2010–2019
Ngaahi Liliu ke Fakamālohia ʻa e Toʻu Tupú
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Ngaahi Liliu ke Fakamālohia ʻa e Toʻu Tupú

ʻE ikunaʻi ʻe he kau talavou mo e kau finemui tokolahi ange ʻa e polé ni pea nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he tokanga taha ko ʻeni ki hotau toʻu tupú.

Fakamālō atu siʻi Palesiteni Nalesoni ʻi he fakahinohino ʻi he fakahā fakafiefia ko ia fekauʻaki mo e kau fakamoʻoni ʻi he papitaisó pea mo e fakahinohino kuó ke kole mai ke mau vahevahe ke tokoni ke fakamālohia e toʻu tupú mo fakalakalaka honau tuʻunga malava toputapú.

Kimuʻa peá u vahevahe e ngaahi liliu ko iá, ʻoku mau fakahā ʻemau houngaʻia moʻoni ʻi he founga fisifisimuʻa kuo tali ʻaki ʻe he kāingalotú e ngaahi liliú ʻi he hokohoko atu hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ia ne fokotuʻu atu ʻe Palesiteni Nalesoni he taʻu kuo ʻosí, kuo mou folo homou foʻiʻakau vaitaminí!1

ʻOku mou ako fiefia e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi ʻapi.2 Kuo mou tali foki e ngaahi liliu ʻi he lotú. ʻOku fakahoko faaitaha e ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomu kaumātuʻá mo e kau Fineʻofá.3

ʻOku hulufau ʻemau loto houngaʻiá.4 ʻOku tautefito ʻemau houngaʻiá ʻi he kei faimālohi mo faivelenga hotau toʻu tupú.

ʻOku moʻui hotau toʻu tupú ʻi ha taimi fakafiefia kae faingataʻa foki. Kuo teʻeki faingataʻa pehē fau ʻa e ngaahi fili ke fakahokó ʻi ha toe taimi kimuʻa. Ko ha sīpinga ʻe taha: ʻoku fakaʻatā ʻe he telefoni fakaeonopōní ke tau maʻu e fakamatala mahuʻinga lahi mo langaki moʻuí, kau ai e hisitōlia fakafāmilí mo e ngaahi folofola māʻoniʻoní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku maʻu ai e ngaahi fakakaukau fakavalevalé, angaʻulí, mo e kovi ne ʻikai maʻu ngofua he kuohilí.

ʻĪmisi
Naunau fakalēsoni ʻoku fakatefito ʻi ʻapí
ʻĪmisi
Ngaahi ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú

Ke tokoniʻi hotau toʻu tupú ke fili e ngaahi meʻa ʻoku totonú, kuo teuteu ai ʻe he Siasí ha polokalama fakaofo mo kānokato ʻe tolu. ʻUluakí, kuo fakamālohia e naunau fakalēsoní pea fakalahi ki he ʻapí. Ko hono uá, ne toki fakafeʻiloaki atu he Sāpate kuo ʻosí ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, Palesiteni Pālati, mo e Kau ʻŌfisa Māʻolungá ha polokalama ʻa e fānaú mo e toʻu tupú ʻoku kau ai e ngaahi ʻekitivitī fakafiefiá mo e fakalakalaka fakatāutahá. Ko ha polokalama hono tolú ko e ngaahi liliu fakahoualotu ke mahuʻinga ange e tokanga taha ʻetau kau pīsopé mo e kau taki kehé ki he toʻu tupú. Kuo pau ke mālohi fakalaumālie e tokanga ko ʻení pea tokoni ke hoko hotau toʻu tupú ko e kongakau kei talavou kuo kole ange ʻe Palesiteni Nalesoni ke nau hoko ki aí.

Ngaahi Sīpinga Fakafekauʻaki

Ko e ngaahi ngāué ni, fakataha mo ia ne fanongonongo atu lolotonga e ngaahi taʻu kuohilí, ʻoku ʻikai ko ha ngaahi liliu mavahe ia. Ko e ngaahi liliu takitaha ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ha sīpinga fakafekauʻaki ke tāpuekina e Kāingalotú mo teuteuʻi kinautolu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.

Ko e konga ʻe taha ʻo e sīpingá ʻoku fekauʻaki ia mo e toʻu tangata kei tupu haké. ʻOku kole ki hotau toʻu tupú ke nau fai ha fatongia fakafoʻituitui lahi ange ʻi ha taʻu siʻi—ʻo ʻikai fakahoko ʻe he mātuʻá mo e kau takí e meʻa ʻoku lava ʻe he toʻu tupú ʻo fakahoko ʻiate kinautolú.5

Fanongonongó

ʻOku mau fanongonongo he ʻahó ni ha ngaahi liliu fakahoualotu ki he toʻu tupú, ʻi he lēvolo ʻa e uōtí mo e siteikí. Hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā Poni H. Kōtoni ʻa e ngaahi liliu ki he kau finemuí ʻi he efiafí ni. Ko e taumuʻa ʻe taha ki he ngaahi liliu te u fakamatalaʻi atu he taimi ní, ke fakamālohia e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ngaahi kōlomú, mo e kau palesitenisī fakakōlomú. ʻOku fakafenāpasi ʻe he ngaahi liliú ni ʻa ʻetau founga ngāué mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:15, ʻa ia ʻoku pehē, “Ko e pīsopé mo hono ongo tokoní ko e kau [palesitenisī] ia ʻo e lakanga [taulaʻeiki faka-ʻĒlone] ko ʻení, pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kī pe mafai ʻo iá.”

Ko e taha ʻo e ngaahi fatongia fakafolofola ʻo e pīsopé ko ʻene tokangaʻi e kau taulaʻeikí pea fealēleaʻaki mo kinautolu, ʻo akoʻi kinautolu ʻi he ngaahi fatongia ʻo honau lakangá.6 ʻIkai ngata aí, ʻe maʻu ʻe he tokoni ʻuluaki ʻi he kau pīsopelikí ha fatongia pau ki he kau akonakí pea ko e tokoni uá ki he kau tīkoní.

Ko ia ai, ke fakafenāpasi mo e fakahā ko ʻeni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻe fakangata leva ʻa e kau palesitenisī ʻo e Kau Talavoú ʻi he lēvolo ʻo e uōtí. Kuo fai ʻe he kau tangata faivelengá ni ha lelei lahi, pea ʻoku tau fakahā ʻa e loto-houngaʻia kiate kinautolu.

Ko ʻemau fakaʻamú ke tokanga lahi mo nofo-taha e kau pīsopelikí ki he ngaahi fatongia lakanga fakataulaʻeiki ʻo e kau talavoú pea tokoniʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia fakakōlomú. ʻE ui ha kakai lalahi kei malava ʻo ngāue, ke nau hoko ko e kau ʻetivaisa ʻi he Kau Talavoú ke tokoni ki he kau palesitenisī fakakōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo e kau pīsopelikí ʻi honau fatongiá.7 ʻOku mau falala ʻe ikunaʻi ʻe he kau talavou mo e kau finemui tokolahi ange ʻa e polé ni pea nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá koeʻuhi ko e tokanga mālohi ko ʻeni ki hotau toʻu tupú.

ʻI he sīpinga ne ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻEikí, ʻoku maʻu ʻe he pīsopé ha fatongia ki he tokotaha kotoa pē ʻi he uōtí. ʻOkú ne tāpuekina e mātuʻa ʻa e toʻu tupú pehē foki ki he toʻu tupú. Naʻe ʻilo ʻe ha pīsope ʻe taha ʻi heʻene fealēleaʻaki mo ha talavou ne fefaʻuhi mo e ponokalafí, te ne toki lava pē ʻo tokoniʻi e talavoú ʻi heʻene fakatomalá, ʻi haʻane tokoniʻi e mātuʻá ke na tali ʻi he ʻofa mo e loto-mahino. Naʻe hoko e fakamoʻui ʻo e talavoú ko ha fakamoʻui maʻa hono fāmilí pea naʻe malava ia ʻi he ngāue ʻa e pīsopé maʻá e fāmilí fakalūkufua. Kuo hoko ʻa e talavoú he taimí ni ko ha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki moʻui taau mo ha faifekau taimi kakato.

Hangē ko ia ʻoku fokotuʻu mai ʻe he talanoá ni, ʻe hanga ʻe he ngaahi liliú ni ʻo:

  • Tokoniʻi e kau pīsopé mo honau ongo tokoní ke nofo-taha ʻi honau ngaahi tefitoʻi fatongia ki he toʻu tupú mo e fānau Palaimelí.

  • ‘Ai ke hoko e mālohi mo e ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko e uho ia ʻo e moʻui fakataautaha mo e ngaahi taumuʻa ʻa e talavou kotoa pē.

ʻOku hanga foki ʻe he ngaahi liliú ni ʻo:

  • Fakamamafaʻi e ngaahi fatongia ʻo e kau palesitenisī fakakōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo ʻenau lipooti fakahangatonu ki he kau pīsopelikí.

  • Fakaʻaiʻai e kau taki kakai lalahí ke tokoni mo akoʻi e kau palesitenisī fakakōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi hono fakahoko totonu e mālohi mo e mafai ʻo honau lakangá.

Hangē ko e fakamatalá, ʻoku ʻikai fakasiʻisiʻi ʻe he ngaahi liliú ni ʻa e fatongia ʻo e kau pīsopelikí ki he kau finemuí. Hangē ko ia ne toki akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, “Ko [e] fuofua fatongia mo mahuʻinga taha [ʻa e pīsopé] ke tokangaʻi e kau finemui ʻo hono uōtí.”8

ʻE founga fēfē nai hano fakahoko e fatongiá ni ʻe hotau kau pīsope ʻofeina mo ngāue mālohí? Hangē ko ia ʻoku mou manatuʻi ʻi he 2018 naʻe liliu e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ke ngāue vāofi ange mo e Fineʻofá ke lava ʻe he ngaahi kōlomu kaumātuʻá mo e Kau Fineʻofá, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e pīsopé, ʻo tokoni ke fua e ngaahi fatongia mahuʻinga ko ia naʻá ne toʻo e konga lahi hono taimí kimuʻá. ʻOku kau ʻi he ngaahi fatongiá ni ʻa e ngāue fakafaifekaú mo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻi he uōtí9pehē ki he konga lahi ʻo e ngāue fakaetauhi ki he kāingalotu ʻo e uōtí.

ʻĪmisi
Ko e ngaahi fatongia ʻo e pīsope

He ʻikai lava ʻe he pīsopé ʻo vahe ha ngaahi fatongia ʻe niʻihi, hangē ko hono fakamālohia ʻo e toʻu tupú, ko e hoko ko ha fakamaau fakalūkufuá, tokangaekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, mo hono tokangaʻi e ngaahi meʻa fakapaʻangá mo fakatuʻasinó. Ka neongo ia, ʻoku siʻi ange ʻeni ʻi he meʻa ne mahino kiate kitautolu he kuohilí. Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani he taʻu kuo ʻosí ʻi hono fanongonongo e ngaahi liliu ki he kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí: “ʻOku kei hoko pē ʻa e pīsopé ko e taulaʻeiki lahi pule ʻo e uōtí. ʻOku totonu ke fakaʻatā ʻe he fokotuʻutuʻu foʻou ko ʻeni [ʻo e ngaahi kōlomu kaumātuʻá mo e Fineʻofá], ke ne tokangaʻi ʻa e ngāue ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá kae ʻikai toe fie maʻu ke ne fai e ngāue ʻa ha taha ʻo e ongo kulupu ko iá.10

Hangē ko ʻení, ʻe lava ha palesiteni Fineʻofa mo ha palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá, ʻi hano vahe, ʻo maʻu ha fatongia lahi ange ʻi he fealēleaʻaki mo e kakai lalahí—hangē ko e fealēleaʻaki ha palesiteni ʻo e Kau Finemuí mo e kau finemuí. Neongo ko e pīsopé pē ʻe lava ke hoko ko ha fakamaau fakalūkufuá, ka ʻe lava foki e kau taki kehe ko ʻení ʻo maʻu e fakahā mei langi ke tokoni ki he ngaahi pole ʻoku ʻikai fie maʻu ki ai ha fakamaau fakalūkufuá pe kau ai ha faʻahinga ngaohikoviá.11

ʻOku ʻikai ʻuhinga ia he ʻikai lava ha finemui pe ʻikai totonu ke ne talanoa ki he pīsopé pe ki heʻene mātuʻá. Ko e toʻu tupú ʻoku nau tokanga taha ki aí! Ka ʻoku ʻuhinga ia ʻe lava ke feau lelei taha ʻe ha taki ʻi he Kau Finemuí ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa ha finemui fakafoʻituitui. ʻOku tatau pē ʻa e hohaʻa e kau pīsopelikí ki he kau finemuí pea mo e kau talavoú, ka ʻoku tau fakatokangaʻi e mālohi ʻoku maʻu ʻi he ʻi ai ha kau taki mālohi, fai-mateaki, mo tokanga ʻi he Kau Finemuí ʻoku nau ʻofa mo akoʻi, ʻo ʻikai fakahoko e fatongia ʻo e kau palesitenisī fakakalasí kae tokoniʻi e toʻu tupú ke fakahoko lelei e ngaahi fatongia ko iá.

ʻE vahevahe ʻe Sisitā Kōtoni ha toe ngaahi liliu fakafiefia maʻá e kau finemuí ʻi he poó ni. Ka te u fanongonongo atu, ʻe lipooti mo fealēleaʻaki fakahangatonu he taimí ni ʻa e kau palesiteni ʻo e Kau Finemuí he uōtí pea mo e pīsope ʻo e uōtí. ʻI he kuohilí, naʻe lava ʻo vahe e fatongiá ni ki ha tokoni, ka ʻi he hoko atu ko ʻení, ʻe hoko e kau finemuí ko ha fatongia fakahangatonu ʻo e tokotaha ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ki hono puleʻi e uōtí. ʻE hoko atu e lipooti fakahangatonu ʻa e palesiteni Fineʻofá ki he pīsopé.12

ʻI he ngaahi lēvolo māʻolungá mo e siteikí, ʻe kei ʻi ai pē ha kau palesitenisī ʻo e Kau Talavoú. ʻI he lēvolo ʻo e siteikí, ʻe hoko ha aleaʻanga māʻolunga ko e palesiteni ʻo e Kau Talavoú13pea te ne kau, fakataha mo e kau aleaʻanga māʻolunga ʻoku vahe ki he Kau Finemuí mo e Palaimelí, ki he Kōmiti Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone–Kau Finemui ʻa e siteikí. ʻE ngāue ʻa e kau tangatá ni mo e kau palesitenisī ʻo e Kau Finemuí he siteikí, ʻi he kōmiti ko ʻení. ʻE sea ai ha tokoni ki he palesiteni fakasiteikí, pea ʻe mahuʻinga lahi e kōmití ni he ko e ngaahi polokalama mo e ngaahi ʻekitivitī lahi ʻi he polokalama foʻou ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú ʻe fakahoko ia he lēvolo ʻo e siteikí.

ʻE lava e kau aleaʻanga māʻolungá ni, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau palesitenisī fakasiteikí, ʻo tokoni ki he pīsopé mo e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi ha founga tatau mo e ngāue ʻoku fai ʻe he kau aleaʻanga māʻolungá ki he kōlomu ʻo e kaumātuʻá he uōtí.

ʻI he kaveinga tatau, ʻe hoko ha aleaʻanga māʻolunga ʻe taha ko e palesiteni ʻo e Lautohi Faka-Sapaté ʻi he siteikí pea te ne lava ʻo ngāue ʻi he kōmiti ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné–Kau Finemui ʻi he siteikí ʻo ka fie maʻu.14

ʻE fakamatalaʻi lahi ange ha toe ngaahi liliu fakahoualotu ʻi he fakamatala ʻe ʻave ki he kau takí. ʻOku kau ʻi he ngaahi liliú ni ʻa e:

  • ʻE fetongi e fakataha ʻa e kau pīsopelikí mo e kōmiti toʻu tupú ʻaki ha fakataha alēlea fakauooti ʻa e toʻu tupú.

  • He ʻikai toe fakaʻaongaʻi e foʻi lea ko e “Mutuale” pea ʻe ui ia ko e “Ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí,” “ngaahi ʻekitivitī ʻa e kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné,” pe ko e “ngaahi ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú” ʻa ia ʻe fakahoko fakauike ia ʻi he feituʻu ʻe malava aí.

  • ʻE vahevahe tatau e patiseti fakauooti ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú ʻi he kau talavoú mo e kau finemuí, ʻo fakatatau ki he tokolahi ʻo e toʻu tupu ʻi he houalotu takitaha. ʻE ʻoange ha patiseti feʻunga ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí.

  • ʻI he lēvolo kotoa pē—uōtí, siteikí, mo e fakalukufuá—te tau fakaʻaongaʻi e houalotú ki he foʻi lea faka-Pilitānia ko e “organization” kae ʻikai ko e foʻi lea ko e “auxiliary.” Ko kinautolu ʻoku taki ʻi he houalotu Lahi ʻa e Fineʻofá, Kau Finemuí, Kau Talavoú, Palaimelí, mo e Lautohi Faka-Sāpaté, ʻe ui kinautolu ko e “Kau ʻŌfisa Māʻolunga.” Ko kinautolu ʻoku taki ʻi he ngaahi houalotu ʻi he lēvolo ʻa e uōtí mo e siteikí ʻe ui kinautolu ko e “kau ʻōfisa fakauooti” mo e “kau ʻōfisa fakasiteiki.”15

Ko e ngaahi liliu ʻoku fanongonongo atu he ʻaho ní ʻe lava ke kamata ia ʻi he maau pē ʻa e ngaahi koló, uōtí, vahefonuá, mo e siteikí ka ʻoku totonu ke maau ia ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānuali 2020. ʻI hono fakatahaʻi e ngaahi liliú ni mo e ngaahi liliu kimuʻá, ʻokú ne fakafofongaʻi ha ngāue fakalaumālie mo fakahoualotu ʻoku fenāpasi mo e tokāteline ke tāpuekina mo fakamālohia e tangata, fefine, toʻu tupu, mo e tamasiʻi/taʻahine kotoa pē, ʻi hono tokoniʻi kinautolu ke muimui ki he sīpinga ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻi heʻetau fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Siʻi kāinga, ʻoku ou palōmesi mo fakamoʻoni atu ʻe hanga ʻe he ngaahi liliu kānokató ni, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa ha palesiteni mo e palōfita kuo tataki fakalaumālie, ko Lāsolo M. Nalesoni, ʻo fakamālohia mo fakaivia e mēmipa kotoa ʻo e Siasí. ʻE fakatupulaki ʻe hotau toʻu tupú ha tui lahi ange ki he Fakamoʻuí, ʻe maluʻi kinautolu mei he ngaahi fakatauele ʻa e filí, pea nau mateuteu ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, ʻi he “Latter-day Saint Prophet, Wife and Apostle Share Insights of Global Ministry, ” Newsroom, Oct. 30, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  2. ʻIkai ngata aí, kuo mou fai ha ngaahi ngāue pau ke fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasí ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní pea manatua hotau Fakamoʻuí ʻi he ʻofa mo e loto-ʻapasia ʻi homou fakahoko iá.

  3. “ʻOku fekauʻi atu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke nau ʻngāue ʻi heʻene ngoue vainé ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e tangatá’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:56). ʻOku kau ʻi he ngāue ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kāingalotú, pukepuke ʻo e kau uluí, fakamālohia ʻo e kau māmālohí, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku tataki ʻe he kau pīsopelikí ʻa e ngāué ni ʻi he uōtí, mo tokoniʻi ʻe ha kau mēmipa kehe ʻo e fakataha alēlea ʻo e uōtí” (Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí, 5.0, ChurchofJesusChrist.org).

  4. ʻI heʻemau hoko ko e kau takí, ʻoku mau ʻofa ʻi he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi homou leleí mo e tuʻunga fakaākongá. ʻOku mau fakaʻapaʻapa ki he niʻihi fakafoʻituituí, ngaahi faʻē, ngaahi tamai, toʻu tupu, mo e fānau ʻoku ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá—pea fai ia ʻi he loto-mateaki mo e fiefia.

  5. ʻI he 2019, ne kamata ʻa e kau tīkoni taʻu 11 ʻi hono tufaki e sākalamēnití, pea maʻu ʻe he kau finemui mo e kau talavou taʻu 11 ʻa e lekomeni temipale fakangatangatá. ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe fakatukupaaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻetau kau talavoú mo e kau finemuí ke nau kau ki ha kongakau kei talavou ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí (vakai, “ ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” [fakataha lotu fakamāmanilahi maʻá e toʻu tupú, 3 Sune 2018], HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org). Kuo fakaofo ʻa e tali ki aí.

    ʻOku ngāue ʻa e kau faifekau taimi kakató he taimí ni ʻi ha founga makehe ʻi ha taʻu siʻisiʻi ange. Talu mei he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 2012, kuo malava e kau talavoú ke ngāue ʻi he taʻu 18 pea ko e kau finemuí ʻi he taʻu 19.

  6. “Ko e fatongia foki ʻo e palesiteni ki he Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné ke pule ki he kau taulaʻeikí, pea fealēleaʻaki mo kinautolu, ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi fatongia ʻo honau lakangá. … Ko e palesiteni ko ʻení ko ha pīsope ia; he ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:87–88).

  7. ʻE ui foki ha kau taki kakai lalahi ke hoko ko e kau mataotao ʻi he kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ke tokoni ʻi he ngaahi polokalamá mo e ngaahi ʻekitivitií pea ke kau ki he ngaahi fakataha fakakōlomú kae lava e kau pīsopelikí ʻo ʻaʻahi maʻu pē ki he ngaahi kalasi mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí mo ʻaʻahi ʻi ha ngaahi taimi ki he Palaimelí. ʻE lava ke ui ha kau mataotao ʻe niʻihi ke tokoni ʻi ha polokalama pau hangē ko ha kemi; ʻe lava ke ui ha niʻihi kehe ʻi ha vahaʻataimi lōloa ange ke tokoni ki he kau ʻetivaisa fakakōlomú. ʻE ʻi ai maʻu pē ha ongo tangata lalahi ʻi he fakataha, polokalama, pe ʻekitivitī fakakōlomu kotoa pē. Neongo ʻe liliu e ngaahi fatongiá mo e ngaahi lakangá, ka ʻoku ʻikai ke mau ʻamanaki ʻe holo e tokolahi ʻo e kakai tangata lalahi ʻe ngāue mo tokoni ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

  8. Russell M. Nelson, “Witnesses, Aaronic Priesthood Quorums, and Young Women Classes,” Liahona, Nōv. 2019, 39; vakai foki, Ezra Taft Benson, “To the Young Women of the Church,” Ensign, Nōv. 1986, 85.

  9. ʻOku mau faleʻi foki e kau pīsopé ke nau fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange ki he kau taautaha kei talavoú pea mo honau fāmili ʻo nautolú.

  10. Jeffrey R. Holland, fakataha fakatakimuʻa ʻa e konifelenisi lahí, ʻEpeleli. 2018; vakai foki, “Ngāue Fakaetauhi Ola Leleí,” ministering.ChurchofJesusChrist.org. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Hōlani ko e ngaahi fatongia ʻo e pīsopé he ʻikai lava ʻo vahé, ko hono tokangaʻi e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e kau finemuí, ko e hoko ko ha fakamaau fakalūkufuá, tokangaʻi e ngaahi meʻa fakapaʻanga mo fakatuʻasino ʻa e Siasí, mo hono tokangaekina e masivá mo e faingataʻaʻiá. ʻE lava ʻe he kau palesitenisī ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá pea mo ha niʻihi kehe ʻo fakahoko e tefitoʻi fatongia ki he ngāue fakafaifekaú, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, tuʻunga lelei ʻo e faiako ʻi he uōtí, pea mo hono tokangaʻi mo e ngāue fakaetauhi ki he kāingalotu ʻo e Siasí.

  11. Makehe mei he ngaahi tūkunga ʻoku fie maʻu ki ai e ngaahi kī ʻo ha fakamaau fakalūkufuá, ʻoku totonu ke tokangaʻi ʻe he kau pīsopé ʻa e ngaahi palopalema ʻi ha faʻahinga ngaohikovia pē ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuni ʻa e Siasí.

  12. ʻE hoko atu foki e palesiteni Fineʻofa ʻi he siteikí ke lipooti fakahangatonu ki he palesiteni fakasiteikí.

  13. ʻE lava ke ui e ongo tokoni ki he palesiteni ʻo e Kau Talavou he siteikí mei he kāingalotu ʻo e siteikí, pe ʻe malava ke tokoni ʻa e aleaʻanga māʻolunga ʻoku vahe ki he Kau Finemuí mo e aleaʻanga māʻolunga ʻoku vahe ki he Palaimelí, ʻo ka fie maʻu.

  14. ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e tangata ʻoku hoko ko e palesiteni ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté ki he naunau fakalēsoni ʻa e toʻu tupú ʻi he Sāpate ʻe ua he māhina takitaha.

  15. Ko e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá, Kau Finemuí, Kau Talavoú, Lautohi Faka-Sāpaté, mo e Palaimelí ʻi he lēvolo maʻolungá mo e siteikí ko e Kau ʻŌfisa Māʻolunga pe kau ʻōfisa fakasiteiki kinautolu. ʻI he lēvolo ʻo e uōtí, ʻe taki e kau pīsopelikí ʻi he kau talavoú, ko ia ai ko e kau ʻetivaisa he kōlomú ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku ʻikai ko ha kau ʻōfisa fakauooti kinautolu.