonu e lana tatalo le fatu o Leah.

“O le alii tonu la lea,” sa ia fai ifo ai ia te ia lava.24

Ina ua mavae lena mea, sa toetoe ina faatasi e le aunoa ia Leah ma John. I se tasi aoauli, a o la feofeoai faatasi i se paka, sa la tutu i se tamai mati’e ma tilotilo atu i se vailepa. O iina na faamatala ai e John ia Leah lona olaga faatamaitiiti i Nouei, ma lona talavou i Logan, Iuta.

E le’i leva ae amata ona timu, o lea sa la autilotilo ai mo se malutaga i se ‘olo lata ane, ma sa oo ai ina faamatala atu e Leah ia John lona olaga. Ona la fe’a’ei ae lea i le tumutumu o le ‘olo ma sa talanoa mo se isi itula ma le afa e uiga i o la’ua faamoemoega mo le lumanai.25


Sa alofa naunau John Widtsoe ia Leah Dunford, ae sa le’i manao o ia e tautino atu. Ina ua faato’ā sau o ia [Leah] i le aoga, sa ia [John] manao e faatuatuanai o ia. Sa pisi tele o ia [John] ma sa lei fia manao i ni valevalega alofa i lea taimi o lona olaga. Sa tetele ana fuafuaga mo lona lumanai. Ua avea Leah ma faalavelave.

Ae sa ia fiafia i le tele o mea faimuska sa ia tātāina ma e malie ana tala pe maua’i foi e faalagolago i le mea e talanoa ai. Sa fiafia [John] aua e fesoasoani [Leah] i le tausifale e tapena pe a nofonofo isi tagata uma ma leai se mea e fai. E sili atu i lo se isi lava mea, e fiafia o ia i faanaunauga o Leah.

“Sa ia te ia [Leah] se naunauga e faia se mea i le lalolagi,” sa ia tusi atu ai [John] i lona tina o Ana, i le Aai o Sate Leki. “O le a avea o ia [Leah] ma tamaitai taulāmua i a’oga.”

O lana fuafaatatau, o le a ia manaomia ai pe ā ma le lua i le tolu tausaga e totogi uma ai ana aitalafu i Harvard. Ona ia manaomia lea o ni tausaga se fa mo le a’oga i luga atu e faauu ai i Europa---ma se isi fa tausaga e totogi uma ai lena aitalafu. Ona ia manaomia lea pe a ma le tolu tausaga pe sili atu e faigaluega ai ia lava se tupe e mafaufau ai e faaipoipo ia Leah.26

O loo tau faavasega foi lava e John ona lava talitonuga faalelotu. E faatuatua o ia i le mamā a’ia’i ma le agalelei o Iesu Keriso. Ina ua faatoā sau o ia i Harvard, sa ia mauaina foi se molimau malosi faaleagaga faapea sa fesoasoani le Atua ia te ia ia pasi ana suega ulufale. Ae sa le’i mautū tele lona talitonu i le Ekalesia. I le amataga o lena tausaga, sa ia tusi atu ai i lona tina ma ni fesili e uiga i le Ekalesia ma ona taitai. Sa matuā tigā Ana i le tusi ma o lea sa ia toe vave tusi atu ai, o le mea moni ua leiloa lana molimau.27

I le isi ana tusi na sosoo ai, sa taumafai ai John e faamalamalama atu ia lava. E faapei o nisi o isi Au Paia i lona vaitausaga, sa taumafai o ia e taulima ona masalosaloga sa i ai. Sa aoao atu e le aunoa e taitai o le Ekalesia o loo ola o ia i aso e gata ai, ma o le a laveai e le Alii Lona nuu mai o latou fili. Peitai i le tolu tausaga talu ai, sa ia matauina le Au Paia o faataatia ese le faaipoipoga faaautaunonofo ae ua matuai faatupulaia le fevaevaeai i mea faapolokiki. Ua fesiligia nei la e ia pe mata o le a faamanuiaina le Au Paia i le fausiaina o Siona.

“Ua foliga mai ua faasagatau mea uma i faamoemoega,” na ia ta’u atu ai i lona tina.

I ana tusi i le aiga, sa taumafai ai foi John e faamalamalama atu faapea sa le lava ia te ia le na o le talitonu i se mea. Sa tatau ona ia iloa pe aisea na ia talitonu ai. “E leai se aoga e faapea atu ai “Ou te talitonu i ai” ma lē toe mafaufau ai ea i ai,” na ia tusi atu ai. Ae tusa lava, sa fa’aauau pea ona ia tatalo mo se malamalama sili atu i mea e tusa ai ma le Ekalesia.28

Ona, oo lea i le aso 23 o Iulai, sa ia maua ai se aafiaga mamana faaleagaga. Sa auai atu se tamaitai Metotisi i le saunigalotu a tamaiti a’oga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma sa talosagaina John e tuuina atu se lauga e le’i mua’i saunia. O se mea e ofo ai, sa ia tu i luga, ma le le mautinoa po o le a sana tala e fai. Sa vave ona tonu ia te ia e lauga e uiga i uiga patino o le Atua, ma le faamoemoe o le a fesoasoani ana upu ia malamalama ai le tamaitai asiasi lea i mea sa talitonu ai le Au Paia. A o tautala o ia, sa le’i faaluafesasi o ia pe fai faafia se fuaitau, e pei ona ia faia i nisi taimi pe a lauga faalauaitele. Nai lo lena, sa ia folafola atu se lauga manino, faatofāla’ia mo le silia ma le tolusefulu minute.

“Sa ou lagonaina na fesoasoani mai le Agaga o le Atua ia te a’u,” na ia tusi atu ai i lona tina. “Sa le’i tele na’uāse mea ou te iloa e uiga i le Atua ma Ona uiga patino.”29

Ina ua maea le saunigalotu, sa faaalu e John le taimi na totoe o le aso ma Leah. A o la talanoa, sa ta’u atu e John e manao ia [Leah] e asiasi i lona tina. Ua tele na’uā mea ua uma ona ia faamatala ia Ana e uiga ia Leah. O nei la ua manao [John] e feiloai patino i la’ua.30


A o faasolosolo mai le tulua o po i le aso 1 o Setema, 1898, sa taotooto Heber J. Grant o loo ala lelei i se potu o le faletalimalo i le Aaai o Niu Ioka. O le taeao po o lena aso sa ia tauaaoina ai se feau faauaealesi taufaamata’u. O le Zion’s Savings Bank [Faletupe o Siona] ma le Trust Company [Kamupany e Faafoeina Tupe a Tagata], o faalapotopotoga o mea tautupe sili ona taua i le Ekalesia, ua i le tulaga o le le manuia. Sa faapena foi i le Faletupe o le Setete o Iuta, lea sa avea ai Heber ma peresitene. Pe ana fai na te le’i auina vave atu tupe i faletupe i le aso na sosoo ai, semanu latou te le mafai ona tatala mo pisinisi. O le a faaleagaina le igoa tauleleia o Heber ma le Ekalesia e tagata o loo nonō mai ai, atonu e oo i le faavavau.

Sa feminoia’i ma feliuliua’i ia Heber mo le tele o itula. I le amataga o lena tausaga, sa folafola atu ai e George Q. Cannon o le a fesoasoani agelu ia te ia. I se taimi sili atu ona lata mai, sa folafola atu ai e Iosefa F. Samita, le fesoasoani lua i le Au Peresitene Sili ia te ia o le a faamanuiaina i talaatu o mea sa faamoemoeina. Ae o le taimi nei sa le mafai e Heber ona talitonu e faa’une atu e se tasi se tupe e lava, e faasaoina ai faletupe.

Sa ia tatalo mo se fesoasoani, ma augani atu i le Atua a o tagi masūsū. Mulimuli ane, pe tusa o le tolu i le vaveao, sa moe ai, a o la lava e le o mautinoa pe faapefea ona ia foiaina lenei faafitauli.31

Sa matua’i tuai ona ala o ia ae le masani ai. Talu ai o le Aso Toonai, o le a tapuni ia faletupe i le aoauli, o lea sa manaomia ai ona ia faanatinati. A o tootuli i le tatalo, sa ia ole atu i le Alii e sue se tasi e naunau e fa’a’une mai ia te ia se $200,000. Fai mai a ia, sa ia naunau e faia soo se osigataulaga, e aofia ai le tuuina atu i le e faaune maia se komisi e telē atu nai lo le mea e masani ai.32

I le maea ai o le tatalo, sa lagona e Heber le fiafia, mautinoa o le a fesoasoani le Alii ia te ia. Sa tonu ia te ia e asiasi ia John Claflin, o se faauluuluga o se kamupani o fefaataua’iga tele, ae sa lei i ai John i lona ofisa. Ina ua le lava le taimi, sa pu’eina e Heber se nofoaafi e alu i le itumalo o mea tautupe a le aai, ma le faamoemoe e asiasi i se isi faletupe. I luga o le ala, sa oo ina nopia’i o ia i se nusipepa ma sa misi ai le nofoaga e oso ese ai. Ina ua ulufafo ma le nofoaafi, sa soona savali ma le le iloa po o fea e agai i ai. Ina ua oo atu i le ofisa o se tasi o ana uo, sa ia laa atu i totonu. O iina na te’i ai ua fetaui ma John Clafflin, le tagata tonu sa ia manao e vaai i ai.

O le iloa ai o le faafitauli o Heber, na malie ai John e faaune atu i le Ekalesia le $250,000 i le tuutuuga na te mauaina se komisi e 20 pasene.33 E ui i le maualuga o le tau, ae sa mafai e Heber ona iloa na tali mai le Alii i ana tatalo.34 Sa ia auina atu loa le tupe i le Aai o Sate Leki.

Sa taunuu tonu lava le tupe i le taimi e lavea’ia ai faletupe na tautevateva.35


“Aua le amana’iaina i latou tou te tauva seia maea ona outou pepese,” sa ta’u atu ai e Evan Stephens i tagata o le Aufaipese a le Tapeneko. “Tau lava ina to’afimalie.”

O le aoauli o le aso 8 o Setema. Sa faamae’a e le aufaipese le latou toe faataitaiga mo le Eisteddfod. Ua toe o ni nai itula, ona tutu lea o le aufaipese i le tulaga e faatino a latou pese e tolu sa latou faataita’ia pe toetoe o aso uma i lena taumafanafana. O la lava foi e lei mautinoa e Evan e mafai ona latou manumalo, ae o le a faamalieina o ia pe afai latou te faia le mea aupito sili latou te mafaia.36

O le aufaipese, faatasi ai ma le Au Peresitene Sili, na taunuu i Sikako i le lima aso a o lumanai le faaaliga. Ina ia ausia tulaga manaomia o le tauvaga, sa faaitiitia ai e Evans i le luaselau limasefulu tagata pepese na o. Ina ua fanau se pepe a le latou usu faapitoa o Neli Pugsley i ni nai vaiaso a o lei faia le konaseti, ma sa lei manatu e mafai ona pese i le faaaliga, o lea sa faia ai fuafuaga mo lona uso e vaaia le pepe a o pese ia Neli.37

O le faatupeina o le malaga i le taimi o le pau tele o le tamaoaiga, sa faamaonia le faigata e pei foi o le saunia o le aufaipese e pepese. Sa muai taumafai taitai o le Ekalesia e sue tupe mai le aufai pisinisi i le Aai o Sate Leki. Ina ua le manuia lena, na filifili le aufaipese e fai ni konaseti, ma le faamoemoe o le faatauina o pepa o le a aofia ai tau. E lua ni konaseti na latou faia i Iuta ma le isi fa i aai tetele i le va o le Aai o Sate Leki ma Sikako.38

Sa manuia konaseti i le itu tautupe, ae sa latou galulue malosi i leo o le au pepese. Sa faaauau pea ona sauniuni le aufaipese i Sikako, ma tosina mai ai le faitau selau o tagata matamata ia latou faataitaiga i le Fale i Iuta, o se faleapitaga tele mo le faaaliga na faalauiloa ai oloa ma measina mai le teritori.39

I le mae’a ai o la latou faataitaiga mulimuli, sa faapotopoto ia Evan ma le aupepese i le fogafale i lalo o le faleapitaga o konaseti. A o latou faatalitali mo lo latou taimi e pepese ai, sa faia e John Nuttall, o le failautusi a le aufaipese se tatalo, ma faamanatu atu ai i tagata pepese taitasi o ia o loo suitulaga i le Ekalesia ma ona tagata i le faaaliga.

“Fai ia matou mafai pe tau lava ina ia atagia ai le lelei o Lau galuega ma Ou tagata” na ia tatalo ai, “i la matou taumafaiga e avea ma o latou sui iinei i luma o le lalolagi---se lalolagi ua tele ina manatu matou te valelea ma lē tausaafia.”40

Ina ua oo mai le taimi o le aufaipese, sa tu Evan i lona tulaga i le tulaga o le taitaipese. Sa tumu le faleapitaga pe tusa ma le sefulu afe tagata, sa toetoe e leai ni tagata o le Ekalesia na i ai. I aso ua mavae, sa mafai ona faamoemoeina e se Au Paia o Aso e Gata Ai le faamaasiasia i luma o se aofia faapea, ae sa lagonaina e Evans e leai se fili mai ia i latou.

O le taimi lava na faatulaga ai e le aupepese i latou lava i luga o le tulaga, sa gūgū le fale. Ona usuina ai lea e le aufaipese o upu tatala o le fātuga a Hansell “Ua Tatau Lava Le Tamai Mamoe””:

Ua tatau lava le Tamai Mamoe na fasia,

Ma ua togiolaina i tatou i le Atua e ala i lona toto,

Ia maua le mana, ma oa, ma le poto, ma le malosi,

Ma le mamalu, ma viiga, ma faamanuiaga.

Sa malolosi o latou leo, ma sa manatu Evan sa maoa’e o latou leo. Ina ua mae’a le pese a le aufaipese, sa pa a’e le patipati a le aofia. Ona lagiina lea e le aufaipese o nisi pese se lua, ma e ui ina sa mafai e Evan ona lagona atu le vaivai i nisi o o latou leo, ae sa latou faamae’aina lelei, ma latou ulufafo atu ai mai le tulaga.41

“Sa matou faia le mea aupito sili sa matou mafaia,” sa ta’u atu ai e Evan i le Au Peresitene mulimuli ane. “Ua faamalieina a’u.”

Mulimuliane, ina ua faalau mai taunuuga, sa tulua le Aufaipese a le Tapeneko, sa na o se afa maka na va ai ma le manumalo. Fai mai se tasi o faamasino, sa tatau lava ona malo le Au Paia i le tauvaga. Ae na talitonu Peresitene Cannon na ausia e le aufaipese se mea e sili atu. “I le avea ai o se taumafaiga faafaifeautalai, e foliga mai na manuia,” na ia manatu ai, “aua o le a avatu ai i le faitauafe o tagata le avanoa e aoao ai sina upumoni e uiga ia i tatou.”42

Sa foliga na faamalieina Evan i mea uma na ausia e le au pepese. O talafou e uiga i le “Aufaipese a Mamona” na manumalo i se faailoga i le Faaaliga a le Lalolagi, na alia’e mai i nusipepa i le salafa o le kelope. Semanu e leai se isi taui sili atu na te manao atu ai.43


O le aso na sosoo ma le konaseti, sa saunoa ai Peresitene Uitilafi e uiga i le Au Paia i le taimi o se taumafataga aloaia i le faaaliga. “O mai ma vaai ia i matou,” na ia saunoa ai, sa malosi lona leo. “Afai tou te lei oo atu i le Aai o Sate Leki, e talileleia outou uma. Sa ia valaaulia foi faifeau o isi faatuatuaga e lauga i le aai. “Afai e leai se avanoa i falesa,” na ia saunoa ai, “o le a matou avatu ia te outou la matou tapeneko.”44

Sa toe taliu ane le perofeta i Iuta i le sefulu aso mulimuli ane, ma le fiafia i le agalelei sa mauaina e le Au Paia i Sikako. Na pau le mea na pona’ia ai le aafiaga o le Ekalesia i le faaaliga, na tulai mai ina ua teena e i latou na faatulagaina le Palemene o Talitonuga Faalelotu ia taumafaiga a B. H. Roberts e saunoa e uiga i le Ekalesia i la latou potopotoga. O a latou faatinoga o se faamanatu faanoanoa o loo i ai pea le faasausili faasaga i le Ekalesia, ae sa talitonu taitai o le Ekalesia ua amata e tagata i le salafa o le atunuu ona vaai atu i le Au Paia i se malamalama fou.45 O le taliga fiafia o le Aualofa ma le Aufaipese a le Tapeneko na latou mauaina i le faaaliga, na aumaia ai le faamoemoe faapea ua oo ina muta ia sauaga o le onosefulu tausaga ua tuanai.46

I se fonotaga laitiiti i le Malumalu o Sate Leki i le aso 5 o Oketopa, o le afiafi na sosoo ma le konafesi aoao a le Ekalesia, sa taumamafa faatasi ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le faamanatuga.

“Ua ou matuai mautinoa lava,” na saunoa ai George Q. Cannon, “ua tafa mai ata ua sili atu ona ta’uleleia ma faigofie i o tatou luga.”47

  1. Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Sept. 1920, 19:374; “The Tabernacle Choir,” Deseret Weekly, Sept. 1, 1894, 340–41; Handy, Official Directory of the World’s Columbian Exposition, 42, 191–92, 194, 197; Emmeline B. Wells, “World’s Congress and World’s Fair,” Deseret Evening News, June 17, 1893, 7. Autu: Faalauiloaga Kolomipiana o le 1893

  2. Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Sept. 1920, 19:372–74; George Q. Cannon, “The Tabernacle Choir at the World’s Fair,” Juvenile Instructor, Sept. 15, 1893, 28:566–67; “The Tabernacle Choir,” Deseret Weekly, Sept. 1, 1894, 340–41; Neilson, Exhibiting Mormonism, 109–14. Autu: Aufaipese Tapeneko; Uelese

  3. Au Paia, voluma 2, mataupu 1, 10, 26–27, 29, 32–35, 37, ma le 39–41; Neilson, Exhibiting Mormonism, 46–48. Autu: Manifeso; Faaipoipoga Faaautaunonofo i le maea ai o le Manifeso

  4. Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Sept. 1920, 19:372–74; “The Tabernacle Choir,” Deseret Weekly, Sept. 1, 1894, 340–41.

  5. Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Sept. 1920, 19:372–74; Oct. 1920, 19:420; “To the World’s Fair,” Standard (Ogden, UT), June 7, 1893, 1. Autu: Siaosi Q. Cannon

  6. Neilson, Exhibiting Mormonism, 92–102, 144–49; Wells, Diary, volume 16, May 10 ma le 12, 1893; “Esoto o le Faaaliga a le Lalolagi,” Salt Lake Herald, Me 11, 1893, 2; Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Sept. 1920, 19:374; Oct. 1920, 19:420–21; George Q. Cannon, “The Tabernacle Choir at the World’s Fair,” Juvenile Instructor, Sept. 15, 1893, 28:566.

  7. “A Groundless Apprehension,” Deseret Evening News, July 14, 1888, [2]; “Taking of Testimony,” Deseret Evening News, Oct. 20, 1891, 5; George Q. Cannon, Journal, Apr. 5, 1895; Walker, “Crisis in Zion,” 115–17; Arrington, Great Basin Kingdom, 386–93, 401; Saints, volume 2, chapters 35 and 37. Autu: Antipolygamy Legislation; Salt Lake Temple

  8. Iosefa F. Samita ia Heber J. Grant, Iulai 12, 1893, Heber J. Grant Collection, CHL; Talmage, Journal, Aug. 23, 1893; Dean, Journal, July 1, 3, and 5, 1893; Aug. 2, 3, ma le 5, 1893; “Another Bank Gone,” Deseret Evening News, June 30, 1893, 5; “Prices of Farm Products,” Standard (Ogden, UT), Dec. 31, 1893, 6; Walker, “Crisis in Zion,” 129. Autu: Tupe a le Ekalesia

  9. George Q. Cannon, Journal, May 10, 1893; Grant, Journal, May 10, 1893. Autu: Heber J. Grant

  10. George Q. Cannon, Journal, May 10, 1893; Francis Marion Lyman, Journal, May 10, 1893; Iosefa F. Samita ia Heber J. Grant, July 12, 1893, Heber J. Grant Collection, CHL; Grant, Journal (press copy), May 31, 1893.

  11. Grant, Journal (press copy), May 19, 1893; Walker, “Crisis in Zion,” 123–25.

  12. Grant, Journal, May 31–June 30, 1893.

  13. Wells, Diary, volume 16, May 19, 1893; Emmeline B. Wells, “Utah Women in Chicago,” Deseret Evening News, June 24, 1893, 7; Sewall, World’s Congress of Representative Women, 1:81–82. Autu: Emeline B. Wells

  14. Editor’s Department,” Young Woman’s Journal, Apr. 1893, 4:326; Deseret News, 1989–90 Church Almanac, 204; Plewe, Mapping Mormonism, 96–97, 206–7; “Remarks,” Deseret Evening News, Aug. 19, 1893, [9]; “Sunday Services,” Deseret Evening News, July 31, 1893, 9; Abraham H. Cannon, Diary, Jan. 13, 1892; Neilson, Exhibiting Mormonism, 17–18, 81–83, 90–91; Givens, Viper on the Hearth, 105–64; Shipps, Sojourner in the Promised Land, 62–66.

  15. Emmeline B. Wells, “Utah Women in Chicago,” Deseret Evening News, June 24, 1893, 7.

  16. [Rosetta Luce Gilchrist], Apples of Sodom: A Story of Mormon Life (Cleveland: William W. Williams, 1883); Etta L. Gilchrist, “The Ballot as a Measure of Reform,” Woman’s Exponent, Nov. 15, 1891, 20:75, 78–79; tagai foi Wells, Diary, volume 14, Apr. 20, 1891; May 3, 1891; June 16 ma le 19, 1891 Autu: Women’s Suffrage [Aia Tatau a Tamaitai e Palota ai]

  17. Emmeline B. Wells, “Utah Women in Chicago,” Deseret Evening News, June 24, 1893, 7; Etta L. Gilchrist, “The World’s Fair,” Woman’s Exponent, June 15, 1893, 21:177–78; “Tell of Their Western Life,” Chicago Tribune, May 20, 1893, [2]; Committees on the Grain Movement, Minutes, Nov. 17, 1876, i le Derr ma isi, First Fifty Years of Relief Society, 399–404. Autu: Aualofa

  18. Etta L. Gilchrist, “The World’s Fair,” Woman’s Exponent, June 15, 1893, 21:177–78

  19. Leah Dunford to Susa Young Gates, July 2, 1893, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; Susa Young Gates to Leah Dunford, June 30, 1893; July 1, 1893; July 6, 1893; July 12, 1893; July 22, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 38–39; Handlin, “Making Men of the Boys,” 62.

  20. Widtsoe, Faatalanoaga Tuugutu o le Talafaasolopito, 4; Susa Young Gates to Leah Dunford, July 10, 1892; June 30, 1893; July 1, 1893; July 12, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; Simpson, American Universities and the Birth of Modern Mormonism, 28–53; Saints, voluma 2, mataupu 42.

  21. Leah Dunford ia Susa Young Gates, July 2, 1893, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; “The Editor’s Department,” Young Woman’s Journal, Mar. 1891, 2:283–84; Mary Howe, “Professional and Business Opportunities for Women,” Young Woman’s Journal, Oct. 1891, 3:24–25.

  22. Mintz, Huck’s Raft, 197; Mary Howe, “Professional and Business Opportunities for Women,” Young Woman’s Journal, Oct. 1891–Apr. 1892, 3:24–25, 77–78, 132–33, 228–29, 259–60; “Y. L. Conference,” Young Woman’s Journal, Apr. 1891, 2:331; “Be Ye Not Unequally Yoked Together,” Young Woman’s Journal, Feb. 1891, 2:236–39; Susa Young Gates to Leah Dunford, July 12, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  23. Widtsoe, Oral History Interview, 17; John A. Widtsoe ia Leah Dunford, Jan. 10, 1893; Susa Young Gates to Leah Dunford, July 15, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; Leah Dunford to Susa Young Gates, July 22, 1893, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 228–29; tagai foi Saints, voluma 2, mataupu 30

  24. Widtsoe, Oral History Interview, 31–32; Widtsoe, In a Sunlit Land, 38–39, 228–29.

  25. Widtsoe, In a Sunlit Land, 229–30; Leah Dunford to Susa Young Gates, July 18, 1893, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL. Autu: John ma Leah Widtsoe

  26. Widtsoe, In a Sunlit Land, 229, 231–32; John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, July 24, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; tagai foi Parrish, John A. Widtsoe, 95–103.

  27. Widtsoe, Diary, Sept. 30 ma Oke. 15, 1891; Anna Gaarden Widtsoe ia John A. Widtsoe, May 11, 1893; John A. Widtsoe ia Anna Gaarden Widtsoe, June 21, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  28. John A. Widtsoe ia Anna Gaarden Widtsoe, May 21, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; see also John A. Widtsoe ia Anna Gaarden Widtsoe, June 21, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; and Simpson, American Universities and the Birth of Modern Mormonism, 50–51.

  29. John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, July 24, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL. Ua faasa’oina upusii mo le faigofie ona faitauina; “na iai” i le uluai tusiga ua suia i le “iai.”

  30. Leah Dunford ia Susa Young Gates, July 22, 1893, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL.

  31. Heber J. Grant ia Joseph F. Smith, May 11, 1905, Heber J. Grant Collection, CHL; Grant, Journal, Sete. 2 ma Oke. 3, 1893; Heber J. Grant ia Rachel Ivins Grant, Sept. 9, 1893; Heber J. Grant to Heber M. Wells, Sept. 9, 1893, Letterpress Copybook, volume 17, 375, 377, 402–3, Heber J. Grant Collection, CHL; George Q. Cannon, Journal, May 10, 1893.

  32. Heber J. Grant ia Iosefa F. Samita, May 11, 1905, Heber J. Grant Collection, CHL; Grant, Journal, Oct. 3, 1893, ma Jan. 29, 1942; Abraham H. Cannon, Diary, Feb. 14, 1895.

  33. Heber J. Grant to Joseph F. Smith, May 11, 1905, Heber J. Grant Collection, CHL; Grant, Journal, Oct. 3, 1893; Jan. 8, 1916; Jan. 29, 1942; Woodruff, Journal, Sept. 4, 1893; Walker, “Crisis in Zion,” 133–34.

  34. Grant, Journal, Oct. 3, 1893; Heber J. Grant to Heber M. Wells, Sept. 9, 1893, Letterpress Copybook, volume 17, 402, Heber J. Grant Collection, CHL. Autu: Tupe a le Ekalesia

  35. Grant, Journal (press copy), Sept. 4, 1893, 623; Heber J. Grant to Heber M. Wells, Sept. 7, 1893, Letterpress Copybook, volume 17, 370, Heber J. Grant Collection, CHL; George Q. Cannon, Journal, Sept. 4, 1893.

  36. “The Tabernacle Choir,” Deseret Weekly, Sept. 1, 1894, 340–41; Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Oct. 1920, 19:420–21.

  37. Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Oct. 1920, 19:421; George Q. Cannon, Journal, Sept. 3, 1893; George Q. Cannon, “The Tabernacle Choir at the World’s Fair,” Juvenile Instructor, Sept. 15, 1893, 28:567; Pugsley, Autobiography, 5.

  38. George Q. Cannon, Journal, Aug. 28–29, 1893; “Choir Arrangement,” Deseret Evening News, June 7, 1893, 1; “The Choir Goes,” Deseret Evening News, Aug. 18, 1893, 1; Neilson, Exhibiting Mormonism, 121–24.

  39. Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Oct. 1920, 19:421; “The Tabernacle Choir,” Deseret Weekly, Sept. 1, 1894, 340; Handy, Official Directory of the World’s Columbian Exposition, 104.

  40. Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Oct. 1920, 19:421–22. Ua faasa’oina upusii mo le faigofie ona faitauina taimi e lua o le “Lona” i le uluai tusiga i le “Thy,” ma le “deemed” changed to “deems.”

  41. George Q. Cannon, Journal, Sept. 8, 1893; Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Oct. 1920, 19:422; “The Tabernacle Choir,” Deseret Weekly, Sept. 1, 1894, 340; Woodruff, Journal, Sept. 8, 1893; Revelation 5:12; W. S. B. M., “The Welsh Eisteddfod,” Music, Sept. 1893, 4:545; “Close of the Eisteddfod,” Dixon (IL) Evening Telegraph, Sept. 9, 1893, 2.

  42. “The Tabernacle Choir,” Deseret Weekly, Sept. 1, 1894, 341; Woodruff, Journal, Sept. 8, 1893; George Q. Cannon, Journal, Sept. 8, 1893; “Hail to the Choir!,” Deseret Evening News, Sept. 9, 1893, 4; tagai foi Neilson, Exhibiting Mormonism, 135–37; and George Q. Cannon, “The Tabernacle Choir at the World’s Fair,” Juvenile Instructor, Sept. 15, 1893, 28:566.

  43. “Utah’s Singing Children,” Salt Lake Tribune, Sept. 14, 1893, 8; Evan Stephens, “The World’s Fair Gold Medal,” Children’s Friend, Oct. 1920, 19:422–23; “Attractions,” Los Angeles Times, Sept. 9, 1893, 2; “Welsh Singing Competition,” Edinburgh Evening News, Sept. 9, 1893, [2]; “Choral Contest at Chicago,” Manchester Evening News, Sept. 9, 1893, [3]; “Great Choral Contest,” Queensland (Australia) Times, Dec. 7, 1893, 6; “World’s Fair Eisteddfod,” Western Mail (Cardiff, Wales), Sept. 11, 1893, 5.

  44. “Utah at the Fair,” Journal (Logan, UT), Sept. 13, 1893, 1; “Utah Day at the Fair,” Salt Lake Herald, Sept. 10, 1893, 1; Woodruff, Journal, Sept. 9, 1893; George Q. Cannon, Journal, Sept. 9, 1893.

  45. “Cache Conference,” Journal (Logan, UT), Nov. 1, 1893, 1; “Religious,” Deseret Weekly, Sept. 30, 1893, 469; Woodruff, Journal, Sept. 16–19, 1893; Neilson, “B. H. Roberts,” 53–84. Autu: Columbian Exposition of 1893; B. H. Roberts

  46. “Discourse,” Deseret Evening News, Oct. 28, 1893, [9]; “General Conference,” Deseret Evening News, Oct. 6, 1893, 5; Oct. 7, 1893, 5.

  47. George Q. Cannon, Talafaamaumau, Oke. 6, 1893 Quotation edited for readability; “was” in original changed to “is.”