2010–2019
Ngaahi ʻOfefine ʻOfeina
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Ngaahi ʻOfefine ʻOfeina

ʻOku fakatefito e meʻa kotoa ʻoku mau fai ʻi he Kau Finemuí ʻi heʻemau holi ke tokoniʻi kimoutolu ke maʻu ha tui taʻeueʻia ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ko ha meʻa fakafiefia ke ʻi heni fakataha mo kimoutolu! ʻOku tau fakamoʻoniʻi ha mahutafea ʻa e fakahā ʻoku fakatou siviʻi fakalaumālié mo fakafiefiá.

ʻI heʻetau kamatá, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki atu ha ngaahi kaungāmeʻa ʻe niʻihi, ko ha kau finemui ʻoku nau makehe ʻi he talēnití, taufatungamotuʻá, mo e tūkunga fakafoʻituitui mo fakafāmilí. Hangē ko kimoutolu kotoá, kuo nau toʻoa takitaha hoku lotó.

ʻĪmisi
Pela

ʻUluakí, feʻiloaki mo Pela. ʻOkú ne tuʻu mālohi ko e finemui pē ʻe taha ʻi hono kolo ʻo e Siasí ʻi ʻAisilení.

ʻĪmisi
Sosefina.

Feʻiloaki mo e tokotaha mateaki ko Sosefina mei ʻAfiliká, ʻa ia kuó ne toe tukupā ke ako e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa. ʻOkú ne ʻilo e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ngāue faingofua mo faivelenga ko ʻení.

ʻĪmisi
ʻEsitini

Pea fakaʻosí, feʻiloaki mo ʻEsitini, ko ha finemui maʻongoʻonga kuo siʻi mālōlō hili haʻane fefaʻuhi mo e kanisaá ʻi ha taʻu ʻe ono. ʻOku kei ongo pē ki hoku lotó ʻene fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko ha kau finemui maʻongoʻonga kimoutolu kotoa. ʻOku mou makehe, pea takitaha ʻi ai hoʻomou ngaahi meʻafoakí mo e aʻusiá ka ʻoku mou faitatau ʻi ha founga mahuʻingá mo taʻengatá.

Ko ha ngaahi ʻofefine fakalaumālie moʻoni kimoutolu ʻo ha Ongomātuʻa Fakalangi, pea he ʻikai lava ha meʻa ke ne fakamāvae kimoutolu mei Heʻena ʻofá mo e ʻofa ʻo homou Fakamoʻuí.1 ʻI hoʻo ʻunu ke ofi ange kiate Iá, naʻa mo hoʻo kiʻi manga siʻisiʻi kimuʻá, te ke ʻilo ai e melino tuʻuloa te ne nofoʻia ho lotó ʻi hoʻo hoko ko ha ākonga faivelenga ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Kuo kole mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻa hotau palōfita ʻofeiná, ke u vahevahe ha ngaahi liliu kuo ueʻi fakalaumālie ʻa ia ʻe tokoni atu ke “fakalakalaka [hoʻomou] tuʻunga malava fakataautaha toputapú”2 pea fakatupulaki homou ivi takiekina angatonú. Te u lave ki ha ngaahi liliu he tafaʻaki ʻe fā he pooni.

Kaveinga ʻo e Kau Finemuí

ʻUluakí, ʻoku fakatefito e meʻa kotoa ʻoku mau fai ʻi he Kau Finemuí ʻi heʻemau holi ke tokoniʻi kimoutolu ke maʻu ha tui taʻeueʻia ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí3 mo ha ʻilo fakapapau ki homou tuʻunga fakalangi ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

ʻI he efiafí ni, ʻoku ou fie fanongonongo atu ha liliu ki he kaveinga ʻa e Kau Finemuí. ʻOku ou lotua te mou ongoʻi hono fakamoʻoni atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi leá ni ʻi heʻeku lau atu e kaveinga foʻoú:

Ko ha ʻofefine ʻofeina au ʻo ha ongomātuʻa fakalangi,4 mo ha natula faka-ʻOtua mo e ikuʻanga taʻengata.5

ʻI heʻeku hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí,6 ʻoku ou faifeinga ke hoko ʻo hangē ko Iá.7 ʻOku ou fekumi pea ngāueʻi e fakahā fakataautahá8 pea ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻi Hono huafa māʻoniʻoní.9

Te u tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.10

ʻI heʻeku faifeinga ke feʻunga mo e hakeakiʻí,11 ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá12 pea feinga ke fakalakalaka ʻi he ʻaho takitaha.13 Teu fakamālohia hoku ʻapí mo e fāmilí,14 fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú,15 pea maʻu e16 ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki 17 ʻo e temipale māʻoniʻoní ʻi he tui.18

Fakatokangaʻi ʻetau hiki mei he “kitautolú” ki he “ʻoku oú.” ʻOku ʻaonga fakafoʻituitui e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate kimoutolu. Ko ha ʻofefine ʻofeina koe ʻo ha Ongomātuʻa Fakalangi. Ko ha ākonga fuakava koe ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ako mo fakalaulauloto ki he ngaahi leá ni. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi hoʻomou fai iá, te mou maʻu ha fakamoʻoni ki honau moʻoní. ʻI he mahino ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, te ne liliu e founga ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá. ʻE tokoni atu hoʻo ʻiloʻi ho ikuʻangá mo e taumuʻá ke fenāpasi ho lotó mo e finangalo ʻo e Fakamoʻuí.

Te ke maʻu e melinó mo e fakahinohinó ʻi hoʻo muimui kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí

Ko e tafaʻaki hono ua ʻo e liliú ʻoku kaunga ia ki he ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “ʻI he taimi lahi, ko e meʻa ʻoku fuʻu fie maʻu taha ʻe he kakaí ke fakamalumalu kinautolu mei he ngaahi matangi ʻo e moʻuí ʻi ha hūfangaʻanga ʻoku talitali lelei ai kinautolu.”19 Kuo pau ke hoko ʻetau ngaahi kalasí ko ha ngaahi hūfangaʻanga mei he matangí, ngaahi feituʻu malu ʻo e ʻofá mo e talitali leleí. ʻI he ngāue ke tanumaki lahi ange e uouongatahá, fakamālohia e ngaahi vā fakakaungāmeʻá, pea fakatupulaki e ongoʻi ʻoku talitali lelei ʻi he Kau Finemuí, ʻoku mau fakahoko ai ha ngaahi liliu ki he fokotuʻutuʻu ʻo e kalasí.

Kuo laka hake ʻi ha taʻu ʻe 100 hono vahevahe e kau finemuí ki ha ngaahi kalasi ʻe tolu. ʻE kamata leva he taimí ni pē ʻemau fakaafeʻi e kau taki ʻo e Kau Finemuí mo e kau pīsope ke mou fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu e ngaahi fiemaʻu ʻa e finemui takitaha pea ke fokotuʻutuʻu kinautolu ʻo fakatatau mo e ngaahi tūkunga pau ʻo e uōtí. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻo hono fakaʻaongaʻi ení.

  • Kapau ʻoku tokosiʻi hoʻomou kau finemuí, ʻe lava ke ʻi ai haʻamou kalasi Finemui pē ʻe taha pea fakataha ki ai e taha kotoa.

  • Mahalo ʻoku ʻi ai ha kau finemui tokolahi ʻoku nau taʻu 12 pea tokosiʻi pē ha kau finemui matuʻotuʻa ange ai. Te mou ala fakakaukau ke ʻi ai haʻamou kalasi ʻe ua: Kau Finemui taʻu 12 mo e Kau Finemui taʻu 13–18.

  • Pe kapau ʻoku tokolahi homou uōtí ʻo toko 60 e kau finemui ʻoku maʻulotú, ʻe lava ke ʻi ai haʻamou kalasi ʻe ono, ko e taha ki he taʻu takitaha, ʻo fokotuʻutuʻu fakataʻu.

ʻOku tatau ai pē pe ʻe fēfē hono fokotuʻutuʻu hoʻomou ngaahi kalasí, ka ʻoku mahuʻinga kimoutolu ʻe kau finemui, ki hono tanumaki ʻo e uouongatahá. Hoko ko ha maama kiate kinautolu ʻoku mou feohí. Hoko ko e maʻuʻanga ʻo e ʻofa mo e tokanga ʻokú ke ʻamanaki atu ke maʻu mei he niʻihi kehé. Lotua ʻi ho lotó, ke hokohoko atu hoʻo tokoní pea hoko ko e ivi takiekina ko ia ki he leleí. ʻI hoʻo fai iá, ʻe fakafonu hoʻo moʻuí ʻaki e ʻofá. Te ke maʻu ha ngaahi ongo ʻoku lelei ange ki he niʻihi kehé pea kamata ke sio ki heʻenau leleí.

Ngaahi Hingoa ʻo e Kalasi ʻo e Kau Finemuí

Tolú, ʻi he fokotuʻutuʻu foʻou fakakalasi ko ʻení, ko e kalasi kotoa pē ʻe ui ʻaki ia e hingoa pē ʻe taha ko e “Kau Finemui.”20 He ʻikai ke tau toe fakaʻaongaʻi e ngaahi hingoa ko e “Punungahone”, “Maea Meiti”, mo e “Loumailé”.

Fakamālohia e Kau Palesitenisī Fakakalasí

Ko e tafaʻaki fakaʻosi ʻoku ou fie lea ki aí, ʻa e mahuʻinga ʻo e kau palesitenisī fakakalasí. ʻOku tatau ai pē pe ʻe fokotuʻutuʻu fēfē e ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí, ka ʻoku totonu ke ʻi ai ha kau palesitenisī fakakalasi ʻa e kalasi kotoa pē!21 Ko ha fokotuʻutuʻu fakalangi ʻa hono uiuiʻi ʻo e kau finemuí ke nau hoko ko ha kau taki ʻi heʻenau kei ʻi he toʻu tupú.

Kuo fakamālohia pea toe fakamahino ange ʻa e fatongia mo e taumuʻa ʻo ha palesitenisī fakakalasi. Ko e ngāue ʻo e fakamoʻuí ko e taha ia ʻo e ngaahi tufakanga mahuʻinga tautautefito ki he tafaʻaki ʻo e ngāue fakaetauhí, ngāue fakafaifekaú, fakamālohiá, mo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.22 ʻIo, ko e founga ʻeni ʻoku tau tānaki ʻaki ʻa ʻIsilelí23—ko ha ngāue nāunauʻia maʻá e kau finemui kotoa ʻi heʻenau hoko ko e kau mēmipa ʻo e konga kau ʻo e toʻu tupu ʻa e ʻEikí.

Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, oku ui ʻe he ʻEikí ha kau palesitenisī ʻi he tuʻunga kotoa pē ʻi he Siasí, ke tataki Hono kakaí. Kau finemui, ʻi hoʻomou hoko ko ha kau mēmipa ʻo ha kau palesitenisī fakakalasí, mahalo ko ho ʻuluaki faingamālie ia ke kau atu ʻi he sīpinga fakalaumālie ko ʻeni ʻo e tuʻunga fakatakimuʻá. Kau taki kakai lalahi, fakamuʻomuʻa hono uiuiʻi ʻo e kau palesitenisī fakakalasí pea mou fetakinima ʻo tataki fakataha mo kinautolu, fakataukeiʻi mo fakahinohinoʻi kinautolu ke nau lavameʻa.24 ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga aʻusia fakatakimuʻa ʻa ha kau palesitenisī fakakalasi, kamata ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí pea tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulaki e ngaahi taukei mo e loto-falala te ne tāpuekina kinautolu ko e kau takí. Feohi vāofi mo kinautolu, kae ʻoua te ke fai ʻenau ngāué. ‘E tataki koe ʻe he Laumālié ʻi hoʻo fakahinohinoʻi kinautolú.

ʻĪmisi
Kolouī

Tuku muʻa ke u talaatu ha foʻi talanoa ke ne fakatātaaʻi e tufakanga mahuʻinga ʻo e ngaahi mātuʻá mo e kau takí ʻi heʻenau fakataukeí. Naʻe uiuiʻi ʻa Kolouī ke ne hoko ko ha palesiteni fakakalasi. Naʻe poupouʻi ia ʻe heʻene taki lakanga fakataulaʻeiki potó, ke ne fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono fokotuʻu mai ha ngaahi hingoa ki heʻene kau palesitenisií. Naʻe lotu ʻa Kolouī pea vave pē ʻene maʻu ha ueʻi fakalaumālie pe ko hai te ne fokotuʻu ko hono ongo tokoní. ʻI he hokohoko atu ʻene fakalaulauloto mo lotu ki ha sekelitalí, naʻe fakaʻohovale kiate ia hono toutou tataki ʻe he Laumālié ʻene tokangá ki ha kiʻi finemui —ko ha taha naʻe tātaaitaha ʻene haʻu ki he lotú pe ngaahi ʻekitivitií.

ʻI heʻene taʻepauʻia ʻi he ueʻi fakalaumālié, naʻe talanoa ai ʻa Kolouī mo ʻene faʻeé, ʻo ne fakamatalaʻi ange ko e founga ʻe taha te tau lava ai ʻo maʻu e fakahaá ko haʻatau toutou maʻu ha ngaahi fakakaukau tatau. ʻI he loto-falala lahi ange ko ʻení, naʻe ongoʻi ai ʻe Kolouī ʻe lava ke ne fokotuʻu atu e finemui ko ʻení. Naʻe fakahoko ʻe he pīsopé e uiuiʻí, pea tali ia ʻe he finemuí. Hili hono vaheʻi iá, naʻe pehē ʻe he sekelitali fakaʻofoʻofa ko ʻení, “ʻOkú ke ʻilo, naʻe ʻikai pē ke u teitei ongoʻi ʻoku ʻi ai ha potu moʻoku, pe fie maʻu au ʻi ha faʻahinga feituʻu. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi feʻunga. Ka ʻi he uiuiʻi ko ʻení, ʻoku ou ongoʻi ʻo hangē ʻoku ʻi ai ha taumuʻa mo ha potu ʻa e Tamai Hēvaní maʻaku.” ʻI he mavahe ʻa Kolouī mo ʻene fineʻeikí mei he fakatahá, naʻe tafoki ʻa Kolouī ki heʻene faʻeé pea ʻalu noa pē hono loʻimatá ʻi heʻene pehē ange, “ʻOku moʻoni ʻa e fakahaá! ʻOku ngāue moʻoni ʻa e fakahaá!”

Kau palesitenisī fakakalasi, kuo uiuiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá pea falala atu ke mou tataki ha niʻihi ʻo Hono ngaahi ʻofefiné. “ʻOku ʻafioʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí. … Naʻá Ne fili kimoutolu.”25 Kuo vaheʻi kimoutolu ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí; pea ʻoku ʻuhinga ia, ʻi hoʻo fakahoko ho ngaahi fatongia ʻi ho uiuiʻí, ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻi ai ha ngāue mahuʻinga ke mou fakahoko! ʻAi ke ke ongoʻingofua mo fai e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hoʻo fakahoko iá, te ke lava ʻo ngāue ʻi he loto-falala, he ʻoku ʻikai ke ke ngāue toko taha!

Kau palesiteni fakakalasi, ʻoku mau fie maʻu homou potó, leʻó, mo e iví ʻi he fakataha alēlea fakauooti foʻou ʻa e toʻu tupú naʻe fanongonongo atu ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki he ʻaho ní. Ko ha konga mahuʻinga kimoutolu ʻo hono feau e ngaahi fiemaʻu ʻo homou kāingá.26

ʻE lava ke kamata leva ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakakalasí mo e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi he mateuteu pē ʻa e ngaahi uōtí mo e koló, ka ʻoku totonu ke ʻosi maau ia ki he ʻaho 1 ʻo Sānuali ʻo e 2020.

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou fakamoʻoni atu ko e ngaahi liliu ko ʻeni kuó u lea ʻaki he ʻaho ní ko ha fakahinohino fakalaumālie ia mei he ʻEikí. ʻI heʻetau ngāue faivelenga ke fakahoko e ngaahi liliu ko ʻení, ʻofa muʻa ke ʻoua naʻa ngalo ʻetau taumuʻá: ke fakamālohia ʻetau fakapapau ke muimui kia Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kiate Iá. ʻOku ou fakamoʻoni ko Hono Siasí ʻeni. ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi Heʻene tuku ke tau hoko ko ha konga mahuʻinga ʻaupito ʻo ʻEne ngāue toputapú.

ʻOku ou lotua ko e Laumālie tatau kuó ne fakahinohinoʻi e ngaahi liliu ko ʻení, te ne tataki kimoutolu ʻi hoʻomou vilitaki atu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOku pehē ʻeku fakamoʻoní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.