2010–2019
Fuaʻiʻakaú
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Fuaʻiʻakaú

Fakatefito pē hoʻomou tokangá mo homou lotó ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo e fiefia taʻengata ʻoku maʻu pē meiate Iá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku mou fakakaukau ki aí! ʻOku toe pē ha tokotaha lea ʻe taha pea tau fanongo meia Palesiteni Nalesoni. ʻI heʻeku fakaʻamu ke mou tokanga mai ʻi ha kiʻi miniti siʻi lolotonga ʻetau tali ki hotau palōfita ʻofeiná, kuó u fili ai ha tefito ʻoku fuʻu fakamānako: ko ʻeku kaveingá ko e fuaʻiʻakaú.

ʻĪmisi
Fua

Kuo hoko e lanu, fōtunga, mo e melie ʻa e ngaahi fuamelié, siainé, melení, mo e mangó, pe ko e fuaʻiʻakau mei he ngaahi fonua mulí ʻo hangē ko e kivanó pe pomikalānite ko ha fuaʻiʻakau fiemaʻua.

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻá Ne fakafehoanaki ʻa e fuaʻiʻakau leleí ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengata hono mahuʻingá. Naʻá Ne folofola: “Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.”1 “ʻOku tupu ʻi he ʻakau lelei kotoa pē ʻa e fua lelei.”2 Naʻá Ne poupouʻi kitautolu ke tau tānaki “ʻa e fua ki he moʻui taʻengatá.”3

Naʻe mamata ʻa Līhai ʻi ha misi ʻoku tau ʻiloʻi lelei mei he Tohi ʻa Molomoná, ʻokú ne tuʻu ʻi ha “feituʻu maomaonganoa fakapoʻuli mo fakataʻelata.” ʻOku ʻi ai ha vai ʻuli, ʻao fakapoʻuli, ngaahi hala ngali kehe, mo ha ngaahi hala naʻe tapu, pea pehē ki ha vaʻa ukamea 4 ʻi ha hala ʻoku fāsiʻi mo lausiʻi pea tataki ki ha fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa ʻoku [lelei hono] “fuá [ke ne] ngaohi ha taha ke fiefia.” ʻOku pehē ʻe Līhai ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻene misí, “Naʻá ku … kai ʻi hono fuá; … ʻoku melie ʻaupito ia ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuó u kai ai ʻi muʻá. … [Pea] naʻe fakafonu ʻe ia ʻa hoku laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi.Ko efuá ni naʻe “lelei ange ia ʻi [ha toe] fua kehe.”5

ʻĪmisi
(Ko e ʻakau ʻo e moʻuí mo hono fua ifó.)

Ko e ʻUhinga ʻo e ʻAkaú mo e Fuá

Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakau ko ʻení mo hono fua maʻongoʻongá? ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e “ʻofa ʻa e ʻOtuá”6 pea fakahaaʻi ʻa e palani fakaofo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he huhuʻí. “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá Ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”7

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fua maʻongoʻongá ni ʻa e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻo e Fakalelei taʻemafakatataua ʻa e Fakamoʻuí. He ʻikai ngata ʻi heʻetau toe moʻui hili ʻa ʻetau moʻui fakamatelié, ka ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, pea tauhi ʻa e ngaahi fekaú, ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea tuʻu ʻi ha ʻaho kuo tau maʻa mo haohaoa ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamaí mo Hono ʻAló.

ʻOku fakafofongaʻi foki ‘e hono kai ko ia ʻo e fua ʻo e fuʻu ʻakaú ʻoku tau tali lelei e ngaahi ouau mo e fuakava ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí—ʻa e papitaisó, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hū ʻi he fale ʻo e ʻEikí ke fakakoloaʻaki e mālohi mei ʻolungá. ʻOku fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻa ʻetau maʻu ʻa e talaʻofa taʻemafakatataua ko ia ʻo e nofo mo hotau fāmili angatonú ʻi he kotoa ʻo ʻītanití.8

Tā neʻineʻi ke fakamatalaʻi ʻe he ʻāngeló ʻa e fuá ʻoku “fakafiefia taha ia ki he laumālié.”9 ʻOku moʻoni pē ia.!

Ko e Faingataʻa ʻo e Tuʻumaʻu ʻi he Moʻoní

Hangē ko ia kuo tau ʻilo kotoá, ʻoku ʻikai faingofua ke tuʻu maʻu ʻi he moʻoní mo faivelenga ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí neongo kuo tau ʻahiʻahiʻi ʻa e fua maʻongoʻonga ʻo e ongoongolelei taʻengata kuo fakafoki maí. Hangē ko ia ʻoku toutou lea ʻaki ʻi he konifelenisí ni, ʻoku hokohoko atu ʻetau fehangahangai mo e ngaahi meʻa fakahohaʻa mo kākā, puputuʻu mo moveuveu, fakatauele mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau feinga ke toʻo hotau lotó mei he Fakamoʻuí mo e fiefia mo e fakaʻofoʻofa kuo tau aʻusia ʻi he muimui kiate Iá.

Koeʻuhi ko e faingataʻa ko ʻení, ne ʻi ai foki ha fakatokanga ʻi he misi ʻa Līhaí ʻOku ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé ha fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā ʻoku ʻi ai ha kakai ʻo e toʻu kotoa pē ʻoku nau tuhu takai holo, ʻo manuki mo fakakata ʻaki e kau muimui angatonu ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku fakaanga pea kataʻi ʻe he kakai ʻi he falé ʻa kinautolu ʻoku tauhi e ngaahi fekaú, ʻo ʻamanaki ke fakaongoongokoviʻi mo lumaʻi ʻenau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Pea koeʻuhí ko e ngaahi lea fakaveiveiua mo tāufehiʻa kuo fai ki he kakai tuí, ko e niʻihi kuo nau ʻosi ʻahiʻahiʻi e fuá ne kamata ke nau maaʻi e ongoongolelei ne nau ʻosi talí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e māmaní ʻo fakaheeʻi kinautolu; ʻoku nau tafoki mei he fuʻu ʻakaú mo e fuá pea, hangē ko e lau ʻa e folofolá, ʻo nau “tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo [nau] puli.”10

ʻI hotau kuongá ni, ʻoku ngāue taʻetūkua ʻa e filí ke fakalahi ʻa e ngaahi meʻa fakamāmaní ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá. Kuo mafola atu e fakalahi ko ʻení ʻi he māmaní, ʻo ʻamanaki ke ʻātakaiʻi hotau ngaahi ʻapí, lolotonga iá ʻoku ongo leʻolahi mai ʻi he ʻaho mo e pō ʻa e leʻo ʻo e kau manukí mo e kau tāufehiʻá ʻi he ʻinitanetí.11

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku liunga fā e feinga ʻa e filí ke uesia ʻetau fakamoʻoní mo taʻofi e ngāue ʻa e ʻEikí.”12 Tau manatuʻi muʻa e lea ʻa Līhaí: “Naʻe ʻikai te mau tokanga kiate kinautolu.”13

Neongo ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau ilifia, ʻoku totonu ke tau tokanga. Taimi ʻe niʻihi, ʻe lava ke veuki ʻe he fanga kiʻi meʻa īkí ʻetau moʻui fakalaumālié. Fakamolemole, ʻoua te ke tuku ke hoko hoʻo ngaahi fehuʻí, manuki ʻa e niʻihi kehé, ngaahi kaungāmeʻa taʻetuí, pe ngaahi fehālaaki taʻeʻamanekiná mo e loto-mamahí ko ha meʻa ia ke ke tafoki ai mei he ngaahi tāpuaki melie, haohaoa mo e fakafiemālie ki he lotó ʻa ia ʻoku maʻu mei he fua maʻongoʻonga ʻo e fuʻu ʻakaú. Fakatefito pē hoʻomou tokangá mo homou lotó ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo e fiefia taʻengata ʻoku maʻu pē meiate Iá.

Ko e Tui ʻa Seisoni Halé

ʻI Suné, ne u ʻalu ai mo hoku uaifi ko Kefi ki he meʻafakaʻeiki ʻo Seisoni Halé. Naʻá ne taʻu 48 ʻi he taimi ne mālōlō aí, pea naʻá ne hoko ko ha palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa Seisoni ki ha meʻa naʻá ne liliu ʻene moʻuí.

“[ʻI hoku taʻu 15] ne hoko ha fakatuʻutāmaki kiate [au] ʻi haʻaku uku. … Ne [lavea lahi] hoku kiá peá u mamatea mei hoku fatafatá ʻo aʻu ki he konga ki laló. Ne ʻikai ke u toe lava ʻo ueʻi hoku ongo vaʻé pea vaivai mo hoku ongo nimá. Naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo lue, tuʻu, … pe fafangaʻi pē au. Ne ʻikai ke u mei lava ʻo mānava pe lea.”14

“Ne u tautapa, ‘ʻE Tamai [ʻi Hevani], kapau pē ʻe lava ke u fakaʻaongaʻi hoku ongo nimá, ʻoku ou ʻilo te u ikunaʻi ʻeni. Fakamolemole, Tamai, fakamolemole. …

“…‘ʻE Tamai, tuku pē hoku ongo vaʻé; ʻoku ou [lotua] pē ke ngāue hoku ongo nimá.’”15

Ne ʻikai pē ke ngāue e ongo nima ʻo Seisoní. ʻOkú ke fanongo nai ki he ngaahi leʻo mei he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá? “ʻE Seisoni Hale, ʻoku ʻikai fanongo atu e ʻOtuá ki hoʻo lotú! Kapau ko e ʻOtuá ko ha ʻOtua ʻofa, ʻoku lava fēfē nai ke Ne tuku peheʻi koe? Ko e hā ʻokú ke tui ai kia Kalaisí?” Naʻe fanongo ʻa Seisoni Hale ki honau leʻó ka naʻe ʻikai ke ne tokanga ki ai. Ka naʻá ne keinanga ʻi he fua ʻo e fuʻu ʻakaú. Naʻe tuʻu taʻeueʻia ʻa ʻene tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻá ne ʻosi mei he ʻunivēsití pea mali mo Kōleti Koleimani ʻi he Temipalé, ʻo ne fakamatalaʻi ia ko e ʻofaʻanga ʻo ʻene moʻuí.16 Hili ha taʻu ʻe 16 ʻo e nofomalí, ne hoko ha toe mana ʻe taha, ne fanauʻi mai hona foha mahuʻinga ko Koleimaní.

ʻĪmisi
Seisoni mo Kōleti Hale
ʻĪmisi
Fāmili Halé

Naʻá na fakatupulaki fēfē ʻa ʻena tuí? Naʻe pehē ʻe Kōleti, “Naʻá ma falala ki he palani ʻa e ʻOtuá. Pea naʻá ne ʻomi ha ʻamanaki lelei kiate kimaua. Naʻá ma ʻilo ʻe [ʻi ai e ʻaho ʻi he kahaʻú ] ʻe kakato ai e moʻui ʻa Seisoní. … Naʻá ma ʻilo ne ʻomi ʻe he ʻOtuá ha Fakamoʻui maʻa maua, ʻa ia ʻoku malava ai ʻe Heʻene feilaulau fakaleleí ke ma maʻu ha ʻamanaki lelei he taimi ʻokú ma loto-foʻi aí.”17

ʻĪmisi
Koleimani Hale

ʻI he lea ʻa e taʻu 10 ko Koleimaní ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Seisoní, naʻá ne pehē ne akoʻi ange ʻe heʻene tamaí, “[ʻoku] ʻi ai ha palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu, ʻe lelei ʻa e moʻuí ʻi māmani, pea ʻe lava ke tau nofo ko ha ngaahi fāmili. … Ka … te tau foua ha ngaahi faingataʻa pea fakahoko ha ngaahi fehalaaki.”

Ne hoko atu ʻa Koleimani ʻo pehē: “Ne fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ʻAlo ko Sīsuú ki māmani. Ko Hono fatongiá ke haohaoa. Ke fakamoʻui e kakaí. Ke ʻofaʻi kinautolu. Pea ke mamahi koeʻuhi ko ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá, loto-mamahí, mo e angahalá. Peá Ne pekia maʻatautolu. Ne toe pehē atu leva ʻe Koleimani, “Koeʻuhí naʻá Ne fakahoko ʻeni, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa ʻoku ou ongoʻi he taimi ní.

“Hili ha ʻaho ʻe tolu e pekia ʻa Sīsuú, naʻá Ne … toe moʻui ʻi ha sino kuo haohaoa. ʻOku mahuʻinga ʻeni kiate au he ʻoku ou ʻilo ʻe … haohaoa e sino ʻeku [tamaí] pea te mau toe fakataha ko ha fāmili.”

ʻĪmisi
Fāmili Halé

Naʻe fakaʻosi ʻe Koleimani: “Talu mei heʻeku kei pēpeé, ne talamai ʻe heʻeku tamaí he pō kotoa pē, ‘ʻOku ʻofa ʻa Teti mo e Tamai Hēvaní ʻiate koe, pea ko ha kiʻi tamasiʻi lelei koe.’”18

ʻOku Maʻu e Fiefiá Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi

Ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ʻuhinga ʻoku maʻu ai ʻe he fāmili Halé ʻa e fiefiá mo e ʻamanaki leleí. Naʻá ne pehē:

“ʻOku siʻi ha kaunga ʻa e fiefia ʻoku tau maʻú, mo e tūkunga ʻetau moʻuí pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku tukutaha ki ai ʻetau tokangá.

“ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí … pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hoko—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá meiate Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē. …

“Kapau te tau sio ki he māmaní … , he ʻikai pē ke tau aʻusia ʻe kitautolu ia e fiefiá. … Ko e [fiefiá] ko ha meʻaʻofa ia ʻoku maʻu mei he feinga moʻoni ke moʻui angatonú, ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻe Sīsū Kalaisí.”19

Ko ha Talaʻofa ʻi Hoʻo Fokí

Kapau kuo fuoloa hoʻo mamaʻo mei he fua ʻo e fuʻu ʻakaú, kātaki ʻo ʻiloʻi ʻoku mafao atu maʻu pē ʻa e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí kiate koe. ʻOkú Ne folofola mai ʻi he angaʻofa, “Fakatomala pea haʻu kiate au.”20 ʻOku lahi fau ʻa ʻEne ʻofá pea ʻoku mahutafea. He ʻikai lava ke fakatau ʻaki ia ha paʻanga, pea ʻoku ʻikai fakafisingaʻi ha taha ʻoku holi moʻoni ki ai.21

Kapau ʻokú ke loto-holi ke foki ki he fuʻu ʻakaú pea toe ʻahiʻahiʻi hono fuá, kamata ʻaki haʻo lotu ki hoʻo Tamai Hēvaní. Tui kia Sīsū Kalaisi mo e mālohi ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻOku ou palōmesi atu, ʻi hoʻo sio ki he Fakamoʻuí “ʻi he fakakaukau kotoa pē,”22te ke toe maʻu ai ʻa e fua ʻo e fuʻu ʻakaú, pea ʻe ifo ke ke ʻahiʻahiʻi, fakafiefia ki ho lotó, “ko e mahuʻinga taha ia ʻi he ngaahi meʻa-foaki kotoa pē ʻa e ʻOtuá.”23

ʻĪmisi
Ko ʻEletā ʻEnitaseni mo e Kāingalotu Potukalí ʻi he fakatāpui ʻo e Temipale Lisbon

ʻI he uike ʻe tolu kuohilí, ne u mamata ki hono fakahaaʻi kakato ʻa e fiefia ʻi he ʻofa ko ia ʻa e Fakamoʻuí, ʻi heʻeku lava atu mo [hoku uaifi ko] Kefí ki hono fakatāpui ʻo e Temipale Lisbon Portugal. Ne fakaʻatā e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki Potukali ʻi he 1975 ʻi he lava ko ia ke maʻu e tauʻatāina fakalotú. Naʻá ma fiefia fakataha mo e tokolahi ʻo e Kāingalotu fakaʻeiʻeiki ne nau fuofua ʻahiʻahiʻi e fuá ʻi ha taimi ne ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fakatahaʻanga lotu ʻikai ha falelotu, pea ʻikai ha temipale ʻe ofi ange ʻi he maile nai ʻe 1,000 tupu (km ʻe 1,600) koeʻuhí ko e fua maʻongoʻonga ʻo e fuʻu ʻakaú ʻoku ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻi Lisiponi, Potukali he taimí ni. ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi pea ʻofaʻi e Kau Māʻoniʻoni ko ʻeni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo nau tauhi maʻu ki he Fakamoʻuí.

Naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Ko ia ʻoku nofo ʻiate au, mo au ʻiate iá, ko ia ia ʻe fua lahí: ka māvae mo au, ʻe ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa”.24

ʻI he lea ʻa Palesiteni Nalesoni ki he he kāingalotu ʻo e Siasí he funga māmaní, naʻá ne pehē, “Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e ngaahi sīpinga moʻui kimoutolu ʻo e ngaahi fua ʻoku maʻu mei he muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.” Naʻá ne toe pehē mai leva, “ʻOku ou fakamālō atu! ʻOku ou ʻofa atu!”25

ʻOku mau ʻofa atu, Palesiteni Nalesoni.

Ko ha fakamoʻoni au ki he mālohi ʻo e fakahaá ʻa ia ʻoku maʻu ʻe hotau Palesiteni ʻofeiná. Ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Hangē ko Līhai ʻo e kuonga muʻá, ʻoku fakaafe mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kiate kitautolu mo e kotoa e fāmili ʻo e ʻOtuá, ke tau omi ʻo kai ʻa e fua ʻo e fuʻu ʻakaú. ʻOfa ke tau maʻu ha loto-fakatōkilalo pea mo ha mālohi ke muimui ki heʻene faleʻí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilalo ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻomi ʻe Heʻene ʻofá, mālohí mo ʻEne ʻaloʻofá ʻa e meʻa kotoa ʻoku tuʻuloa hono mahuʻingá. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mātiu 7:16.

  2. Mātiu 7:17.

  3. Sione 4:36.

  4. ʻI he konga kimuʻa ʻo Sānuali 2007, lolotonga ʻeku teuteu ke lea ʻi ha fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ke fakahoko he ʻaho 4 ʻo Māʻasi, 2007, ne u ʻeke kia ʻEletā Tēvita A. Petinā pe ko e hā e meʻa naʻá ne teuteu ki heʻene lea naʻe ʻosi fai ʻi he ʻaho 4 ʻo Fēpueli, 2007, ki he kau fanongo tatau pē. Ne u momou heʻene tali mai naʻá ne lea fekauʻaki mo e piki maʻu ki he vaʻa ukameá. Ko e taumuʻa tatau pē ia kuó u fili ki heʻeku leá. Hili ʻema fevahevaheʻaki ʻema potufolofolá, ne ma fakatokangaʻi naʻe kehekehe ʻema ngaahi foungá. Ko e taumuʻa ʻo ʻene leá ko e “A Reservoir of Living Water,” naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e vaʻa ukameá, pe ko e folofola ʻa e ʻOtuá, hangē ʻoku kāpui ʻe he folofolá. ʻI heʻene leá naʻá ne fai ha fehuʻi, “ʻOkú ta lau, ako, mo fakatotolo fakaʻaho nai ʻi he folofolá ʻi ha founga te tau lava ai ʻo piki maʻu ki he vaʻa ukameá?” (speeches.byu.edu).

    Pea hili ha uike ʻe taha mei heʻema pōtalanoa mo ʻEletā Petinaá, naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ha lea ʻi he fakataha lotu ʻa BYU ʻi he “Lehi’s Dream and You.” Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Peeka ʻa e vaʻa ukameá ʻi heʻetau aʻusia ʻa e fakahā fakatāutahá mo e ueʻi ʻoku fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne pehē: “Kapau te ke piki maʻu ki he vaʻa ukameá, te ke lava ʻo ongoʻi ʻokú ke laka ki muʻa mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. … Puke ʻa e vaʻa ukameá, pea ʻoua ʻe tukuange. ʻI he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te ke lava ʻo ongoʻi ho hala ʻi he moʻuí” (Jan. 16, 2007, speeches.byu.edu).

    Ko ʻeku kaveingá, “Hold Fast to the Words of the Prophets,” ʻi Māʻasi 2007 naʻe hoko ʻa e vaʻa ukameá ko e fakafofonga ʻo e lea ʻa e kau palōfita moʻuí (Mar. 4, 2007, speeches.byu.edu).

    Naʻe ʻikai ke hoko noa pē ʻa e fehokotaki ʻo e ngaahi lea ko ʻeni ʻe tolú. Naʻe ngāue ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi lea ʻe tolú, naʻe teuteu maʻá e kau fanongo tatau, fakamahinoʻi ʻa e ngaahi konga ʻe tolu ʻo e vaʻa ukameá, pe ko e folofola ʻa e ʻOtuá: (1) ko e folofolá, pe ko e lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá; (2) ko e lea ʻa e kau palōfita moʻuí; mo e (3) mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe hoko ia ko ha aʻusia fakaako maʻongoʻonga kiate au.

  5. Vakai, 1 Nīfai 8:4–12

  6. 1 Nīfai 11:25

  7. Sione 3:16

  8. Vakai, David A. Bednar, “Misi ʻa Līhaí: Piki Maʻu ki he Vaʻa Ukameá,” Liahona, ʻOkatopa 2011, 32–37.

  9. 1 Nīfai 11:23.

  10. 1 Nīfai 8:28.

  11. Vakai, Boyd K. Packer, “Lehi’s Dream and YouBrigham Young University devotional, Jan. 16, 2007), speeches.byu.edu.

  12. Russell M. Nelson, “ Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange ,” Liahona, Mē 2019, 68.

  13. 1 Nīfai 8:33

  14. Stephen Jason Hall, “The Gift of Home New Era, Dec. 1994, 12.

  15. Stephen Jason Hall, “Helping Hands,” New Era, Oct. 1995, 46, 47.

  16. Tohi fakataautaha kia ʻEletā ʻEnitaseni meia Kōleti Hale.

  17. Tohi fakataautaha kia ʻEletā Andersen meia Kolette Hall.

  18. Lea ʻi he meʻafakaʻeiki ne fai ʻe Coleman Hall, vahevahe ʻe Kolette Hall kia ʻEletā Andersen.

  19. Russell M. Nelson, “Joy and Spiritual Survival,” Liahona, Nov. 2016, 82, 84.

  20. 3 Nīfai 21:6.

  21. Vakai, 2 Nīfai 26:25, 33.

  22. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36.

  23. 1 Nīfai 15:36

  24. Sione 15:5

  25. Russell M. Nelson, “Ko e Fekau Lahi Hono Uá,” Liahona,Nōvema 2019,