Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 8: Ko e Maka ʻo e Fakahaá


“Ko e Maka ʻo e Fakahaá,” vahe 8 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 8: “Ko e Maka ʻo e Fakahaá”

Vahe 8

Ko e Maka ʻo e Fakahaá

ʻĪmisi
ko ha falukunga kakai ʻoku nau tuʻu ʻi he fakavaʻe ʻo ha maka fakamanatu

Lolotonga e faʻahitaʻu failau ʻo e 1904, naʻe muimuiʻi ʻe Sione Uitisou ʻa e ngaahi hopo ʻa Simutí mei he mamaʻó. Naʻe kau hono kaungāmeʻa mo e faifaleʻi ko Siosefa Tená, ʻa ia naʻe hoko he taimí ni ko e pule ʻo e ngaahi akoʻanga ʻa e Siasí mo ha tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, ʻi he niʻihi ʻo e Kāingalotu ne ui ke fakamoʻoni ʻi muʻa ʻi he kōmiti Fale Aleá. Koeʻuhí naʻe mali ʻa Siosefa mo ha uaifi tokolahi hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, naʻe ʻikai ke ne fie tukulolo ki he fakatotoló ka naʻá ne hola ki Kānata.

Naʻá ne tohi kia Sione ʻi he konga kimui ʻo ʻEpelelí ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke u ongoʻi hohaʻa ki ai,” peá ne fakamoʻoni hingoa ʻi he tohí ʻaki ha hingoa loi. “ʻI he taimi ʻe fakahoko ai ha tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo Simutí, mahalo te tau kiʻi mālōlō hifo ai.”1

Hangē ko e Kāingalotu kehé, naʻe tui ʻa Sione ko e ngaahi hopo ʻa Simutí ko hano ʻahiʻahiʻi pē ia ʻe taha ʻo e tui ki he Siasí.2 Naʻá ne foki mo Lia Uitisou ki Lōkani. Fakataha mo hona ʻofefine ko ʻAná, ne na maʻu ha foha ko Māseli pea mo ha pēpē ne kei fietamaʻi. Ne mālōlō hano foha ʻe taha ko Sione ko e Siʻí, ʻi Fēpueli 1902, ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea hokosia hono taʻu tahá.

Naʻe fuʻu mamaʻo e toenga ʻo e fāmili Uitisoú. Ne mavahe ʻa e faʻē ʻa Sione, ko ʻAná, mo hono tehina ko Petololine Kātení mei ʻIutā ke ngāue fakafaifekau ʻi Noauei, ko honau fonua tupuʻangá, ʻi he 1903. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he faʻē ʻa Sioné ʻena ngāué ʻi ha tohi kia Lia. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuó ma fetaulaki mo ha ngaahi kaungāmeʻa fuoloa pea talanoa mo kinautolu fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ko ha tokolahi kuo teʻeki ai ke nau fepōtalanoaʻaki mo ha mēmipa ʻo e Siasí kimuʻa. ʻOkú ma feinga ke akoʻi ʻa kinautolu kuo nau maʻu ha ngaahi ʻtukufakaholo paú,’ ka ʻoku ʻikai ko ha ngāue faingofua ke fakahoko ia.”3

Lolotonga iá, ne toki ʻosi e ngāue fakafaifekau ʻa e tehina ʻo Sione ko ʻOsipōní mei Tahiti, pea naʻá ne lolotonga ako e faʻunga tohi faka-Pilitāniá ʻi Hāvati.4

Naʻe ngāue ʻa Lia ʻi ʻapi mo e fānaú pea ngāue ʻi he poate ʻa e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemuí (Young Ladiesʼ Mutual Improvement Association) ʻi hono siteikí. Naʻá ne faʻu foki mo ha ngaahi lēsoni fakamāhina ʻi he tauhi ʻapí maʻá e Makasini ʻa e Finemuí (Young Womanʼs Journal). Naʻe hoko e lēsoni takitaha ko ha konga ʻo ha kalasi taʻu kakato naʻe lava ke ako mo aleaʻi ʻe he kau finemui ʻi he Siasí ʻi heʻenau ngaahi fakataha KMFKF (YLMIA). Naʻe faʻu ʻe Lia ʻa e lēsoni takitaha ʻo hangē ko e founga ʻa e kau saienisí, ʻo fakaʻaongaʻi e meʻa naʻá ne ako he ʻunivēsití ke akoʻi ʻene kau laukongá fekauʻaki mo e feimeʻatokoní, fakanaunau ʻo e falé, ʻuluaki tokoní, mo e tefitoʻi tokoni fakafaitoʻó.5

Naʻe akoʻi ʻe Sione e kalasi kemisitulií (chemistry) ʻi he Kolisi Ako Ngoué (Agricultural College), fakalele e tafaʻaki ngāue fakatotolo ʻa e ʻapiakó, mo ako ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ai ʻa e fāmá ʻi he ʻea mōmoa ʻo ʻIutaá. Naʻe ʻave ia ʻe heʻene ngāué ki ha ngaahi kolo tukuʻuta ʻi he vahefonuá kotoa ʻi heʻene akoʻi e kau ngoué ʻi he founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e saienisí ke tō ha ngoue lelei angé. Naʻá ne hoko foki ko e palesiteni ʻo e KMF ʻa e Kau Talavoú (Young Menʼs MIA) ʻi hono uōtí pea mo ha mēmipa ʻo e poate Lautohi Faka-Sāpate ʻa e siteikí. Hangē ko Liá, naʻá ne faʻa tohi maʻu pē maʻá e ʻū makasini ʻa e Siasí.

Naʻe fakaʻofaʻia ʻa Sione ʻi he Kāingalotu kei talavou ne faingataʻaʻia ke fakaʻaongaʻi fakataha ʻa e ʻilo ki he ongoongoleleí mo e ako fakaʻatamaí, ʻo hangē ko ia naʻe faʻa hoko kiate iá. Naʻe fakaʻau ke tokolahi ange ha kakai ne nau tali e foʻi fakakaukau, naʻe fehangahangai ʻa e saienisí mo e tui fakalotú pea ʻe ʻikai lava ke na fenāpasi. Ka naʻe tui ʻa Sione ko e saienisí mo e tui fakalotú ko ha ongo maʻuʻanga tokoni ia ʻo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi mo taʻengata pea ʻe lava ke fakaʻaongaʻi fakataha kinaua.6

Naʻá ne kamata pulusi kimui ai ha ngaahi fakamatala hokohoko naʻe ui ko e “Siosefa Sāmita ko e Tokotaha Saienisi (Joseph Smith as Scientist)” ʻi he Kuonga Fakalakalaká (Improvement Era), ko e makasini ʻa e KMFKT (YMMIA). Naʻe fakamatalaʻi ʻe he fakamatala takitaha ʻa e founga naʻe hanganaki mai ai ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki ha ngaahi ʻilo lalahi fekauʻaki mo e saienisi ʻo onopōní. Hangē ko ʻení, ʻi he fakamatala ʻa Sione ko e “Taimi Fakasiolokí (Geological Time),” naʻá ne fakamatalaʻi ai e founga ʻoku maʻu ʻe he ngaahi potufolofola mei he Tohi ʻa ʻĒpalahamé ha ngaahi fakakaukau fakasaienisi ʻoku motuʻa ange ʻa e māmaní ʻi he taʻu ʻe ono afe naʻe fakafuofuaʻi ʻe he kau mataotao fakatohitapú. ʻI ha fakamatala ʻe taha, naʻá ne fakamahinoʻi ai e faitatau ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻo e fakakaukau ʻevolusone (theory of evolution) naʻe fakakikihiʻí mo e tokāteline ʻo e fakalakalaka taʻengatá.7

Naʻe ola lelei ʻa e ngaahi tohí. Naʻe ʻoatu ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ʻa ia naʻe hoko ko e ʻētita ʻo e Kuonga Fakalakalaká, ha tohi fakataautaha ʻo fakamālōʻia e ngaahi fakamatalá. Ko e meʻa pē naʻá ne fakameʻapangoʻia aí ko e ʻikai ke ne lava ʻo totongi e ngāue ʻa Sioné. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Hangē ko ha niʻihi ʻo kimautolú, ʻi he taimi ní ʻe fie maʻu ke ke tali hoʻo vahé ʻi he ʻilo kuó ke fai ha ngāue lelei maʻá e lelei ʻa e fānau tangata mo e fafine ʻo Saioné.”8


Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Falanisisi Laimaní ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ngali fakatuʻutāmaki ʻaupito hotau tūkungá he taimí ni.” Naʻe ʻikai tokoni lahi e fakamoʻoni ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi he hopo ʻa Liiti Simutí ke fakaleleiʻi e ngaahi hohaʻa ʻa e kōmiti ʻo e Fale Aleá fekauʻaki mo e mali tokolahi ʻi he Siasí hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Pea naʻe ʻikai tokoni ki he Kāingalotú e ngāue naʻe fakahoko ʻe he ongo ʻaposetolo ko ia ko Sione W. Teila mo Mataiasi Kaulí, ʻi heʻena muimui he faleʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí, peá na hola hili ha taimi siʻi mei hano ui kinaua ʻe he kōmiti ʻo e Fale Aleá ke fakamoʻoni ʻi he ʻú hopó. Hangē ko Siosefa Tena mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí, naʻe mali fakatouʻosi ʻa e ongo tangatá mo ha ngaahi uaifi tokolahi hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻe fakahoko foki ʻe he ongo ʻaposetoló ha ngaahi mali tokolahi foʻou mo poupouʻi e Kāingalotú ke nau kei fakahoko pē ia.9

ʻI he hoko ʻa Falanisisi ko e palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne fakapapauʻi ai ʻoku totonu ke talangofua ʻa e tangata takitaha ʻi he kōlomú ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi Hono Ua ne toki tuku maí. Naʻá ne ʻave ha ngaahi tohi ki ha kau ʻaposetolo tokolahi, ʻo faleʻi kinautolu fekauʻaki mo e loto-fakapapau ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakahoko ʻa e fanongonongó. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku lelei ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa mahuʻingá ni pea puleʻi kitautolu ʻo fakatatau ki ai, pea he ʻikai ʻi ai ha fekeʻikeʻi pe ngaahi fakakikihi ʻiate kitautolu.”10

Naʻe vahe ʻe Palesiteni Sāmita kimui ange kia Falanisisi ke ne fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke toe fakahoko ha mali tokolahi ʻi he Siasí. Talu mei he konga kimui ʻo e 1880 tupú, mo hono fakamafaiʻi ha kau ʻaposetolo ʻe niʻihi ke nau fakahoko ha ngaahi sila mavahe mei he temipalé ki he ngaahi feituʻu ki tuʻá. ʻI Sepitema ʻo e 1904, naʻe fakahā ai ʻe Palesiteni Sāmita kuo pau ke fakahoko he taimi ko iá ʻa e ngaahi sila kotoa pē ʻi he ngaahi temipalé, ʻo ʻikai malava ai ke fakahoko ʻe he Kāingalotú ha ngaahi mali tokolahi fakalao ʻi Mekisikou, Kānata, pe ʻi ha toe feituʻu kehe. Naʻe fakahā leva ʻe Falanisisi ki he kau ʻaposetoló ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení.11

Naʻe fekauʻi atu ʻe Palesiteni Sāmita ʻa Falanisisi ʻi Tīsema ke fakalotoʻi ʻa Sione W. Teila ke fakamoʻoni ʻi he hopo ʻa Simutí. Naʻe maʻu ʻe Falanisisi ʻa Sione W. ʻi Kānata peá ne poupouʻi ia ke muimui ki he faleʻi ʻa e palōfitá. Naʻe faifai pea loto ʻa Sione W. ke fakamoʻoni pea kamata ke ne teuteu ke fononga ki Uāsingatoni.

ʻI he pō ko iá, naʻe ʻalu ʻa Falanisisi ʻo mohe, kuo ola lelei ʻene misioná. Ka ʻi he tolu hengihengí naʻá ne ofo hake naʻá ne tetetete. Naʻe hohaʻasi ia ʻe he fakakaukau ʻe fakamoʻoni ʻa Sione W. ʻi he ngaahi hopó. Naʻe fakahoko moʻoni ʻe Sione W. ha ngaahi mali tokolahi. Kapau te ne fakahaaʻi kuó ne fakahoko ha ngaahi mali tokolahi hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, te ne fakamaaʻi ʻa e Siasí mo maumauʻi e ngaahi faingamālie ʻo Liiti Simuti ke ngāue ʻi he Fale Aleá.

Naʻe haʻu kia Falanisi ha ongoʻi nonga ʻi heʻene fakakaukau ke faleʻi ʻa Sione W. ke ʻoua ʻe ʻalu ki Uāsingatoní. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ke fakapapauʻi ange ko e fili totonu ʻeni ke faí. Naʻá ne tō ʻo mohe fiemālie, pea naʻá ne misi naʻá ne sio kia Palesiteni Uilifooti Utalafi. ʻI heʻene ʻohovale mo fiefiá, naʻá ne ui atu e hingoa ʻo Palesiteni Utalafí mo fāʻofua kiate ia. Naʻá ne ʻā hake leva, ʻi he loto-falala naʻe tonu e liliu ʻene fakakaukaú. Naʻá ne fekumi leva kia Sione W. peá ne fakamatala ange fekauʻaki mo e misí. Naʻe mateuteu ʻa Sione W. ke ʻalu ki Uāsingatoni, ka naʻá ne ongoʻi fiemālie ʻi he taimi naʻe faleʻi ai ia ʻe Falanisisi ke ʻoua te ne ʻalú.12

Naʻe foki ʻa Falanisisi ki Sōleki Siti hili ha taimi nounou mei ai. Naʻe loto-fiemālie ʻa Siosefa F. Sāmita ki heʻene ngāue ʻi Kānatá, ka naʻe kei fehuʻia pē ʻa e meʻa ke fai ki he ongo ʻaposetoló. Naʻe ʻiloʻi ʻe Palesiteni Sāmita naʻe fie maʻu ke ne fakahaaʻi naʻe tukupā moʻoni ʻa e Siasí ke fakangata ʻa e mali tokolahí. Ke fakafiemālieʻi e kōmiti ʻo e Fale Aleá, naʻe pau ke ne toʻo ʻaupito ʻa Sione W. mo Mataiasi mei he tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Siasí, ʻo fakahoko ha fakatonutonu faka-Siasi kiate kinaua pe ko hano kole ange ke na fakafisi. Ne ʻikai fakafiefia kiate ia ha taha ʻo e ongo foungá.13

Naʻe ʻikai lototaha e kau taki ʻo e Siasí ʻi he founga ke fakaleleiʻi ʻaki e palopalemá. Ka neongo ia, ʻi ʻOkatopa ʻo e 1905, naʻe fakatokanga e kau ʻetivaisá kia Liiti Simuti kuo fakaʻau ke ʻosi e taimi ke ngāue ai ʻa e Siasí. ʻI he fakamoʻoni ʻa Liiti ʻi muʻa ʻi he kōmiti ʻa e Fale Aleá he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻá ne palōmesi ʻe fakatotoloʻi ʻe he kau maʻu mafai ʻo e Siasí ʻa e ngaahi tukuakiʻi naʻe fai kia Sione W. mo Mataiasí. Hili ha māhina ʻe ono mei ai, ne teʻeki ai fai ha fakatotolo, pea naʻe fehuʻia ʻeni ʻe ha kau senatoa ʻe niʻihi e tuʻunga faitotonu ʻa Lītí. Ke fakatoloi ha fakatotolo ʻo toe fuoloa angé, ʻe fakahaaʻi atu ai ki he māmaní ne ʻikai faitotonu e kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau pehē ʻoku nau fakafepakiʻi mālohi ʻa e mali tokolahí.14

Naʻe ui ai e ongo ʻaposetoló ki he hetikuota ʻo e Siasí, pea ʻi he uike hono hokó, naʻe fakataha ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho ki he ʻaho ke aleaʻi e meʻa ke fakahokó. ʻI he kamataʻangá, naʻe taukapoʻi ʻe Sione W. mo Mataiasi ʻena ngaahi ngāué, ʻo fakafaikehekeheʻi hono toʻo ʻaupito ʻe he Siasí ʻene poupou ki he mali tokolahí mo ʻena fili fakafoʻituitui ke hokohoko atu ʻena fakahoko ha ngaahi mali foʻoú. Ka neongo ia, ne ʻikai poupou kakato ha taha ʻo e ongo tangatá ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi Hono Uá, pea kuó na ʻi ha tuʻunga he taimí ni ne ʻikai fenāpasi mo e Siasí.

Ko hono aofangatukú, naʻe kole ʻe he kōlomú ki he ongo ʻaposetoló ke na fakamoʻoni hingoa ʻi ha ongo tohi fakafisi. ʻI he kamataʻangá, ne ʻikai tali ʻe Sione W. ke fakafisi. Naʻá ne tukuakiʻi ʻene kōlomú ʻi heʻenau moʻulaloa ki he mālohi fakapolitikalé. Ne tali angavaivai ange ʻa Mataiasi, ka naʻe momou foki mo ia ke talangofua. Ka ʻi he ikuʻangá, naʻe fie maʻu ʻe he ongo tangatá fakatouʻosi ʻa e meʻa naʻe lelei taha maʻá e Siasí. Ne na fakamoʻoni ʻi he tohi fakafisí, mo e loto-fiemālie ke feilaulauʻi hona tuʻunga ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá koeʻuhí ko ha lelei lahi ange.15

Naʻe tohi ʻe Falanisisi ʻi heʻene tohinoá he ʻaho ko iá ʻo pehē, “Ne hoko ia ko ha meʻa fakamamahi moʻoni. Naʻa mau mamahi lahi kotoa ʻi ai.” Naʻe mavahe ʻa Sione W. mo Mataiasi mei he fakatahá mo e loto-lelei mo e ngaahi tāpuaki ʻo hona ngaahi tokouá. Ka neongo naʻe fakaʻatā kinaua ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ke kei maʻu pē hona mēmipasipi mo e tuʻunga fakaeʻaposetoló, ka ne ʻikai ke na toe hoko ko ha mēmipa ʻo e kōlomú.16


Hili ha māhina ʻe ua mei ai, ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho 23 ʻo Tīsema 1905, naʻe kaka ʻa Susa Keiti ki ha saliote ʻi Veamonitī, ʻi he fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ne fāʻeleʻi tonu ʻa e palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taʻu ʻe teau kimuʻá ʻi ha faama naʻe meimei kilomita nai ʻe nima ki he hahaké, ʻi he kiʻi kolo siʻisiʻi ko Seiloní. Naʻe ʻalu ʻeni ʻa Susa mo ha Kāingalotu ʻe toko nimangofulu nai ki he fāmá ke fakatapui ha maka fakamanatu maʻana.17

Naʻe tataki e kulupú ʻe palesiteni Siosefa F. Sāmita. Koeʻuhí ko e kei lele ʻa e hopo ʻa Simutí, naʻe kei siofi maʻu pē ia ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻangá mo e kau faiongoongo nusipepá. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻe pulusi ai ʻe he Nusipepa Sōleki Sití (Salt Lake Tribune) ʻene fakamoʻoni ʻi he ngaahi fakaʻekeʻeke ʻo e hopo ʻa Simutí fakataha mo e ngaahi fakamatala veiveiua ʻa e kau ʻētitá kau ki hono uiuiʻi fakaepalōfitá mo e angatonu fakatāutahá.

Naʻe tohi ʻe ha ʻētita ʻe taha ʻo pehē, “Kuo fakaʻikaiʻi ʻe Siosefa F. Sāmita ki he kakaí ʻokú ne maʻu ha ngaahi fakahā, pe kuó ne maʻu ha fakahā kimuʻa mei he ʻOtuá ke tataki ʻa e siasi Māmongá. Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku kei muimui ai e kau Māmongá ʻi ha faʻahinga taki pehē?”18 Naʻe tupu mei he ngaahi fakamatala ʻa e kau ʻētitá ha veiveiua mo e maʻu ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ha ngaahi fehuʻi lahi.

ʻI he hoko ʻa Siosefa F. Sāmita ko e fakafotu ʻo Siosefa Sāmitá, naʻe ʻi ai haʻane ngaahi ʻuhinga fakataautaha ki heʻene haʻu ki Veamonitií. Ka naʻá ne toe maʻu foki ʻi he fakatapuí ha faingamālie ke ne lea ai ki he kakaí fekauʻaki mo e Siasí mo fakamoʻoni ki he ngāue fakalangi ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.19

ʻI he taimi pē ne maau ai ʻa Susa mo e kau fonongá ki heʻenau ngaahi salioté, ne nau fononga atu leva ki he ouau fakatapuí. Naʻe tuʻu e fāmá ʻi he tumutumu ʻo ha tafungofunga ofi mai, pea naʻe pelepela e ngaahi hala tukuʻuta lōlōá ʻi he sinoú. Naʻe fetuku fakakongokonga ʻe he kau ngāue fakalotofonuá ʻa e maka fakamanatu toni ʻe teaú ʻi he ngaahi hala tatau. ʻI he kamataʻangá, naʻa nau palani ke toho e maká ʻaki ha fanga monumanu toho meʻa mamafa. Ka ʻi he taimi naʻe ʻikai lava ai ʻe ha fanga hoosi mālohi ʻe uongofulu ʻo toho e maká, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau ngāué ha meimei māhina fakaongosia ʻe ua ʻi hono toho e maka fakamanatú ʻi he tafungofungá ʻaki ha meʻangāue naʻe toho mo teke ʻaki ha ngaahi maea mo e hoosi.20

ʻI he fakaofi atu ʻa e kau fonongá ki he fāmá, naʻa nau ofo ʻi heʻenau afe atu ʻi he foʻi piko fakaʻosi he halá. Naʻe ʻi muʻa ʻiate kinautolu ha maka fakamanatu kalānite ngingila naʻe fute ʻe 38½ (mita ʻe 11.58) hono māʻolungá—ʻa ia ko ha fute ʻe taha ki he taʻu kotoa pē ʻo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻi lalo ʻi he maká ha fakavaʻe lahi naʻe hiki ai ha fakamatala ʻo fakamoʻoni ki he misiona toputapu ʻo e palōfitá. Naʻe ʻi he konga taupotu taha ki ʻolunga ʻo e fakavaʻé ʻa e ngaahi lea ʻo e tohi ʻa Sēmisi 1:5, ʻa e potufolofola naʻá ne ueʻi ia ke fekumi ki ha fakahā mei he ʻOtuá.21

Naʻe fetaulaki ʻa Suniasi Uele, ko e tokotaha naʻá ne faʻu e sīpinga ʻo e maka fakamanatú, mo e kau fonongá ʻi ha fale naʻe langa ʻi he konga ki lalo ʻo e feituʻu naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he hū atu ʻa Susa ki he falé, naʻá ne fakaʻofoʻofaʻia ʻi he tokalelei mo e lanu kulei ʻo e maka ʻi muʻa he tafuʻanga afí, ʻa ia naʻe tauhi ʻe he kau tufungá mei he ʻuluaki ʻapí. Kuo ʻosi mālōlō e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu naʻa nau ʻiloʻi fakataautaha ʻa e palōfitá. Ka naʻe hoko ʻa e maká ni ko ha fakamoʻoni tuʻuloa ia ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne fakakaukauloto ki he vaʻinga [ʻa Siosefa Sāmita] ʻi he tafaʻaki ʻo e maká ʻi heʻene kei siʻí.22

Naʻe kamata ʻa e ouaú ʻi he hoko ʻa e hongofulu mā tahá. ʻI he fakatapui ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e maka fakamanatú, naʻá ne fakamālō ai ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí peá ne kole ha tāpuaki maʻá e kakai ʻo Veamonitií, ʻa ia naʻa nau poupou ki hono langa ʻo e maka fakamanatú. Naʻá ne vaheʻi e ʻēlia ko iá ko ha feituʻu ʻe lava ke haʻu ki ai e kakaí ʻo fakalaulauloto, ako lahi ange ki he misiona fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá pea mo fiefia ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne fakatatau e fakavaʻe ʻo e maka fakamanatú ki he fakavaʻe ʻo e Siasí ko ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo, pea hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e fungani makatulikí. Naʻá ne fakafehoanaki foki hono fakavaʻé ki he maka ʻo e fakahā ʻa ia naʻe langa ai ʻa e Siasí.23

ʻI he ngaahi ʻaho ne hoko atu aí, naʻe ʻaʻahi ʻa Susa, Siosefa F. Sāmita mo ha Kāingalotu kehe ki he ngaahi feituʻu ʻo e Siasí ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Palesiteni Sāmitá, naʻe kamata fakatau ʻe he Siasí ha ngaahi feituʻu naʻe toputapu ki hono hisitōliá, ʻo kau ai ʻa e fale fakapōpula Kātesí, ʻa ia naʻe fakapoongi ai ʻene tamaí mo e tokoua ʻene tamaí. Naʻe kei tuʻu ʻatā pē e ngaahi feituʻu fakahisitōlia kehe ʻo e Siasí ʻi he ngaahi siteiti fakahahaké mei he Siasí, neongo naʻe faʻa fakangofua ʻe he niʻihi ʻanautolú ʻa e Kāingalotú ke nau ʻaʻahi ki ai.24

ʻI Manisesitā, Niu ʻIoké, naʻe lue atu e kulupú ʻi he loto-ʻapasia ki he vao ʻakau naʻe mamata ai ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻuluaki mata meʻa-hā-mai ʻo e Tamaí mo e ʻAló. ʻI he kei moʻui ʻa e palōfitá, naʻá ne faʻa fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo e kakaí mo ha Kāingalotu kehe ki heʻene mata meʻa-hā-maí. Ka ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu hili e pekia ʻa Siosefá, ne fakamamafaʻi ʻe ʻOasoni Pālati mo e kau taki kehe ʻo e Siasí e tefitoʻi fatongia [ʻo e ʻuluaki mata meʻa-hā-maí] ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻasi he taimí ni ha fakamatala fekauʻaki mo ia ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, pea naʻe faʻa lau ia ʻe he kau faifekaú ʻi heʻenau ngaahi fealēleaʻaki mo e kakai ʻi tuʻa mei he Siasí.25

Naʻe maʻu ʻe Susa mo hono ngaahi kaungā fonongá ha ongoʻi ofo lahi ʻi heʻenau fakalaulauloto ki he meʻa toputapu naʻe hokó. Naʻe pehē ʻe Susa, “Naʻe tūʻulutui ʻi heni ha kiʻi tamasiʻi ʻi he tui lahi moʻoni. Ko e feituʻu ʻeni naʻe faifai pea fakahoko aí, ʻa hono fakahoko ʻo e fakahaá, mo e moʻoní, ʻa e ikuʻanga ʻo e moʻuí, ʻo fakafou hifo ia ʻi ha ngaahi fakahā fakahangatonu.”26

Kimui ange, ʻi heʻenau fokí naʻe tataki ʻe Palesiteni Sāmita ha kiʻi fakatahaʻanga fakamoʻoni ʻi loto he lēlué. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ko au, pe ha tangata, naʻa mo e palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku tuʻu ko e taki ʻo e ngāué ni, ʻo tataki mo taki iá. Ka ko e ʻOtuá ia, ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”

Naʻe ueʻi ʻe he pōpoakí ʻa Susa, pea naʻá ne ofo ʻi he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki he fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “ʻOku kei tangata pē ʻa e tangatá, pea ko ia ai ʻoku nau vaivai!” Ka ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻEiki ʻo e māmaní kotoa.27


Lolotonga hono fakafiefiaʻi ʻe he Kāingalotú e fakatapui ʻo e maka fakamanatu ʻo Siosefa Sāmitá, naʻe kei ʻi Noauei pē ʻa ʻAna Uitisou mo Petololine Kāteni, ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Kuo laka hake he taʻu ʻe uá talu mei he mavahe ʻa e ongo tautehiná mei ʻIutaá. Naʻe taʻeʻamanekina hona uiuiʻi ngāue fakafaifekaú, ka ne na tali lelei pē. Naʻá na fakatou vēkeveke ke foki ki hona fonua tupuʻangá ke vahevahe ʻena tui ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí mo hona kāingá mo e kaungāmeʻá.28

Naʻe hoko ʻa ʻAnitoni Sikenisī, ko e taha ʻo e kau faifekau ne nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí kia ʻAna ʻi he 1880 tupú, ko e palesiteni ʻo e Misiona Scandinavia ʻi he tūʻuta atu ʻa e ongo tautehiná ʻi Siulai ʻo e 1903. Naʻá ne vaheʻi kinaua ke na ngāue ʻi he feituʻu ko Toloniteimi, Noaueí, ʻa ia ne nofo ai ʻa ʻAna ʻi he taimi naʻá ne kau ai ki he Siasí. Naʻe fononga vaka leva mei ai e ongo tautehiná ki hona kolo tupuʻanga ko Titalaní, ʻi ha motu lahi ʻi he matāfanga fakahihifo ʻo Noaueí. Naʻe tailiili ʻa ʻAna ʻi heʻene aʻu atu ki he motú. ʻI he taʻu ʻe uongofulu kimuʻá, naʻe ʻikai tali ia ʻe he kakai ʻo Titalaní ʻi heʻene kau ki he Siasí. Te nau tali nai ia mo ʻene tui fakalotú he taimi ní?29

Naʻe mafola vave e talanoá kuo foki mai ʻa e ongo tautehiná ko ha ongo faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ha taha—kaungāmeʻa pe fāmili—te ne ʻoange ha feituʻu ke na nofo ai. Naʻe vilitaki atu pē ʻa ʻAna mo Petololine, ʻo faifai pea fakaava ʻe ha kakai ʻe niʻihi honau ngaahi matapaá kiate kinaua.30

Naʻe ʻaʻahi e ongo tautehiná ʻi ha ʻaho ʻe taha ki heʻena faʻētangata ko Sōnasi Hāvikí mo hono fāmilí. Naʻe hangē ne mātuʻaki tokanga e tokotaha kotoa, ʻo nau mateuteu ke fakakikihi mo e ongo tautehiná fekauʻaki mo ʻena tuí. Naʻe fakaʻehiʻehi ʻa ʻAna mo Petololine mei he tefito ʻo e tui fakalotú, pea naʻe ʻosi atu ʻa e pō ʻuluakí taʻe ʻi ai ha fekeʻikeʻi. Ka ʻi he pongipongi hono hokó, hili e maʻu meʻatokoni pongipongí, naʻe kamata hono fakafehuʻia ʻe hona tokoua ʻaki ko Maliá e ongo tautehiná ʻaki ha ngaahi fehuʻi faingataʻa fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ʻi heʻene feinga ke fakatupu ha fakakikihí.

Naʻe pehē ange ʻe ʻAna, “Malia, naʻá ku fakapapauʻi he ʻikai ke u talanoa atu fekauʻaki mo e tui fakalotú, ka ko ʻeni te ke fanongo ki he meʻa te u lea ʻakí.” Naʻá ne fai ha fakamoʻoni mālohi, pea naʻe fakafanongo fakalongolongo pē ʻa Malia. Ka naʻe lava ke tala ʻe ʻAna naʻe ʻikai ha ola ʻo ʻene ngaahi leá. Naʻá ne mavahe mo Petololine mei he falé kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, mo ʻena loto-mamahi ʻi he meʻa naʻe hokó.31

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo foki e ongo tautehiná ki Toloniteimi, ka naʻe tuʻo lahi ʻena toutou foki ki Titalani ʻi he taʻu ʻe ua hono hokó. Naʻe fakaʻau ke fakafeohi lelei ange ʻa e kakaí, pea faifai kuo fakaafeʻi ʻa ʻAna mo Petololine ki he ʻapi kotoa pē ʻi he koló. Naʻe faingataʻa foki ʻena ngāue tokoni ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻo Noaueí, ka naʻe houngaʻia e ongo tautehiná ne na maʻu ha aʻusia ʻi he Siasí kimuʻa peá na mavahe ʻo ngāue fakafaifekaú.

Naʻá na houngaʻia foki ʻi heʻena lea faka-Noauei kimuʻa peá na tūʻuta atú. Naʻe talaange ʻe ʻAna kia Sione ʻi ha tohi, “ʻOku lelei mo faingofua ange ʻema ngāué he tafaʻaki kotoa ʻi he kau faifekau kei talavou ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo lea ʻaki e lea fakafonuá, ʻi he taimi ʻoku nau omi aí pe ko ʻenau foki ki ʻapí.”32

ʻI he fiefia ʻa ʻAna ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻá ne ʻofa foki ki hono fāmili ʻi ʻIutaá. Naʻe faitohi maʻu ange pē ʻa Sione, ʻOsipooni mo Lia. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1905, naʻe lipooti ʻe Sione naʻe mole ʻene ngāue ʻi he Kolisi Ako Ngoué ʻi he taimi naʻe toʻo ai ia ʻe he pule fakaakó mo ha ongo mēmipa faivelenga kehe ʻo e Siasí mei he kau ngāué. Naʻe fakangāueʻi leva ia ʻe he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ʻa ia ko e hingoa foʻou ki he Akoʻanga Pilikihami ʻIongi ʻi Polovó ke ne fakalele ʻenau vaʻa ako kemisitulií. Talu mei hono kamataʻi ʻi he 1875, mo e tupu ʻa e ʻapiakó ʻo hoko ko e akoʻanga māʻolunga ange ʻa e Siasí, pea naʻe tali loto-houngaʻia ʻe Sione ʻa e ngāué.

Lolotonga iá, naʻe ʻosi ʻa ʻOsipooni mei Hāvati peá ne tali ha lakanga ko e taki ʻo e vaʻa lea faka-Pilitāniá ʻi he ʻUnivēsiti ʻa e Siasí ʻi Sōleki Sití.33

Naʻe talaange ʻe ʻAna kia Sione ʻi ha tohi, “Kuo lelei ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu. ʻOku ou tui kuo tau lava ʻo fakahoko ha meʻa ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ke fai ha ngāue lelei. Kuo tau mātā ha fua lahi ʻo ʻetau ngāue ʻi hení, pea ʻoku ou fakatauange mo lotu ki he ʻOtuá ke Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taʻu foʻoú ʻo hangē ko ia ʻi he taʻu kuohilí.”34

ʻI Sānuali ʻo e 1906, naʻe vahe ai ʻe he kau taki fakamisioná ʻa ʻAna mo Petololine ke na nofo ʻi Toloniteimi ke fakaʻosi ʻena ngāue fakafaifekaú ʻi he haʻohaʻonga hona fāmilí mo fai ha fakatotolo fakatohihohoko. Ne ʻikai pē fie fanongo hona kāingá ki he ongoongoleleí. Ka naʻe ʻikai ke toe ongoʻi ʻe he ongo tautehiná ʻa e tāufehiʻá mo e huʻuhuʻú meiate kinautolu. Ne na ongoʻi fiemālie ʻi he liliu ko ʻení. Kuó na fakahoko hona fatongiá ke ngāue maʻá e ʻEikí ʻi Noauei.35


ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe ʻilo ʻe he Kāingalotu ʻi ʻIulopé ʻe ʻaʻahi nounou atu ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki honau konitinēnití. Naʻe fakafiefia e ongoongó ki he taʻu hongofulu mā taha ko Seni Lotofií, tautautefito ki he taimi naʻá ne fanongo ai ko e fuofua tūʻuta ʻa e palōfitá ʻe ʻi Netaleni ia, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa Sení. Naʻe fuʻu fiefia ʻa e kiʻi tamasiʻí ke toe talanoa ki ha meʻa kehe.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kimuʻá, naʻe puke ʻa Seni ʻi ha mahaki ne tupu ai ha mamahi hono ongo matá ʻi he ofi ki he māmá. Naʻe taʻofi ia ʻe heʻene faʻē ko Henitulikisií, ko ha faʻē taautaha, mei he akó pea feinga ke fakafiemālieʻi ia ʻaki haʻane tautau ha ʻū puipui kae lava ke ne vaʻinga ʻi he fakapoʻulí. Ka naʻe faifai pē peá ne kui, pea talaange ʻe he kau toketaá ki heʻene faʻeé he ʻikai pē ke toe lava ia ʻo sio.

Kuo tui ʻeni ʻe Seni ha ngaahi haʻi ʻi hono matá ke maluʻi ia mei he māmá. Ka naʻá ne ʻilo kapau ʻe lava ʻe ha taha ʻo fakamoʻui hono matá, ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē ange, “Faʻē, ko ia ʻa e faifekau mālohi tahá. Ko e meʻa pē ke ne faí ko e sio ki hoku ongo matá pea te u sai leva au.”36

Naʻe tui e faʻē ʻa Sení ʻe lava ke fakamoʻui ia ʻe he ʻEikí, ka naʻá ne momou ke poupouʻi ia ke ne fekumi ki he tokoni ʻa Palesiteni Sāmitá. Naʻá ne tali ange, “ʻOku fuʻu femoʻuekina ʻaupito ʻa e palesitení he taimí ni. ʻOku laungeau e kakai ʻoku nau fie sio kiate iá. ʻOkú ke kei siʻi ʻe hoku foha, pea ʻoku ʻikai totonu ke ta fakahohaʻasi ia.”37

ʻI he ʻaho 9 ʻo ʻAokosi 1906, naʻe kau atu ai ʻa Seni mo ʻene faʻeé ki ha fakataha makehe ʻi Lotatemi, ʻa ia naʻe lea ai ʻa Palesiteni Sāmita ki ha Kāingalotu ʻe toko fāngeau nai. ʻI he fanongo ʻa Seni ki heʻene leá, naʻá ne feinga mālohi ke fakakaukauloto ki he ʻata ʻo e palōfitá. Kimuʻa pea kui ʻa Sení, naʻá ne sio ʻi ha laʻitā ʻo Palesiteni Sāmita, pea naʻá ne manatuʻi hono fofonga ʻofá. Naʻá ne ongona foki he taimí ni ʻa e angaʻofa ʻi he leʻo ʻo e palōfitá, neongo naʻe pau ke tatali ki ha faifekau ke liliu e ngaahi leá ki he lea faka-Hōlaní kimuʻa pea toki mahino kiate iá.38

Naʻe lea ʻa Palesiteni Sāmita fekauʻaki mo e mālohi ʻo e kau faifekaú. Naʻá ne pehē, “Ko ʻenau ngāué ke haʻu kiate koe pea ke fakahā atu kiate koe ʻa e maama lahi angé koeʻuhí ke fakaava homou matá, ke ongo ia ʻi homou telingá, koeʻuhí ke ueʻi homou lotó ʻe ha ʻofa ki he moʻoní.”39

Naʻe ʻikai vaivai ai e tui ʻa Saní. Hili e fakatahá, naʻe taki ia ʻe heʻene faʻeé ki ha matapā naʻe feʻiloaki ai ʻa Palesiteni Sāmita mo hono uaifi ko ʻEtinaá mo e Kāingalotú. Naʻe pehē ange ʻe Henitulikisī, “Ko e palesitení ʻeni Seni. ʻOkú ne fie lulululu mo koe.”

Naʻe puke hake ʻe Palesiteni Sāmita hono nimá ʻo ne toʻo e ngaahi haʻí mei he fofonga ʻo Sení. Naʻá ne ala atu leva ki he ʻulu ʻo e kiʻi tamasiʻí ʻo feinga ke sio ki hono fofongá. Naʻá ne pehē ange, “ʻE hoku foha, ʻoku tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEikí. Te ne foaki kiate koe e ngaahi holi ho lotó.”

Naʻe ʻikai mahino kia Sani e lea faka-Pilitānia ʻa Palesiteni Sāmitá, ka naʻe ʻosi kamata ke ongoʻi fiemālie hono matá. ʻI heʻene aʻu ki ʻapí, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo taʻofi ʻene fiefiá. Naʻá ne toʻo e ngaahi haʻi ʻi hono fofongá peá ne hanga atu ki he māmá. Naʻá ne pehē ange, “Sio ange Faʻē. Kuo sai hoku matá. Kuó u lava ʻo sio lelei!”

Naʻe fakavavevave atu ʻene faʻeé kiate ia ʻo sivisiviʻi ʻene sió ʻi he founga kotoa pē naʻá ne fakakaukau ki aí. Naʻe lava moʻoni ʻa Sani ʻo sio lelei ʻo hangē ko e tuʻunga kimuʻa he mahakí.

Naʻe pehē ange ʻe Seni, “Mama, ko e hingoa ʻo e palesitení ko Siosefa F. Sāmita, ko ia?”

Naʻe tali ange ʻe heʻene faʻeé, “ʻIo.” Ko e fakafotu ia ʻo e palōfita ko Siosefá.”

Naʻe pehē ange ʻe Seni, “Te u lotua maʻu pē ia. ʻOku ou ʻilo ko ha palōfita moʻoni ia.”40


Hili e mavahe ʻa Siosefa F. Sāmita mo ʻene kau fonongá mei Lotatemí, ne nau fononga fakahahake ki Siamane, ʻa ia naʻe nofo ai ha Kāingalotu ʻe toko tolu afe nai. Ko e Misiona Swiss-German naʻe vave taha ʻene tupulaki ʻi he Siasí. Ka naʻe ʻikai fakakau ʻa e Siasí ʻi he ngaahi lao ʻo e tauʻatāina fakalotu ʻa Siamané pe maluʻi ia mei he fakatangá, ʻa ia naʻe fakautuutu hili e aʻu ʻa e ngaahi lipooti lauʻikoviʻi ʻo e hopo ʻa Simutí ki ʻIulopé. Naʻe ʻi ai ha kau faifekau Siamane ʻe niʻihi, ne nau ongoʻi e mole ʻenau kau mēmipá mei honau ngaahi haʻofangá, pea ne nau ngāue fakataha mo e kau faiongoongó ke fakatafoki e fakakaukau ʻa e kakaí mei he Kau Māʻoniʻoní. Naʻe tuli ʻe he kau polisí e kau faifekaú mei he tukui koló mo taʻofi e kāingalotu ʻo e Siasí mei heʻenau fakatahá, maʻu ʻo e sākalamēnití, pe fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná pe ngaahi folofola kehe ʻa e Siasí.41

Hili e tuʻu ʻa Palesiteni Sāmita mo ʻene kau fonongá ʻi Pealini ke feʻiloaki mo e kāingalotu fakalotofonua ʻo e Siasí, kau faifekaú, mo ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e Kāingalotu ʻAmelika ne ako mūsika ʻi he koló, naʻe hoko atu ʻenau fonongá ki he fakatongá ki Suisalani. Naʻe faleʻi ʻe he palōfitá e Kāingalotú ʻi ha konifelenisi ʻi Pēní, ke nau tukulolo ki honau ngaahi puleʻanga fakalotofonuá mo fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi tui fakalotu ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke mau loto ke fakamālohiʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú ki he kakaí ka ke fakamatalaʻi ʻa e moʻoní ʻo fakatatau mo e mahino ʻoku mau maʻú. ʻOku tau tuku leva ki he fakafoʻituituí ke ne tali pe ʻikai tali.” Naʻá ne akoʻi ko e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ko e melinó mo e tauʻatāiná.

Naʻá ne pehē, “Ko e taha ʻo hono ngaahi ola nāunauʻia taha ʻi he kakaí ko ʻene fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he ngaahi haʻi ʻo ʻenau ngaahi angahalá, fakamaʻa kinautolu mei he angahalá, ʻomi kinautolu ke fenāpasi mo e langí, ngaohi kinautolu ke hoko ko ha ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he fuakava ʻo e ongoongoleleí, pea akoʻi kinautolu ke nau ʻofa ki honau kāingá.”42

Naʻe fakaʻosi ʻe Palesiteni Sāmita ʻene malangá ʻaki ha kikite ʻo e kahaʻú ʻo pehē: “ʻE kei hokosia pē ʻa e taimi—mahalo ʻe ʻikai hoko ia ʻi hoku ngaahi ʻahó pe ʻi he toʻu tangata hokó—ʻe fokotuʻu ai ʻi he ngaahi fonua kehekehe ʻo e māmaní ʻa e ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá kuo fakatapui ki he ngaahi ouau māʻoniʻoni ʻo e ongoongoleleí.”

Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke mafola ʻa e ongoongoleleí ni ʻi he funga ʻo e māmaní kae ʻoua kuo ʻufiʻufi ʻe he ʻilo ʻo e ʻOtuá ʻa e māmaní ʻo hangē ko hono ʻufiʻufi ʻe he ngaahi vaí ʻa e fuʻu moana lolotó.”43

  1. “George R. Francis” [Joseph M. Tanner] to John A. Widtsoe, Apr. 28, 1904, John A. Widtsoe Papers, CHL; vakai foki, Clarence Snow to John A. Widtsoe, Mar. 29, 1904, John A. Widtsoe Papers, CHL; John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 20, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL; Flake, Politics of American Religious Identity, 51; mo e Ward, Joseph Marion Tanner, 39–41, 49–50.

  2. John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 20, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL.

  3. Widtsoe, In a Sunlit Land, 235; “Local Points,” Journal (Logan, UT), Feb. 11, 1902, [8]; “Anna Karine Pedersdatter,” mo e “Petroline Jorgine Pedersdatter Gaarden,” Missionary Database, history.ChurchofJesusChrist.org/missionary; Anna Gaarden Widtsoe to Leah D. Widtsoe, Feb. 8, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL.

  4. Osborne John Peter Widtsoe,” Missionary Database, history.ChurchofJesusChrist.org/missionary; Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Oct. 10–11, 1903; Oct. 12, 1903; Oct. 21, 1903, Widtsoe Family Papers, CHL; Harvard University Catalogue, 1903–4, 121.

  5. Logan Fifth Ward, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes and Records, Mar. 25, 1903; Sept. 2, 1903; Sept. 28, 1904; hangē ko ʻení, vakai foki ki he, Leah Dunford Widtsoe, “Lessons in Cookery,” Young Woman’s Journal, Jan. 1901, 12:33–36; Leah Dunford Widtsoe, “Furnishing the Home,” Young Woman’s Journal, Jan. 1902, 13:25–29; mo e Leah D. Widtsoe, “The Cook’s Corner,” mo e “Accidents and Sudden Illness,” Young Woman’s Journal, Jan. 1903, 14:32–36.

  6. Widtsoe, In a Sunlit Land, 42, 66–67; Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 44.

  7. John A. Widtsoe, “Geological Time,” Improvement Era, July 1904, 7:699–705; John A. Widtsoe, “The Law of Evolution,” Improvement Era, Apr. 1904, 7:401–9. Topics: Organic Evolution (ʻIvolusone Fakanatulá); ʻŪ Nusipepa ʻa e Siasí

  8. John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Nov. 24, 1903, Widtsoe Family Papers, CHL; Joseph F. Smith to John A. Widtsoe, Sept. 24, 1903, John A. Widtsoe Papers, CHL.

  9. Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 10 mo e 26, 1904; Apr. 10, 1906; Reed Smoot to Joseph F. Smith, Mar. 23, 1904, Reed Smoot Papers, BYU; Flake, Politics of American Religious Identity, 91–92; Miller, Apostle of Principle, 411–14, 431, 442–43, 463, 502; Tanner, A Mormon Mother, 173, 268, 314; Hardy, Solemn Covenant, 206–7. Ngaahi Tefitó: Plural Marriage after the Manifesto (Mali Tokolahi hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí); Matthias F. Cowley (Mataiasi F. Kauli)

  10. Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 31, 1904; Apr. 6, 1904; May 3, 1904; July 9, 16, and 21, 1904; vakai foki, 3 Nīfai 11:28.

  11. Francis Marion Lyman, Journal, Aug. 18 mo e Sept. 29, 1904; Clawson, Journal, Sept. 29 mo e Oct. 4, 1904; John Henry Smith, Diary, Sept. 21 mo e 29, 1904; Miller, Apostle of Principle, 432–33; Alexander, Mormonism in Transition, 67–68; “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topic Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays. Tefito: Sila

  12. Francis Marion Lyman, Journal, Dec. 29, 1904, mo e Jan. 4–5, 1905; Lund, Journal, Dec. 30, 1904; Mouritsen, “George Franklin Richards,” 274–76; Miller, Apostle of Principle, 454–57, 503–4. Naʻe fononga ʻa Sione Henelī Sāmita ʻi he misiona tatau ke talanoa kia Mataiasi Kauli ʻi Mekisikou. Naʻe fakafīsi ʻa Mataiasi ke fakamoʻoni. John Henry Smith, Diary, Jan. 8, 1905; Cowley, Journal, Jan. 7 mo e 20, 1905; Cowley, Autobiography, Jan. 20, 1905.

  13. Francis Marion Lyman, Journal, Jan. 12, 1905; Mouritsen, “George Franklin Richards,” 274; Account of Meetings, Oct. 1905, Francis M. Lyman Papers, CHL; Flake, Politics of American Religious Identity, 102–5.

  14. Francis M. Lyman to George Teasdale, July 8, 1904, ʻi he Francis Marion Lyman, Journal, July 9, 1904; Reed Smoot to Joseph F. Smith, Dec. 8, 1905; Reed Smoot to George Gibbs, Telegram, Dec. 8, 1905, Reed Smoot Papers, BYU; Jorgensen and Hardy, “The Taylor-Cowley Affair,” 4–36.

  15. John W. Taylor to Council of the Twelve Apostles, Oct. 28, 1905; Matthias F. Cowley to Council of the Twelve Apostles, Oct. 29, 1905, Reed Smoot Papers, BYU; Mouritsen, “George Franklin Richards,” 274–76.

  16. Mouritsen, “George Franklin Richards,” 275–76; Francis Marion Lyman, Journal, Oct. 28, 1905; Miller, Apostle of Principle, 464–67. Ngaahi Tefitó: Matthias F. Cowley (Mataiasi F. Kauli); Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

  17. “The Centennial Memorial Company,” ʻi he [Smith], Proceedings at the Dedication, 7; Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Feb. 1906, 9:313–14; Mar. 1906, 9:388; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:51; “Ceremonies at the Unveiling,” Deseret Evening News, Dec. 23, 1905, 2; Erekson, “American Prophet, New England Town,” 314–15. Ngaahi Tefitó: Historic Sites (Ngaahi Feituʻu Fakahisitōliá); Siosefa Sāmita ko e Siʻí

  18. Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Feb. 1906, 9:313–14; Mar. 1906, 9:388; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:51; Flake, Politics of American Religious Identity, 95–98, 109–11; “Why Sustain Him?,” Salt Lake Tribune, Mar. 9, 1905, 4; “People Talk about Joseph F.’s Shame,” Salt Lake Tribune, Mar. 21, 1905, 1; “Joseph F. Does Not Understand,” Salt Lake Tribune, Mar. 22, 1905, 4; “The Church Disavows Itself,” Salt Lake Tribune, Mar. 30, 1905, 4.

  19. Flake, Politics of American Religious Identity, 94–102.

  20. “Introduction,” “The Centennial Memorial Company,” and “Dedication Exercises,” ʻi he [Smith], Proceedings at the Dedication, [1], [5], 7, 9–17; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:51.

  21. “The Centennial Memorial Company,” mo e “Description of the Monument,” ʻi he [Smith], Proceedings at the Dedication, 7, 26–27; Wells, “Report on Joseph Smith’s Birthplace,” 23–25; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:52.

  22. “Dedication Exercises,” ʻi he [Smith], Proceedings at the Dedication, 9–17; Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Feb. 1906, 9:310; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:55; vakai foki, Joseph Smith Centennial Photograph Album, CHL.

  23. [Smith], Proceedings at the Dedication, 30–31; Francis Marion Lyman, Journal, Dec. 23, 1905; “Full Text of President Smith’s Prayer in Dedication of Memorial,” Deseret Evening News, Dec. 30, 1905, 5; vakai foki, ʻEfesō 2:20; mo e Mātiu 16:18.

  24. Lund, Journal, Dec. 26, 1905; Lund, “Joseph F. Smith and the Origins of the Church Historic Sites Program,” 342–55. Tefito: Historic Sites [Ngaahi Feituʻu Fakahisitōliá]

  25. Harper, First Vision, 71–73, 93–99, 131–34; Allen, “Emergence of a Fundamental,” 44–58; hangē ko ʻení, vakai foki ki he, Pratt, An Interesting Account, 4–5, ʻi he JSP, H1:523; mo e Hyde, Ein Ruf aus der Wüste, 14–16.

  26. Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Mar. 1906, 9:381–83, 388; Susa Young Gates, “Watchman, What of the Hour?,” Young Woman’s Journal, Feb. 1906, 17:56–61. Naʻe liliu e konga leá ke mahino ngofua; “Ko ʻeni naʻe tūʻulutui ai ʻa e tamasiʻí” ʻi he fakamatala totonú ki he “Naʻe tūʻulutui heni ʻa e tamasiʻí.” Tefito: Vaoʻakau Tapú mo e Faama ʻa e Fāmili Sāmitá

  27. Francis Marion Lyman, Journal, Dec. 30, 1905; Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Mar. 1906, 9:383, 388.

  28. Widtsoe, In the Gospel Net, 101–2. Tefito: Noauei

  29. Widtsoe, In the Gospel Net, 104–5, 113–14; Anthon Skanchy to First Presidency, Feb. 4, 1904, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 32–33.

  30. Widtsoe, In the Gospel Net, 113–14.

  31. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Nov. 2, 1903, John A. Widtsoe Papers, CHL.

  32. Widtsoe, In the Gospel Net, 115; Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 19, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL.

  33. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, June 6, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL; John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Aug. 18, 1905, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 83–87; Woodworth, “Financial Crisis at Brigham Young Academy,” 73, 105–6; “Widtsoe, Osborne John Peder,” ʻi he Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 2:403–4. Tefito: Church Academies (Ngaahi Akoʻanga ʻa e Siasí)

  34. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Dec. 9, 1904, Widtsoe Family Papers, CHL.

  35. Widtsoe, In the Gospel Net, 105, 115.

  36. LeGrand Richards, “President Joseph F. Smith in Europe,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Aug. 23, 1906, 68:532–33; Roothoff, Life History, 4.

  37. Osborne J. P. Widtsoe, “The Little Blind Boy of Holland,” Juvenile Instructor, Nov. 15, 1907, 42:679–81.

  38. Osborne J. P. Widtsoe, “The Little Blind Boy of Holland,” Juvenile Instructor, Nov. 15, 1907, 42:679–81; LeGrand Richards, “President Joseph F. Smith in Europe,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Aug. 23, 1906, 68:533.

  39. LeGrand Richards, “Discourse by President Joseph F. Smith,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Aug. 30, 1906, 68:546.

  40. Osborne J. P. Widtsoe, “The Little Blind Boy of Holland,” Juvenile Instructor, Nov. 15, 1907, 42:679–81; Roothoff, Life History, 4. Ngaahi Tefitó: Faifakamoʻuí; Netherlands

  41. “Saints Gather at Conference,” Deseret Evening News, Oct. 5, 1906, 1–2; Mitchell, “Mormons in Wilhelmine Germany,” 152; Scharffs, Mormonism in Germany, 51–53; Swiss-German Mission, Office Journal, Apr. 22, 1900, 4–5; Aug. 1, 1900, 4–5; Apr. 9, 1909, 92–94; Hugh J. Cannon to George Reynolds, Aug. 11, 1904; Sept. 13, 1904, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Thomas McKay to Reed Smoot, Mar. 17, 1909, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL. Tefito: Germany

  42. “Saints Gather at Conference,” Deseret Evening News, Oct. 5, 1906, 1–2; Ballif, Journal, Aug. 16–17, 1906; Ashby D. Boyle, “Prest. Smith in Switzerland,” Deseret Evening News, Sept. 29, 1906, 30; “The Gospel of Doing,” Der Stern, Oct. 15, 1906, 38:305–8.

  43. The Gospel of Doing,” Der Stern, Nov. 1, 1906, 38:331–32; vakai foki, ʻĪsaia 11:9. Naʻe liliu ʻa e konga leá ke mahinongofua; naʻe liliu ʻa e “ʻe fokotuʻu ai ʻi he ngaahi fonua kehekehe ʻo e māmaní ʻa e ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá kuo fakatapui ki he ngaahi ouau māʻoniʻoni ʻo e ongoongoleleí kae ʻikai ko e lotu tamapuá” ʻi hono tohi totonú ki he “ʻe fokotuʻu ai ʻi he ngaahi fonua kehekehe ʻo e māmaní ʻa e ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá kuo fakatapui ki he ngaahi ouau māʻoniʻoni ʻo e ongoongoleleí.” Ngaahi Tefitó: Ko e Langa Temipalé; Switzerland