Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 16: Tusia i le Lagi


“Tusia i le Lagi,” mataupu 16 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Lototele, Faatamalii, ma le Tutoatasi, 1893–1955 (2021)

Mataupu 16: “Tusia i le Lagi”

Mataupu 16

Tusia i le Lagi

Ata
fatu ma lau o le tapeneto

Ina ua tau atu e le tuagane o Anna Kullick o Ernst Biebersdorf ia te ia e uiga i ana uo o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le galuega, sa faagaeetia o ia. O o latou talitonuga na faamanatu atu ai ia te ia se miti a lona tina i Siamani, a o lei siitia atu Anna ma Ernst ma o laua auaiga i Buenos Aires, Atenitina, i le amataga o le 1920.

O se tamaitai toaga tele i le lotu, o Louise Biebersdorf na vaai i se nofoaga matagofie i lana miti. E ui ina sa le faatagaina o ia e alu iina, ae sa ta‘u atu ia te ia o le a i ai se aso e oo atu ai iina e ala i lana fanau e toalua. I lea lava miti e tasi, sa ia iloa ai o le ekalesia moni o le a sau mai Amerika.1

E lei leva ae amata ona auai Anna ma Ernst i sauniga a le Au Paia o Aso e Gata Ai i Buenos Aires faatasi ma uo a Ernst, o o laua igoa o Wilhelm Friedrichs ma Emil Hoppe.2 Ina ua maea le misiona puupuu a Pale Palate i Chile i le 1851, sa auina atu e le Ekalesia ni nai faifeautalai i Amerika i Saute ma sa leai se faatagana aloaia i le konetineta. O Wilhelm, Emil, ma o latou aiga, o le mea moni, na auai i le Ekalesia i Siamani ma aumaia ana aoaoga i Buenos Aires ina ua latou malaga atu ma le faitau afe o isi Tagata Siamani—e aofia ai aiga o Anna ma Ernst—i Atenitina e sosola ese mai taimi faigata o le tamaoaiga lea na aumaia e le taua talu ai nei a le lalolagi.3

I Aso Sa, sa feiloai ai le Au Paia i se tamai potu i le fale o Wilhelm. Talu ai e lei i ai ia Wilhelm po o Emil le pule o le perisitua e faamanuia ai le faamanatuga, o sauniga la sa mafuli lava o se taimi mo le suesueina o tusitusiga paia ma le tatalo. O le leai o se okeni, sa usuina ai e le vaega ni viiga a o taina e le atalii o Wilhelm le mutulini. Sa feiloai foi le Au Paia i le ta o le fitu i afiafi o Aso Tofi e suesue ai le Tusi Paia i le fale o Emil. A o faatupulaia le potopotoga, sa amata ona faia e le vaega se aoga Sa, lea sa latou suesue ai mai se kopi faaSiamani o le tusi a James E. Talmage Articles of Faith. Sa lei umi ae totogi sefuluai a Anna, lea na auina atu e Wilhelm i le laumua o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki.

I le naunau ai e faasoa atu le talalelei toefuataiina, sa tusia ai e Wilhelm ma tufatufa atu ni tamai tusi ma faalauiloa atu ai sauniga a le Ekalesia i nusipepa Siamani i le lotoifale. Sa ia tusia foi ni tusiga ma tuuina atu ni lauga i ni autu eseese o le talalelei. Ae sa le mafai ona ia tautala faaSipaniolo, o le gagana autu i Atenitina, lea sa taotaomia ai ana taumafaiga. Ae, e i ai taimi e o atu ai tagata e tautatala faaSiamani i lona faitotoa, ma fia iloa mea sa latou faitau i ai e faatatau i le Au Paia.4

E oo atu i le tautotogo o le 1925, ua saunia Anna e papatiso. I le taimi muamua, o lona toalua, o Iakopo, sa tetee i lona alu i sauniga Lotu, ae e lei umi ae amata ona auai. Sa amata foi ona fiafia le la fanau talavou e toatolu i le talalelei. O le tuagane o Anna o Ernst ma lona faletua, o Marie, sa naunau foi e auai i le Ekalesia, ae sa leai se tasi i Atenitina sa i ai le pule e faatautaia ai le sauniga.

A o faatupulaia le fiafia i le Ekalesia, sa amata ona feiloai le au talitonu i ni nofoaga eseese e tolu i le nuu atoa. O lo latou faatuatua sa musuia ai Wilhelm. “E i ai sa latou molimau i le moni o lenei galuega, ma mananao ia papatisoina, i le taimi lava e maua ai avanoa,” na ia tusi atu ai i taitai o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki.5

E lei leva ae maua e Wilhelm se tali mai le epikopo pulefaamalumalu o le Ekalesia, o Sylvester Q. Cannon. “Ua matou talanoaina ma le Au Peresitene Sili le mataupu o le auina atu o faifeautalai i Atenitina, ae o le taimi nei e leai ma se faaiuga patino ua filifilia,” na ia tusi atu ai. “Peitai, o loo matou faia ni sailiiliga e faatatau i ni alii talafeagai o e e mafai ona tautatala i gagana Siamani ma le FaaSipaniolo.”6

Na ofoina atu e le talafou le faamoemoe ia Anna, Ernst, ma o latou aiga. E lei umi ae mananao tagata uma ia iloa le taimi e mafai ona latou mauaina ai faifeautalai i lo latou atunuu.7


E tusa o le taimi lea, e toatele tagata Amerika papae sa amata ona le mautonu i suiga na tutupu i le Iunaite Setete. E faitau miliona tagata Aferika-Amerika ma tagata malaga mai sa siitia atu i aai i matu o le I.S. e sosola ese mai le faailogalanu ma sue ai ni galuega sili atu. O lo latou i ai iina na faapopoleina ai le toatele o tagata papae o le vasega faigaluega, o e sa fefefe nei ave e tagata faimai fou a latou galuega. A o tuputupu ae le inoino, o vaega lotoita e pei o le Ku Klux Klan, lea sa faaaogaina le faalilolilo ma sauaga e sauaina ai tagata uli ma isi vaega toalaiti, ma faatupulaia ai tagata auai i le atunuu.8

Na vaavaai atu ma le faanoanoa Heber J. Grant i le salalau atu o vaega o le lotoita. I le tele o tausaga na muamua atu, sa fasia ai e tagata o le Klan ia faifeautalai i Amerika i Saute. O ia osofaiga i le Au Paia ua taofia, ae o lipoti talu ai nei o faatinoga a le Klan sa lei faaitiitia ai le popole.

“O le aofai o tagata na ta sasa, fasiotia, ma sauaga a le au faatupu faalavelave na tuuaia ai lenei faalapotopotoga ua faia ai se itulau faanoanoa i le talafaasolopito o le itu i Saute,” o le tusi atu lea a le peresitene o le Misiona a Setete i Saute ia Peresitene Grant i le 1924. “E leai ni moliaga maumaututu mo nei solitulafono. O le agaga o le leai o se tulafono ma sauaga ua tafe atu i le itu i Saute e tutusa lelei lava ma mea na musuia ai le au faomea a Katianetona.9

I le gasologa o le vaitau o le 1920, sa fafagaina vaega lotoita i le faailoga lanu ua salalau solo, lea e mafai ona maua i itulagi uma o le Iunaite Setete ma i isi eria o le lalolagi. I le 1896, sa faia ai se faaiuga e le Faamasinoga Maualuga a le I.S. e faapea o tulafono a le setete lea na faatagaina ai le tuueseeseina o tagata papae ma tagata Amerika Uli i aoga, lotu, faleleta’ua, taavale o nofoaafi, ma isi nofoaga faitele sa aloaia. E le gata i lea, o talafatu lauiloa ma ata tifaga na faalumaina ai tagata Uli ma isi ituaiga, faaleaganuu, ma faalelotu i ni faiga masani leaga. E toaitiiti ni tagata, i le Iunaite Setete po o se isi lava nofoaga, sa talitonu o tagata uli ma tagata papae e tatau ona fegalegaleai faaleagafesootai.10

I le Ekalesia, sa tatala aloaia ai uarota ma paranesi i tagata uma, e tusa lava po o le a le ituaiga. Ae sa lei malilie uma i ai aulotu. I le 1920, sa talileleia ai tagata Uli o le Au Paia o Aso e Gata Ai o Marie ma William Graves ma tuufaatasia atoatoa o ni tagata o le la paranesi i Kalefonia. Peitai, ina ua asiasi atu Marie i se paranesi i le Iunaite Setete i saute, sa talosagaina o ia e alu ese ona o le lanu o lona pa‘u. “Ou te lei maua lava se mea e faatiga ai ia te au faapena i lou olaga atoa,” sa ia tusi atu ai i se tusi ia Peresitene Grant.11

Ina ia saunia le lalolagi mo le toe afio mai o le Alii, sa iloa e taitai o le Ekalesia e tatau ona aoao atu le talalelei toefuataiina i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma nuu. Mo le tele o tausaga, sa talai malosi atu ai le Au Paia faatasi ma isi tagata lanu—e aofia ai Tagata Nuu Moni o Amerika, Tagata Atumotu o le Pasefika, ma Tagata Amerika Latina. Ae o toatuga tuai o le fia seneturi, e aofia ai le faailoga lanu, na faalavelave i le ala o le aveina atu o le talalelei i le lalolagi atoa.

I le tulaga o Marie Graves, e lei talosagaina e le Au Peresitene Sili le potopotoga e tuufaatasia, ona o le fefe i le luitauina o faiga faailoga lanu e pei ona i ai i Saute na lamatia uma ai le Au Paia uli ma papae. E lei uunaia foi e taitai o le Ekalesia le talaiga mataalia i nuu a tagata uli, talu ai na tapui e le Ekalesia le faauuina i le perisitua ma faamanuiaga o le malumalu mai tagata e tupuga mai Aferika.12

Sa sailia e nisi o tagata o le Ekalesia ni tuusaunoaga i lenei faiga. I le taimi o lana asiasiga i Atumotu o le Pasefika, sa tusi atu ai Elder Tavita O. MaKei ia Peresitene Grant, ma fesili atu pe mafai ona faia se tuusaunoaga mo se Tagata Uli o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le sa faaipoipo i se tamaitai Polenisia ma sa tausia faatasi se aiga toatele i le Ekalesia.

“Tavita, ou te mutimutialofa e pei o oe,” na tali atu ai Peresitene Grant, “ae seia tuuina mai e le Alii ia i tatou se faaaliga e faatatau i lena mataupu, o le a tatau ona tatou faatumauina le aiaiga faavae a le Ekalesia.”13

Na amata i le amataga o le 1900, sa aoao atu ai e taitai o le Ekalesia e faapea, soo se Au Paia ua iloa e i ai ni tupuaga Uli Aferika, po o le a lava le laitiiti, o le a faasaina. Ae peitai, o le le mautonu e uiga i le faasinomaga o nisi o le Au Paia na fatuina ai ni tulaga le talafeagai i le auala na faaaoga ai le tapuia’iga. O Nelson Ritchie, o le atalii o se tamaitai uliuli ma se alii paepae, sa itiiti se mea na ia iloa e uiga i le talafaasolopito o ona matua ina ua auai o ia ma lona faletua, o Annie, o se tamaitai paepae, i le Ekalesia i Iuta. Sa enaena le lanu o lona pa’u, ma o le toatele o lana fanau sa manatu e papae. Ina ua saunia ni ona afafine se toalua e faaipoipo, sa la ulu atu i le malumalu ma maua sauniga o faaeega paia ma faamauga.

Peitai, mulimuli ane, ina ua mananao Nelson ma Annie ina ia faamauina i le malumalu, sa fesiligia e lo la epikopo ia Nelson e uiga i lona tupuaga. Sa ta‘u atu e Nelson ia te ia le mea sa ia malamalama i ai e uiga i ona matua, ma sa ave e le epikopo le mataupu i le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o e na toe auina mai le fesili i le epikopo e fai e ia le tonu. I le faaiuga, sa faamautu atu ai e le epikopo o Nelson ma Annie o ni tagata lelei o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae sa ia teena le tuuina atu ia Nelson o se pepa faataga o le malumalu ona o lona tupuaga.14

E ui e toatele le Au Paia na oo i ai le faailogalanu o na taimi, ae o le tele lava sa le malilie i faalapotopotoga sa faaaoga ai le faalilolilo, leai o se tulafono, ma sauaga e faatiga ai i isi. Ina ua salalau atu le Ku Klux Klan i Iuta i le amataga o le 1920, sa tausalaina e Peresitene Grant ma isi taitai o le Ekalesia i le konafesi aoao ma faaaoga a latou faatosinaga e taofi ai. E toaitiiti ni tagata o le Ekalesia na auai i le vaega. Ina ua sailia e se taitai o le Klan se fonotaga ma taitai o le Ekalesia, sa teena e Peresitene Grant le talosaga.15

“Ou te le malamalama,” na ta’ua ai e le perofeta ia Aperila 1925, “i le ala o le a mananao ai tagata o loo umia le perisitua e latou te fegalegaleai ma le Ku Klux Klan.”16


I le ogatotonu o le 1925, sa faagaeetia ai Heber J. Grant ma isi i le salafa o le lalolagi i le tulaga o John Scopes, o se faiaoga saienisi o le aoga maualuga o le sa aumaia i le faamasinoga i le Iunaite Setete i saute mo le aoaoina atu faapea o tagata soifua ma manuki na afua mai i se tupuaga e tasi.17

O le faamasinoga a Scopes na faaalia ai se vaevaega tele i ekalesia Kerisiano. Sa talitonu nisi o Kerisiano “faaonaponei” e le tatau ona taulimaina le Tusi Paia o se pule i fesili faasaienitisi. O le faasaienisi na tuuina mai ai se taiala faatuatuaina e malamalama ai i le lalolagi natura, sa latou manatunatu ai, ma o faiaoga e pei o Scopes e tatau ona mafai ona aoao atu e uiga i le tupuaga o tagata soifua i a‘oga e aunoa ma le fefe i le faasalaga. O “Tagata Faavae” Kerisiano, i le isi itu, na vaai i le Tusi Paia o le upumoni mulimuli ma le atoatoa a le Atua. Mo i latou o se upuvale le faapea mai o tagata soifua, o le foafoaga aupito maualuga a le Atua, na tupuga mai i ni tulaga e le atamai i le olaga.18

Sa i ai ia Heber le faaaloalo tele mo le faasaienisi faaonaponei ma mo saienitisi e pei o aposetolo o James E. Talmage ma John Widtsoe, o e sa sili ona atamamai i o la eria ao faatumauina le faatuatua i le talalelei toefuataiina. E pei foi o i laua, sa avanoa o ia i le mauaina o upumoni fou i fafo atu o tusitusiga paia, ma sa ia te ia le faatuatua e mafai ona toe faalelei le faasaienisi ma le faalelotu.19

Ae sa popole o ia i tupulaga talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa lafoaia lo latou faatuatua a o suesue i le faasaienisi i kolisi ma iunivesite. A o avea ma se alii talavou, sa tauemuina o ia e se saienitisi mo le talitonu i le Tusi a Mamona. Sa faasino atu le tagata i le fuaitau i le 3 Nifae lea na faalogoina ai e le lautele le siufofoga o le Atua ia i latou o e na sao mai le faatafunaga i le taimi o le Faasatauroga o Keriso. Na fai mai le saienitisi e le mafai e se leo ona tauaveina le mamao ma soo se tasi e talitonuina o se vale. I ni tausaga mulimuli ane, i le mavae ai o le fausiaga o le leitio lea na faamaonia ai e mafai e leo ona alu mamao, sa lagona e Heber le taʻuamiotonuina.20

I le taimi o le faamasinoga o Scopes, sa tonu ai ia Heber ma ona fesoasoani e lolomi se lomiga maopoopo o le “The Origin of Man,” o le tala na tuuina atu e le Au Peresitene Sili i le 1909.21 Nai lo le ta‘usalaina o le aoaoga o saienisi o le olaga e pei ona sa faia e tagata faavae, sa faamautu mai e le tala le aoaoga faatusi paia faapea na foafoaina e le Atua le tane ma le fafine i Lona lava faatusa. Na folafola mai ai foi le aoaoga faavae tulaga ese na toefuataiina faapea o tagata uma sa ola o ni fanau agaga a le Atua a o lei fananau mai i latou i le lalolagi ma o nei atalii ma afafine agaga na tuputupu ae ma atiaeina i le aluga o taimi.

“O le tagata, i le avea ai ma se agaga, sa fanaua ma fanauina e ni matua faalelagi, ma sa tausia ina ia matutua i nofoaga e faavavau o le Tama,” na molimau atu ai le Au Peresitene Sili.

Na faaiuina le faamatalaga e ala i le faamamafaina o se isi ituaiga o suiga i le aluga o taimi—o se tasi na vaai mamao atu i le lumanai. “E oo lava i le mafai e se atalii pepe o se tama ma se tina faalelalolagi ona avea ma se tama tane i le taimi e tatau ai,” na ia tautino mai ai, “e faapena foi ona mafai e fanau e lei tutupu ae a matua selesitila, ona oo ina avea ma se Atua, e ala i le poto masani i le aluga o tausaga ma masina.”22

E tolu aso talu ona uma ona lolomiina e le Au Peresitene Sili le latou faamatalaga, ae tuuina mai e le faamasinoga a Scopes se faaiuga. Sa tausalaina John Scopes ma poloaiina e totogi se sala e $100.23 Ina ua uma lena, ina ua tusi atu tagata ia Heber e fesili atu mo le manatu o le Ekalesia e uiga i le aoaoga o saienisi o le olaga, sa ia auina atu ia i latou se kopi o le faamatalaga a le Au Peresitene Sili. Na te lei tau tauina atu i tagata le mea e talitonu i ai. E mafai ona faamasinoina le upumoni i ona fua, sa ia fai mai ai, e pei ona sa aoao mai e Iesu i le Lauga i luga o le Mauga.24


Ina ua pe a ma le sefulufitu tausaga o Len Hope, sa ia faaaluina le lua vaiaso e auai ai i se toefaafouina o le Lotu Papatiso e latalata i lona fale i Alapama, i le Iunaite Setete i saute. I le po, e foi mai ai le taulealea Uliuli i le fale mai le toefaafouga, taoto i lalo i laufanua vavae, ma tilotilo a‘e i le lagi. E aioi atu o ia i le Atua mo se lotu, ae i le taeao na o le pau lea o le mea sa tatau ona ia faaalia atu mo lana taumafaiga o le susu o lavalava i le sau.

I le tasi le tausaga mulimuli ane, sa tonu ai ia Len e papatiso i se lotu i le lotoifale. E ui i lea, e lei leva, ae miti o ia e tatau ona toe papatisoina o ia. I le le mautonu, sa amata ai ona ia faitauina le Tusi Paia—sa faapea ona matuai faapopoleina ai ana uo. “Afai e le tuua lou faitaua o le mau mea, o le a e valea,” na latou fai mai ai. “Ua tumu le falevale i failauga.”

Sa lei tuu ai e Lena lona faitau. I se tasi aso, sa ia iloa ai e mafai e le Agaga Paia ona taitai atu o ia i le upumoni. I le fautuaga a se failauga, sa ia tuumuli atu ai i le togavao e tatalo i se fale gaogao tuai sa punitia i se pupuvao. O iina na ia tagi ai mo le tele o itula, ma aioi atu i le Atua mo le Agaga Paia. I le taeao, sa saunia o ia e alu e aunoa ma se meaai po o se vaiinu seia oo ina ia mauaina le meaalofa. Ae na uunaia o ia e le Agaga e aua nei faia. E na o se tasi e i ai le pule mai le Atua e mafai ona faaee atu le Agaga Paia ia te ia.

I se taimi puupuu mulimuli ane, a o faatalitali Len mo se tali i le tele o ana tatalo, sa tuuina atu e se faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i lona tuafafine se tamai tusi e uiga i le ata o le faaolataga a le Atua. Sa faitauina e Len ma talitonu i lana savali. Sa ia aoaoina foi e i ai i faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai le pule e faaee atu ai le meaalofa o le Agaga Paia ia i latou o e taliaina le papatisoga.

O le sailia o faifeautalai, sa fesili atu ai Len pe mafai ona la papatisoina o ia.

“Ioe, ma le fiafia tele,” na fai atu ai se tasi o faifeautalai, “ae ana faapea o au o oe, ou te faitau atili pea.”25

Na maua e Len ni kopi o le Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, Penina Tau Tele, ma isi tusi a le Ekalesia—ma e lei umi ae faitauina uma. Ae a o lei mafai ona papatisoina o ia, sa filifilia o ia e tau i le taua a le lalolagi. Sa auina atu o ia e le vaegaau i atunuu mamao, lea sa ia auauna atu ai ma le lototoa i le pito i luma. Ma, ina ua toe foi atu i Alapama, sa papatisoina o ia e se tagata o le Ekalesia i le lotoifale i le aso 22 Iuni, 1919, ma iu ai ina maua le meaalofa o le Agaga Paia.26

I ni nai po ina ua uma lona papatisoga, sa o mai ai se vaega faatupu faalavelave o tamaloloa papae i le fale sa nofo ai o ia ma valaau atu mo ia. “Matou te fia talanoa ia te oe,” na latou fai atu ai. I o latou lima sa i ai fana uumi ma tamai fana.

Sa laa atu Len i fafo. O ia o se tagata Uliuli i Amerika i Saute, lea sa faamalosia ai e le au faatupu faalavelave faaauupegaina i nisi taimi le fevaevaeaiga o le faailoga tagata i sauaga. E mafai ona latou faamanu‘aina pe fasiotia o ia i le taimi lava lea ma lē tali atu ai mo a latou solitulafono.27

Sa manao se tasi o le au faatupu faalavelave ia iloa pe aisea na auai ai Len i le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa taliaina faaletulafono mo tagata Uli ma tagata papae ona tapuai faatasi i Alapama, ae sa i ai foi i le setete se seti sa‘olele o tulafono o le fevaevaeaiga ma numera faalilolilo e lei tusia e tuueseese ai ituaiga i nofoaga faitele. Talu ai na toetoe o tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Alapama sa papae, sa vaaia e le au faatupu faalavelave le papatisoga o Len o se luitau i le laina lanu loloto o le itulagi.28

“O lea, na e alu atu ai i vai ma aoaoina ni nai mea,” sa faaauau ai le tamaloa, e faatatau i le auaunaga a Len i le ami. “O lea la ua e manao e aufaatasii ma tagata papae.”

“Na leva ona ou sailiili i le Ekalesia ae ou te lei alu i le taua,” o le tala lea a Len. “Sa ou iloaina ua na o le pau lea o le ekalesia moni i le lalolagi. O le mafuaaga lena na ou auai ai.

“Matou te mananao e te alu e tape ese lou igoa mai le faamaumauga,” o le tala lea a le au faatupu faalavelave. “Afai e leai, o le a matou faatautaua oe ma tafana oe ia tumu i pupu.”29

O le taeao na sosoo ai, na auai atu ai Len i se konafesi a uso a Au Paia i le eria ma tau atu ia i latou e uiga i le taufaamatau a le au faatupu faalavelave. Sa ia iloa sa lamatia o ia e ala i le sau i le sauniga, ae sa naunau o ia e oti mo lona faatuatuaga fou.

“Uso Hope, e le mafai ona matou aveesea lou igoa pe afai matou te taumafai e fai,” na faamautinoa atu ai e tagata o le Ekalesia ia te ia. “O lou igoa o loo i le Aai o Sate Leki ma o loo tusia foi i le lagi.” O le toatele o i latou na ofo atu e fesoasoani ia Len pe afai e toe o mai le au faatupu faalavelave ia te ia.30

Ae e lei toe foi mai lava le au faatupu faalavelave. E lei leva ae faaipoipo Len i se tamaitai e igoa ia Maria Pugh i le 1920, ma sa la siitia atu i Birmingham, o se nuu tele i Alapama tutotonu. O le uso o le tama o Maria, o se faifeau Papatiso, na valoia o le a auai o ia i le Ekalesia a o lei uma le tausaga.

Sa faitau e Maria le Tusi a Mamona ma maua ai se molimau i lona moni. Sa umi teisi atu nai lo le mea na valoia, ae ina ua mavae le lima tausaga o le faaipoipoga, sa tonu ia te ia e auai i le Ekalesia. I le aso 15 o Setema, 1925, na o atu ai le au Hope ma ni faifeautalai se toalua i se vaipuna tuufua e lata i Birmingham. Sa papatisoina Maria e aunoa ma se mea na tupu, ma iu ai ina avea ma se Au Paia o Aso e Gata Ai, e pei o lana tane.31

“Ua atoatoa lou manuia” sa ia fai atu ai i le uso o lona tama, “ma ua ou iloa e leai se isi lotu e sili atu.”32


O le taimi lea, i Buenos Aires, sa faafeiloaia ai e Anna Kullick ma lona aiga le aposetolo o Melvin J. Ballard ma ana soa, o Rey L. Pratt ma Rulon S. Wells o le Fitugafulu, i lo latou nuu. Na auina atu e le Au Peresitene Sili le au pulega aoao e toatolu i Atenitina e faapaia Amerika i Saute mo le galuega faafaifeautalai, faatuina se paranesi o le Ekalesia, ma talai atu le talalelei i le faaSiamani ma le faaSipaniolo i tagata o le nuu. Na fia masina o faatalitali le au Kullicks mo se tasi e sau. O faifeautalai sa nao i latou ia i le konetineta o Amerika i Saute o e sa i ai le pule tatau e papatiso ai i latou i le Ekalesia a Iesu Keriso.33

Sa lelei le tautala a Elder Wells i le faaSiamani, ma sa lelei le tautala a Elder Pratt i le faaSipaniolo. Ae sa lei tautala Elder Ballard i se tasi o gagana ma sa foliga lofituina i ona siosiomaga fou. O mea uma e uiga ia Buenos Aires—o le gagana, o le ea mafanafana o Tesema, o fetu i le lagi i saute—sa le masani ai o ia.34

Sa faaalu e faifeautalai o latou aso muamua i Atenitina e asiasi ai i le Au Paia Siamani i le nuu. Sa latou faia ni fonotaga i le fale o Wilhelm Friedrichs ma auai i se vasega o le Tusi a Mamona i le fale o Emil Hoppe. Ona oo lea i le aso 12 Tesema, 1925, sa latou papatisoina ai Anna, Iakopo, ma le afafine e sefuluono tausaga o le ulugalii, o Herta. Sa papatisoina foi le tuagane o Anna o Ernst ma lona toalua o Marie, ma le afafine vaetamaina o Wilhelm Friedrichs, o Elisa Plassmann. O le aso na sosoo ai, na faauuina ai e faifeautalai ia Wilhelm ma Emil o ni ositaulaga ma Iakopo ma Ernst o ni tiakono.35

E lua vaiaso mulimuli ane, i le taeao o le Kerisimasi, na o atu ai faifeautalai e toatolu i Parque Tres de Febrero, o se paka lauiloa o le nuu e i ai ni laufanua lautetele lanumeamata, vaituloto lanumoana, ma ni togalaau toamalie o uēlaita fetagisi [weeping willow]. I le iloaina ua na o i latou lava, na usuina ai e alii ni viiga ona punonou lea o o latou ulu a o faapaiaina e Elder Ballard le konetineta mo le galuega a le Alii.

“Ou te kiina le ki, tatala le loka ma tatala le faitotoa mo le talaiga o le talalelei i nei malo uma o Amerika i Saute,” sa ia tatalo ai, “ma faʻatonuina ia taofia mana uma e teteʻe atu i le folafolaina o le talalelei i nei atunuʻu.”36

O le taimi lava na tatala aloaia ai le Misiona a Amerika i Saute, sa galulue faatasi loa faifeautalai ma tagata o le ekalesia e faasoa atu le talalelei i o latou tuaoi. O Herta Kullick, o le sa iloaina le faaSipaniolo, o nisi taimi sa faasoa atu le talalelei i ana uo e tautatala faaSipaniolo i le aoga. O le taimi lea, na o atu ai Elder Ballard ma Elder Pratt i lea faitotoa ma lea faitotoa e tufatufa atu tamai tusi ma valaaulia tagata i sauniga Lotu. Sa faigata le galuega. Sa masani ona malaga atu faifeautalai i ni mea mamao i fanua valevalenoa po o luga o auala palapala i ituaiga tau uma.37

Ia Ianuari 1926, na toe foi atu ai Elder Wells i le fale ona o le faaletonu o le soifua maloloina, o lea na nafa ai Herta ma le fesoasoani ia Elder Ballard ma Elder Pratt e talanoa ma le Au Paia i Siamani. E saunia e Elder Ballard se savali mo le Au Paia i le gagana Peretania, e faaliliuina e Elder Pratt i le faaSipaniolo, ae faaliliuina e Herta le faaSipaniolo i le faa-Siamani. Sa o se faagasologa faigata—ma o nisi taimi e malie tele—, ae sa lotofaafetai faifeautalai mo lana fesoasoani.38

I le taimi o a latou fonotaga, sa masani ona tuuina atu e faifeautalai ni atafaasolo e faaaoga ai se masini na latou aumaia mai le Iunaite Setete. I le manatu ai atonu e ono fiafia i ai ana uo, na valaaulia ai e Herta i latou e auai i le faaaliga. E lei leva, ae toeitiiti selau tagata talavou—o le toatele o i latou na tautatala faaSipaniolo—sa oo atu i le falelotu mautotogi o le Au Paia, ma sa faatulagaina e faifeautalai se aoga Sa e aoao ai i latou.39

O matua o le autalavou, sa fia iloa mea sa aoaoina e a latou fanau, na amata foi ona feiloai ma le Au Paia. I se tasi fonotaga, e silia ma le luaselau tagata na tumutumu i le falelotu e vaai ai i ata e uiga i le Toefuataiga ma faalogo ia Elder Pratt o aoao atu i la latou lava gagana.40

E ono masina talu ona o mai Elder Ballard, Elder Pratt, ma Elder Wells i Buenos Aires, ae taunuu atu ai se peresitene tumau o le misiona ma ni faifeautalai talavou se toalua e faaauau le galuega e sui ia i latou. O le peresitene fou, o Reinhold Stoof, ma lona faletua, o Ella, na auai i le Ekalesia i Siamani i ni nai tausaga na muamua atu. O se tasi o faifeautalai, o J. Vernon Sharp, na tautala faaSipaniolo, na mautinoa ai o le a mafai e tagata Amerika i Saute e tautatala faaSiamani ma le faaSipaniolo ona faalogo i le talalelei i la latou lava gagana. E lei leva ona latou taunuu, ae maua e le misiona lona uluai tagata liliu mai e tautala Sipaniolo, o Eladia Sifuentes.41

I le aso 4 o Iulai, 1926, a o lei toe foi mai o ia i le Iunaite Setete, sa tuuina atu ai e Elder Ballard lana molimau i se faapotopotoga toalaiti o le Au Paia i Atenitina. “O le a telegese le alu o le galuega mo se taimi, e pei lava ona tuputupu ae lemu se tapeneto mai se fatu,” na ia folafola atu ai. “O le a le oso ae i se aso e tasi e pei o le mata o le la lea e vave ona tupu ma faapea ona pe ai.”

“E faitau afe o le a auai iinei,” na ia vavalo atu ai. “O le a vaevaeina i le sili atu ma le tasi le misiona ma o le a avea ma se tasi e sili ona malosi i le Ekalesia.”42

  1. Kullick, “Life of Herta”; Anna Kullick, Hamburg Passenger List, Apr. 20, 1922, 499; Ernst Biebersdorf, Hamburg Passenger List, Mar. 27, 1923, 689, maua i le ancestry.com. Autu: Atenitina

  2. Wilhelm Friedrichs to Charles W. Nibley, Dec. 15, 1924; Apr. 15, 1925, Argentine Mission Correspondence, CHL.

  3. Palmer and Grover, “Parley P. Pratt’s 1851 Mission to Chile,” 115; Williams and Williams, From Acorn to Oak, 13–15, 17–20; Newton, German Buenos Aires, 75–85. Autu: Chile

  4. Wilhelm Friedrichs to Charles Nibley, Mar. 2, 1924; Mar. 5, 1924; May 2, 1924; Dec. 15, 1924; Apr. 15, 1925; Wilhelm Friedrichs to Sylvester Q. Cannon, June 29, 1925, Argentine Mission Correspondence, CHL.

  5. Wilhelm Friedrichs to Charles Nibley, Dec. 15, 1924; Apr. 15, 1925; Wilhelm Friedrichs to Sylvester Q. Cannon, June 29, 1925, Argentine Mission Correspondence, CHL.

  6. Sylvester Q. Cannon to Wilhelm Friedrichs, June 24, 1925, Argentine Mission Correspondence, CHL. Ua faasa’oina le upusii mo le manino; “Au Peresitene” i le uluai tusiga ua suia i le “Au Peresitene Sili.”

  7. Wilhelm Friedrichs to Sylvester Q. Cannon, June 29, 1925, Argentine Mission Correspondence, CHL.

  8. Schrag, Not Fit for Our Society, 70, 123, 144–45; Pegram, “Ku Klux Klan, Labor, and the White Working Class during the 1920s,” 373–96; Smith, Managing White Supremacy, 73–75; Jackson, Ku Klux Klan in the City, 5–23; Higham, Strangers in the Land, 285–99.

  9. Grant, Journal, Feb. 6, 1923; Seferovich, “History of the LDS Southern States Mission,” 122–24; Mason, Mormon Menace, 145–47, 159–60; Charles A. Callis to First Presidency, Jan. 31, 1924; Au Peresitene Sili ia Charles A. Callis, Feb. 5, 1924, First Presidency Mission Files, CHL; tagai foi Helamana 2:12–13; 6:16–32.

  10. Gerlach, Blazing Crosses in Zion, 1–16; Bornstein, Colors of Zion, 34–39; Thomas, Plessy v. Ferguson, 3–4, 29–31; Jackson, “Race and History in Early American Film,” 27–51; Au Peresitene Sili ia Joseph W. McMurrin, Nov. 23, 1920, First Presidency Mission Files, CHL. Autu: Faatapulaaga Faaleituaiga Tagata

  11. Marie Graves to Heber J. Grant, Nov. 10, 1920, Faila o le Misiona a le Au Peresitene Sili, CHL.

  12. Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:64; Mareko 16:15; Au Paia, voluma 1, mataupu 46; voluma 2, mataupu 13, 31, ma le 32; First Presidency to Joseph W. McMurrin, Nov. 23, 1920, First Presidency Mission Files, CHL.

  13. David O. McKay to Stephen L. Richards and J. Reuben Clark Jr., Ian. 19, 1954, David O. McKay Scrapbook, CHL.

  14. Bush, “Mormonism‘s Negro Doctrine,” 37–38; “Ritchie, Nelson Holder,” Biographical Entry, Century of Black Mormons website, exhibits.lib.utah.edu; Faamaumauga o le Malumalu o Sate Leki, Faamauga mo E o Soifua Talu Ai Na Faaipoipo, Tusi A, 1893–1902, ataninii 186,213; Faamaumauga o le Malumalu o Sate Leki, Faamauga mo e o Soifua, Tusi A, 1893–1905, ataninii 186,206, Faaputuga Faapitoa, FHL; Nelson H. Ritchie ma Annie C. Ritchie, Uarota a Sugar House, Siteki a Granite, nu. 483 ma le 484, i le Sugar House Ward, Part 1, Record of Members Collection, CHL; Whitaker, Journal, Tes. 10, 1909. Autu: Faatapulaaga o le Perisitua ma le Malumalu

  15. Gerlach, Blazing Crosses in Zion, 23–53, 55–101, 104–5; Grant, Journal, Mat. 6, 1924.

  16. Grant, Journal, Apr. 4, 1925.

  17. Passing Events,” Improvement Era, Aug. 1925, 28:1013; “William Jennings Bryan,” Improvement Era, Sept. 1925, 28:1092–93.

  18. Larson, Summer for the Gods, 31–59, 112, 116–21, 155, 168, 263; Marsden, Fundamentalism and American Culture, 175–77, 184–85; Numbers, Creationists, 51–68. Autu: Organic Evolution

  19. Grant, Journal, Apr. 11, 1924; Heber J. Grant to Charles W. Lovett, Aug. 25, 1919, Letterpress Copybook, volume 54, 994; Heber J. Grant to Henry W. Beyers, June 28, 1933, Heber J. Grant Collection, CHL; Heber J. Grant to Fred W. Shibley, Jan. 21, 1930, Letterpress Copybook, volume 67, 646, Heber J. Grant Collection, CHL.

  20. Grant, Journal, Apr. 11, 1924; 3 Nephi 9:1; Heber J. Grant to George T. Odell, Mar. 17, 1925, Letterpress Copybook, volume 63, 8; Heber J. Grant to Eva G. Moss, Nov. 26, 1925, Letterpress Copybook, volume 63, 612, Heber J. Grant Collection, CHL; Heber J. Grant to Earl Foote, Nov. 27, 1925, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 65.

  21. Grant, Journal, Iuni 18, 1925.

  22. The Origin of Man,” Improvement Era, Nov. 1909, 13:75–81; “‘Mormon’ View of Evolution,” Deseret News, July 18, 1925, section 3, 5.

  23. Larson, Taumafanafana mo Atua, 191–92.

  24. Heber J. Grant to Tenney McFate, Aug. 5, 1925, First Presidency Letterpress Copybooks, voluma 65; Heber J. Grant ia Martha Geddes, Sept. 23, 1925, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Heber J. Grant to Arne Arnesen, Aug. 15, 1925, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 65; tagai foi Mataio 7:16–20. Autu: Organic Evolution

  25. Molimau a Len R. Hope ma Mary Hope, 1–[2]; “Hope, Len,” Biographical Entry, Century of Black Mormons website, exhibits.lib.utah.edu.

  26. Molimau a Len R. Hope ma Mary Hope, 1–[2]; “Hope, Len,” Biographical Entry, Century of Black Mormons website, exhibits.lib.utah.edu; Len Hope entry, Genealogical Record, Alabama Conference, Southern States Mission, 70, i le Alapama (Setete), vaega 1, vaega 1, Record of Members Collection, CHL; John Matthew Tolbert entry, Genealogical Record, Alabama Conference, Southern States Mission, 149, i alapama (Setete), vaega 1, Vaega 1, Record of Members Collection, CHL.

  27. Molimau a Len R. Hope ma Mary Hope, [2]; DuRocher, “Violent Masculinity,” 49–60.

  28. Testimony of Len R. Hope and Mary Hope, [2]; Stephenson, “Short Biography of Len, Sr. and Mary Hope,” [9]; Flynt, Alabama in the Twentieth Century, 227–28, 317–31, 446–49; Feldman, Sense of Place, 12–15, 26–28, 73–76. Autu: Faatapulaaga Faaleituaiga Tagata

  29. Molimau a Len R. Hope ma Mary Hope, 1–[2]; “Hope, Len,” Biographical Entry, Century of Black Mormons website, exhibits.lib.utah.edu. Len Hope quotation edited for clarity; “Sa ou sailiili” i le uluai tusiga ua suia i le “Sa ou sailiili le Ekalesia.”

  30. Testimony of Len R. Hope and Mary Hope, 1–[2]; “Hope, Len,” Biographical Entry, Century of Black Mormons website, exhibits.lib.utah.edu; Joseph Hancock to Gloria Gunn, Dec. 31, 1949, Joseph P. Hancock Mission Letters and Autobiography, CHL.

  31. Joseph Hancock to Gloria Gunn, Dec. 31, 1949, Joseph P. Hancock Mission Letters and Autobiography, CHL; Testimony of Len R. Hope and Mary Hope, [2], [3]; “Hope, Len,” and “Hope, Mary Lee Pugh,” Biographical Entries, Century of Black Mormons website, exhibits.lib.utah.edu; Stephenson, “Short Biography of Len, Sr. and Mary Hope,” [9].

  32. Molimau ia Len R. Hope ma Mary Hope, [3]. Ua faasa‘oina upusii mo le faitauina; “Sa mafai ona ou vaai” i le uluai tusiga ua suia i le “E mafai ona ou vaai.”

  33. Rey L. Pratt, Diary, Dec. 6, 1925; Melvin J. Ballard to First Presidency, Jan. 26, 1926, First Presidency Mission Files, CHL; Melvin J. Ballard, in Ninety-Seventh Semi-annual Conference, 35; Wilhelm Friedrichs to Sylvester Q. Cannon, June 29, 1925, Argentine Mission Correspondence, CHL.

  34. Melvin J. Ballard to First Presidency, Jan. 26, 1926, First Presidency Mission Files, CHL; Melvin J. Ballard, in Ninety-Seventh Semi-annual Conference, 35.

  35. Melvin J. Ballard to First Presidency, Dec. 15, 1925, First Presidency Mission Files, CHL; Rey L. Pratt, Anotusi, Tes. 10, 1925; Faasologa o Misiona a Amerika i Saute, i le Misiona a Amerika i Saute, Talafaasolopito o Tusitusiga, [1]–7; Misiona a Amerika i Saute, Manuscript History, Tes. 13, 1925, [17].

  36. “Dedicatorial Prayer, Dedicating the Lands of South America to the Preaching of the Gospel,” First Presidency Mission Files, CHL; Melvin J. Ballard, “Prayer Dedicating the Lands of South America to the Preaching of the Gospel,” Improvement Era, Apr. 1926, 29:575–77.

  37. Melvin J. Ballard to First Presidency, Dec. 15, 1925; Mar. 15, 1926, First Presidency Mission Files, CHL; Melvin J. Ballard, in Ninety-Seventh Semi-annual Conference, 35–36; “The Missions: The Sunday School in South America,” Instructor, Dec. 1939, 74:539; “Elder Ballard Dedicated South American Nations,” South American Mission, Manuscript History, [19].

  38. Melvin J. Ballard, in Ninety-Seventh Semi-annual Conference, 34–36; Rey L. Pratt, Diary, Jan. 1–2, 3, and 14, 1926; Rey L. Pratt to Family, Feb. 8, 1926, Rey L. Pratt Papers, CHL.

  39. Rey L. Pratt to Family, Feb. 14, 1926, Rey L. Pratt Papers, CHL; “The Missions: The Sunday School in South America,” Instructor, Dec. 1939, 74:539; Melvin J. Ballard to First Presidency, Mar. 22, 1926, First Presidency Mission Files, CHL.

  40. Melvin J. Ballard, in Ninety-Seventh Semi-annual Conference, 36; Melvin J. Ballard to First Presidency, Mar. 1, 1926, First Presidency Mission Files, CHL.

  41. First Presidency to Melvin J. Ballard, Mar. 23, 1926; Melvin J. Ballard to First Presidency, Mar. 22, 1926; June 16, 1926, First Presidency Mission Files, CHL; Curbelo, History of the Mormons in Argentina, 38–39; Williams and Williams, From Acorn to Oak Tree, 29; Melvin J. Ballard, in Ninety-Seventh Semi-annual Conference, 37.

  42. Sharp, Oral History Interview, 10; see also Sharp, Autobiography, 48; and Sharp, Journal, July 4, 1926, and index card inserted in journal. Autu: Atenitina