Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 47: Te Peresideni Brigham Young ei Ite no te Peropheta Iosepha Semita


Pene 47

Te Peresideni Brigham Young ei Ite no te Peropheta Iosepha Semita

I roto i te hoê o ta’na mau a‘oraa e rave rahi i te Feia Mo‘a no te ohipa e te misioni a Iosepha, ua faaite te Peresideni Brigham Young e: “E hinaaro vau i te tiaoro atu e Haleluia, i te mau taime atoa, ia feruri ana‘e au e ua mâtau vau ia Iosepha Semita, te Peropheta ta te Fatu i faatia mai e ta’na i faatoro‘a, ta’na i horo‘a i te mau taviri e te mana no te patu i te Basileia o te Atua i nia i te fenua nei e no te paturu i te reira” (DBY, 458). I roto i to’na oraraa atoa ei taata faatere no te Ekalesia, ua faaite tamau noa oia i to’na here e to’na faahiahia i te Peropheta Iosepha Semita: “E nehenehe mau â ia’u ia parau e, ta’u i ite ia’na, o te mau huru atoa ïa o ta te taata e hinaaro i te hoê peropheta, e aita atu e taata maitai a‘e, te vai ra râ to’na mau paruparu; o vai ïa taata i ora na i nia i te fenua nei aita to’na e paruparu?” (Brigham Young to David P. Smith, 1 June 1853, BYP). I te taime a pohe ai oia, ua haamau-roa-hia te ite-papu-raa o te Peresideni Young i te Hi‘o ia Iosepha Semita e i ta’na ohipa, a na ô ai oia ma te iteraa e te onoonoraa e: “Iosepha, Iosepha, Iosepha”(LSBY, 362).

Te Mau Haapiiraa a Brigham Young

Ua haamau te Peropheta Iosepha Semita i te niu no te Te Ekalesia a Iesu Mesia i Te Feia Mo‘a i Te Mau Mahana Hopea Nei i teie tau tuuraa evanelia.

Ua faauehia i roto i te mau apooraa o te tau mure ore, hou te faatumuraa i te fenua nei, o oia, o Iosepha Semita ïa te taata, i roto i te tau tuuraa evanelia hopea o te ao nei, o te faatupu i te parau a te Atua i to’na ra mau taata, e o te farii i te îraa o te mau taviri e te mana o te Autahu‘araa o te Tamaiti a te Atua. Ua hi‘o atea te Fatu ia’na, e i to’na metua tane, e i te metua tane o to’na metua tane, e i to’na hui tupuna e tae roa a‘era ia Aberahama, e mai Aberahama e tae roa a‘era i te diluvi, e mai te diluvi e tae roa a‘era ia Enoha, e mai ia Enoha e tae roa a‘era ia Adamu. Ua hi‘o noa oia i taua utuafare ra e taua toto ra mai to’na pû e tae roa maira i te fanauraa o taua taata ra. Ua faatoro‘a-atea-hia oia i roto i te tau mure ore ia faatere i teie tau tuuraa evanelia hopea (DBY, 108).

Ua pii mai [te Fatu] i to’na tavini ia Iosepha Semita, tamaiti, i to’na tamariiraa, no te faatumu i to’na Basileia no te tau hopea. No te aha oia i pii ai ia Iosepha Semita ia rave i te reira? No te mea e o te hinaaro te reira o te Fatu. O Iosepha Semita ana‘e ra te taata i nia i te fenua nei i tia ia rave i teie ohipa? E mea papu, te vai atura â te taata e oti ia ratou taua ohipa ra i raro a‘e i te faatereraa a te Fatu; ua maiti râ te Fatu i te taata o ta’na i hinaaro, e ua oti ïa parau (DBY, 460).

E mea pinepine te parau i te taoraraahia i te mau Peresibutero, i to ratou poro-haere-raa i te mau fenua ĕê, oia hoi o Iosepha Semita, te taata i faatumu i ta ratou Ekalesia e ta ratou haapa‘oraa, e tamaiti veve ïa e te haapii-ore-hia. I mutaa a‘enei, o te reira te pato‘iraa ‘eta‘eta roa i tuuhia mai i te parau haapiiraa no te ora e te feia paari e te haapiihia o te ao nei, e ere râ ïa i te pato‘iraa mau. Ua parau ratou e, ahiri te Fatu i heheu ia’na iho i te tahi pae o te mau tahu‘a haapiihia e aore ra i te mau taata aravihi o taua tau ra, e ohipa maitai ïa ta ratou i rave, e ua haamanuïa ïa ratou i te Evanelia na roto i to ratou mana e to ratou ite, eiaha râ i te hoê tamaiti veve, e te ite ore e te haapii-ore-hia. Aita re‘a e taata paarii, aita re‘a e taata e taata puai, aita re‘a e taata maitai, ia au i te parau a te taata, o tei piihia; ua maiti râ te Atua i te mau mea maamaa o te ao ei faahaama atu i te feia paari, i te mau mea paruparu ei faahaamaraa atu i te feia puai; e te mau mea haehaa o te ao nei—te mau mea i vahavahahia e te ao nei, o tei maitihia ïa e te Atua ei paari; oia ïa te mau mea aore ra, ei faaore i te mau mea e vai nei, ia ore roa te taata ia te‘ote‘o i mua i to’na aro [a hi‘o 1 Korinetia 1:26–29] (DBY, 321–22).

Ua mana‘o noa vau i taua tau ra [hou a amui mai ai i te Ekalesia], ahiri e e tia ia’u ia hi‘o i te mata o te hoê peropheta, mai tei ora na i nia i te fenua nei i mutaa ihora, e taata ïa i farii i te mau heheuraa, e taata ïa ua vetea te ra‘i ia’na, o tei ite i te Atua e to’na huru, e haaati ïa vau i te fenua atoa nei i nia i to’u rima e to’u turi avae ma te oaoa; ua mana‘o vau e, aita e ati ta’u e ore e farii, no te ite noa’tu i te hoê taata o tei ite e eaha ra te Atua e teihia oia i te vairaa, eaha to’na huru, e eaha te auraa o te tau mure ore (DNW, 8 Oct. 1856, 3).

Eaha te huru e te nehenhe rahi no ta Iosepha misioni? … I to’u faaroomatamua- raa ia’na i te a‘oraa, ua tahoê mai oia i te ra‘i e te fenua (DBY, 458).

Na Iosepha Semita i haamau i te niu o te Basileia o te Atua i te mau mahana hopea nei; na vetahi ê ra e faatia mai i te tino o te fare (DBY, 458).

Aita a‘era vau i ite i te taata, e tae roa maira i to’u farereiraa ia Iosepha Semita, o tei tia ia faaite mai ia’u i te huru, te mana‘o e te parahiraa o te Atua, e aore ra i te tahi noa’tu parau papu no te mau melahi, e aore ïa no te auraa i rotopu i te taata e Tei Hamani ia’na (DBY, 458).

Ua rave oia i te ra‘i ra, e auraa parau ïa, e ua afa‘i maira i raro nei i te fenua nei e ua rave oia i te fenua nei e ua faateitei ïa i nia, e ua haamahora, ma te maramarama e te papu, i te mau mea o te Atua; o te mea faahiahia ïa te reira no ta’na misioni. I farii ê na vau i te iteraa papu, na mua roa i taua tau ra, e e peropheta oia na te Fatu, e ua tamahanahana te reira i to’u aau. E ere anei ua na reira atoa Iosepha i to outou feruriraa? E ere anei ua rave oia i te Papa‘iraa Mo‘a e faaite ma te maramarama e te papu i te auraa o te reira e ua maramarama paatoa te taata? E hope te taata atoa i te parau, “Oia, e mea faahiahia; na te reira i tahoê i te mau ra‘i e te fenua nei,” e no te tau tahuti nei, aita ïa e faufaa to reira, maori râ, no te haapii ia tatou nahea ia ora i roto i te tau mure ore (DBY, 458–59).

Te faatura nei au e te faahanahhana nei hoi i te i‘oa no Iosepha Semita. E mea oaoa roa na’u ia faaroo i te reira; e mea au roa na’u. E mea au roa atoa na’u ta’na parau haapiiraa (DBY, 458).

Ta’u i farii no ŏ mai i te Fatu, ua farii ïa vau na roto ia Iosepha Semita; o oia te mauhaa i faaohipahia. Ia faarue au ia’na, ia faarue atoa vau i teie mau parau tumu e tia ai; aita te reira i heheuhia, aita i faaitehia, aita atoa i tatarahia e te tahi noa taata ê atu mai te tau mai o te mau Aposetolo. Ia faarue au i te Buka a Moromona, ia pato‘i au ia Iosepha Semita ei Peropheta e tia ai; e ia faarue au i te parau haapiiraa e ia faaea hoi i te poro i te haaputuputuraa ia Iseraela e te faatiaraa ia Ziona, ia faarue atoa vau i te Bibilia e tia ai; e no reira, e mea hau a‘e ia ho’i noa’tu vau i te fare, i te tamata i te a‘o ia ore taua na mea e toru ra (DBY, 458).

Aore roa e taata e ua vauvauhia te e‘a no te ora e te faaoraraa i mua ia’na e te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, mai tei papa‘ihia i roto i te Faufaa Apî e te Buka a Moromona e te buka no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, o te tia ia’na ia parau e te ora nei Iesu, e parau mau ta’na Evanelia, a parau atoa ai e e ere Iosepha Semita i te Peropheta na te Atua. E faaiteraa ‘eta‘eta te reira, e parau mau râ. Aore e taata e tia ia parau e, e parau mau teie buka (ma te tuu i to’na rima i nia i te Bibilia), o te parau ïa na te Fatu, o te e‘a, o te avei‘a no te e‘a, e o te parau e ite ai tatou i te hinaaro o te Atua; a parau atoa ai e e ere te Buka a Moromona i te parau au; mai te mea e ua fana‘o oia i te tai‘oraa i te reira, e aore ra i te faarooraa i te reira i te tai‘oraahia, e i te haapiiraa i te mau parau haapiiraa i roto ra. Aore e taata i nia i te fenua nei o tei fana‘o i te haapiiraa i te Evanelia a Iesu Mesia no roto mai i taua na buka ra o te tia ia’na ia parau e e parau mau te hoê, e mea hape te tahi. Aore e Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, te tane anei e te vahine anei, o te tia ia’na ia parau e e parau mau te Buka a Moromona, a parau atoa ai e, e ere te Bibilia i te parau mau. Mai te mea e e parau mau te hoê, e parau mau na buka e piti atoa ra; mai te mea e ere te hoê i te parau mau, e ere na buka e piti ra i te parau mau. Mai te mea e te ora nei Iesu, e oia hoi te Faaora no to te ao nei, e e Peropheta Iosepha Semita na te Atua, e te parahi ra oia i nia roa iho i te ouma o to tatou metua o Aberahama. Haapohe noa’tu â ratou i to’na tino, te ora noa ra râ oia e e tia ia’na i te hi‘oraa atu i te mata o to’na Metua i te Ra‘i; ua viivii ore to’na ahu mai te viivii ore o te mau melahi e haaati ra i te terono no te Atua; aore hoi e taata i nia i te fenua nei e tia ia’na ia parau e te ora nei Iesu, a pato‘i atu ai i ta’u nei parau no te Peropheta no Iosepha. O tôu ïa iteraa papu, e mea pautuutu ïa (DBY, 459).

Ua haapii te Fatu i To’na tavini ia Iosepha Semita na roto i te heheuraa, “te parau mau e ua na nia iho i te parau mau.”

Mai te mahana maira i roaa ai ia Iosepha te mau ăpi, e hou hoi taua taime ra, ua arata‘i te Fatu ia’na. Ua arata‘i oia ia’na i te mau mahana atoa e te mau hora atoa (DBY, 461).

Ua tamau Iosepha i te farii i te heheuraa e ua na nia iho i te heheuraa, te oro‘a e ua na nia iho i te oro‘a, te parau mau e ua na nia iho i te parau mau e roaa a‘era ia’na te mau mea i titauhia no te ora o te mau tamarii a Adamu (DBY, 461).

Ua piihia te mau taata atoa o te ao nei e te Atua; ua piihia ratou ia tatarahapa e ia bapetizohia ia matara te hara (DBY, 461).

Ua haere tatou i mua, mai te hoê mea i te tahi ra, e nehenehe atoa ia’u ia parau e, mai te hoê faito ite i te tahi ra. I to Iosepha iteraa i te matamua ra e te vai ra te mau ăpi i te aivi i Cumorah ra, aita oia i farii i reira atoa i te mau taviri no te Autahu‘araa Aarona, ua farii noa oia i te iteraa e, tei reira te mau ăpi i te vairaa, e na te Fatu te reira e horo‘a mai..… Ua farii oia i te iteraa e i farii na [te feia i parahi i nia i te fenua Marite i tahito ra] i te Evanelia, e mai reira maira, ua haere noa atura oia, te hoê taahiraa i muri i te tahi ra, e roaa a‘era ia’na te mau ăpi, e te Urima e te Tumima e ua roaa atoa ia’na te mana no te iriti i te reira. Aita te reira i faariro ia’na ei Aposetolo, aita te reira i horo‘a ia’na te mau taviri no te Basileia, aita atoa i faariro ia’na ei Peresibutero i Iseraela nei. E Peropheta oia, e ua mau oia i te varua tohu, e ua farii oia i taua mau mea atoa ra hou te Fatu i faatoro‘a ai ia’na. E faaite maira te Fatu ia’na, na roto i te heheuraa, ia haere i Pennsylvania, ua na reira ihora oia, e ua faaoti atura i te iritiraa i te Buka a Moromona; e faaite maira te Fatu ia’na, i roto i te tahi atu heheuraa, ia ho‘i mai i te tuhaa fenua ra i New York, e ia haere i ŏ Papa Whitmer, o tei parahi ra i te hoê vahi i te tahi pae i Waterloo, faaea ai, ua na reira ihora oia, e ua faatupu a‘era i te mau amuiraa, e ua haaputu maira i te tahi pae iti tei faaroo i to’na iteraa papu [a hi‘o HC, 1:48–51]. Ua farii maira oia i te Autahu‘araa Aarona, e ua farii a‘era i te mau taviri no te Autahu‘araa Melehizedeka, e ua faanahonaho atura i te Ekalesia [a hi‘o PH&PF 13; 20; 128:20]. Ua farii oia i te mana no te bapetizo na mua, aita râ oia i ite e e farii â oia i te tahi atu mana e faaite roa maira te Fatu e te vai atura te mana ta’na e farii. I reira to’na fariiraa i te mau taviri no te Autahu‘araa Melehizedeka, e ua roaa te mana no te haamauraa i muri a‘e i to’na bapetizoraa, aita hoi oia i farii i tera mana hou taua taime ra. Hoê â ïa to’na tiaraa e to Ioane Bapetizo ahiri aita te Fatu i tono i te tahi atu ve‘a no’na, oia hoi o Petero, o Iakobo e o Ioane, no te faatoro‘a ia Iosepha i te Autahu‘araa Melehizedeka. … I reira, ua farii maira tatou i te tahi atu â mau oro‘a (DBY, 461–62).

I taua tau ra [1840] tae maira te hoê heheuraa i te na ôraa mai e, e tia ia tatou ia bapetizohia ei mono i to tatou mau hoa tei pohe, aita râ i faaitehia i te matamua ra e e mea tia ia haapa‘ohia te hoê tuatapaparaa o te feia tei bapetizohia; i to’na fariiraa i te tahi â heheuraa mai te reira, ua haapa‘ohia ihora te hoê tuatapaparaa (DBY, 462).

Ua haapii te Peropheta Iosepha Semita i te parau mau o te evanelia ma te papu..

Tera noa ïa ta Iosepha Semita ohipa i rave, ua poro oia i te parau mau—te Evanelia mai ta te Fatu i heheu mai ia’na—e ua faaite oia i te taata nahea ia faaorahia, e ua haere maira te feia aau parau tia e haaputu maira i piha‘i iho ia’na e ua here ia’na mai ia ratou i here i to ratou iho ora. Aita atu ta’na e ohipa e rave maori râ o te poro i te parau tumu mau, e te parau o te haaputuputu mai i te Feia Mo‘a i te mau mahana hopea nei, oia ïa te feia aau parau tia. Te feia atoa i tiaturi i te Evanelia a Iesu Mesia e ua haapa‘o, ua riro ïa ratou ei ite no’na i te parau mau no teie mau parau hopea nei (DBY, 463).

Te maitai rahi o te huru hanahana o te Taeae ra Iosepha Semita, o to’na ïa iteraa i te faariro i te mau mea o te ra‘i ei mea maramarama i te taata tahuti nei. Ia haapii oia i te mau taata—ia heheu oia i te mau mea o te Atua, te hinaaro o te Atua, te rave‘a no te ora, te mau opuaraa a Iehova, to tatou auraa ia’na e i te feia atoa o te ra‘i, ua faariro ïa oia i ta’na mau haapiiraa ei mea ohie ia ‘apohia e te tane, te vahine e te tamarii atoa, ma te faariro i te reira ei mea papu mai te hoê e‘a i faataa-maitai-hia. Ua rava‘i te reira no te haapapu i te taata atoa i faaroo i to’na i‘oa e e mana to’na e e piiraa mo‘a hoi inaha, aita i tia i te taata ê atu ia haapii mai ta’na i haapii, e aita e tia i te taata ia heheu i te mau mea o te Atua ra, maori râ na roto i te mau heheuraa a Iesu Mesia (DBY, 463).

Aore roa e taata i itehia o tei tia ia haapii i te tatarahapa e te bapetizoraa ia matara te hara, ma te mana no te faatere i te mau oro‘a, e tae roa mai i to te Atua tuuraa mai i te mana ia Iosepha Semita, e te tonoraa ia’na ia haapii atu i te taata. Hou taua tau ra, ua titorotoro vau i te mau mea atoa e au i te mau ekalesia; ua imi vau i te mau vahi atoa ia ite e te vai ra anei te paiete mau i nia i te fenua nei; ua imi au i te hoê taata o te tia ia faaite mai ia’u i te tahi parau no te Atua, no te ra‘i, no te mau melahi e no te ora mure ore. Ua tiaturi au i te Atua te Metua, e ia Iesu Mesia, aita râ vau i tiaturi e, te vai ra te Ekalesia a te Mesia i nia i te fenua nei (DBY, 463).

Ahiri e ua tamau â vau i te haapii i te Bibilia e te mau buka atoa o tei papa‘ihia, ia ore râ te mau heheuraa no ŏ mai i te Atua, ua riro ïa vau mai te veo ooto ra, e mai te sumebalo maniania, ma te ite ore i te Atua, i te haapa‘oraa mau, i te faaoraraa i te feia ora e te feia pohe; ua ora ïa e ua pohe ïa vau ma te ite ore; o te huru hoi te reira o te taata e hope roa a‘e i nia i te fenua nei (DBY, 463).

E mea pinepine te uiraa i te uihia ia Iosepha Semita, e te mau taata e haere mai e farerei ia’na e i to’na mau taata, “E mea nahea oe i te faatere ohie noa i to oe mau taata? E au e, aita ta ratou e peu e rave, maori râ i ta oe e parau atu ia ratou; nahea hoi oe i te faatere ohie ia ratou?” Ua parau oia e, “Aita roa vau i faatere a‘e ia ratou. Ua heheu mai te Fatu i te tahi mau parau tumu no te ra‘i mai o tei riro ei haapa‘oraa na matou i te mau mahana hopea nei. Te fatata maira te tau e haaputuputu ai te Fatu i to’na mau taata mai roto mai i te feia ino, e haapoto ai hoi oia i ta’na ohipa ma te parau tia, e te mau parau tumu ta’na i heheu mai, ta’u ïa i haapii atu i te mau taata, e te faaitoito nei ratou i te ora ia au i te reira, e na ratou e faatere ia ratou.”

E homa, o te parau aro rahi te reira no te faatere i teie mau taata. Ua mana‘ohia e, na’u e faatere ia ratou, e ere râ. E pau noa ïa to’u puai i te faatereraa ia’u iho e te faaafaroraa ia’u iho e te haapiiraa hoi i te mau taata i te mau parau tumu e haapa‘o ai ratou i to ratou oraraa (DBY, 470).

Te haamana‘o nei au i te taime e rave rahi i feruri ai te Taeae Iosepha e, e rave rahi te taata o te tomo mai i roto i te Basileia, a faarue atu ai i te reira, e ua parau hoi oia e, “E te mau taeae, aita â vau i taiva atura, e aita atoa to’u e hinaaro e na reira.” E mea papu, e rave rahi outou i haamana‘o i ta’na mau parau. Ua titauhia ia Iosepha ia pure tamau noa, ia faaohipa i te faaroo, ia ora mai te au i ta’na haapa‘oraa faaroo, e ia faaitoito i roto i to’na piiraa, no te farii i te mau faaiteraa no ŏ mai i te Fatu, e no te tape‘a maite i te faaroo ma te aueue ore (DBY, 469).

I teie nei râ, ino noa â vau e to’u mau taeae, e atea noa â hoi tatou i te fâ, e i te mau haamaitairaa te tia ia tatou ia farii, ahiri Iosepha Semita, tamaiti, te Peropheta, ahiri oia i ite i te taata i to’na ra tau i te hinaaroraa i te haapa‘o i ta’na parau, mai ta ratou e hinaaro nei i teie mahana i te haapa‘o i te parau a to ratou Peresideni, ua oaoa roa ïa oia. Ua ora oia, e ua haa, ua rave puai i te ohipa e ua faaitoito; e au to’na măta‘u ore i to te melahi, e te papu o to’na mana‘o, mai te mana‘o ïa o te Mana Hope; e ua faaitoito noa oia e tae roa mai i to ratou taparahi-haapohe-raa ia’na (DBY, 464).

Ua haamau te Peropheta Iosepha Semita i to’na iteraa papu i to’na iho toto.

E rave rahi te Peropheta o tei haamau i to ratou iteraa papu i to ratou iho toto, e haere â ta ratou faaiteraa ma te puai rahi. … Mai tei mutaa ihora, oia atoa i teie mahana. Ia haamau Iosepha Semita i to’na iteraa papu i to’na iho toto, ua mana ïa ta’na faaiteraa i reira ra i to te ao atoa nei; e atae hoi i te feia e aro mai i te reira (DBY, 467).

I to [Iosepha Semita] haereraa i Carthage, ua na ô atura oia e, “Te haere nei au mai te pinia mamoe i te taparahiraa; te tapapa nei au i to’u hopea” (DBY, 467).

Na vai i faaora ia Iosepha Semita i te rima o to’na mau enemi [e tae roa maira] i te mahana i pohe ai oia? Na te Atua; fatata noa’tu â oia i te pohe e rave rahi te taime, e ia au i te feruriraa taata, eita ïa oia e ora mai, aita e nehenehe ia tiaturi e ora mai oia. I to’na mauraa i te auri i te fare tape‘araa i Missouri, e aore roa e taata i mana‘o e, e ora mai oia mai roto mai i to ratou rima, ua au to’u faaroo i to Aberahama, e ua parau atura vau i te mau taeae, “Te ora ra te Atua, e ora mai oia mai roto mai i to ratou rima.” Noa’tu â to’na tohuraa e, eita oia e ite i te maha ahururaa o to’na matahiti, ua tiaturi noa râ tatou e, e tohuraa hape ïa te reira, e tia hoi ia tatou ia tape‘a mai ia’na ia tatou e a muri noa’tu; ua mana‘o tatou e, e pau taua tohuraa ra i to tatou faaroo, ua hape râ tatou—i te pae hopea, ua taparahi-haapohe-hia oia no to’na faaroo. Ua parau vau e, “E mea tano ïa; i teie nei, ua mana roa ta’na faaiteraa; ua haamau oia i te reira i to’na iho toto(DBY, 469–70).

Aita to’na toro‘a i iriti-ê-hia ia’na, tera noa, ua haere oia e rave i te ohipa i te tahi atu tuhaa o te ohipa a te Mana Hope. E Aposetolo noa oia, e Peropheta noa hoi, e te rave noa ra oia i te ohipa a te Aposetolo e te Peropheta; ua haere oia i mua ia tatou e ua roaa ia’na te rê ta outou e ta’u i ore â i farii (DBY, 468).

Ua ite au e ua piihia [Iosepha Semita] e te Atua, e ua ite au i te reira na roto i te mau heheuraa a Iesu Mesia ia’u nei, e na roto i te faaiteraa a te Varua Maitai. Ahiri au aita i haapii i taua parau mau ra, aita ïa vau i riro ei “Momoni,” mai tei parauhia, aita atoa ïa vau i tae mai i ŏ nei i teie mahana (DNW, 22 Oct. 1862, 2).

Te Mau Mana‘o no te Haapiiraa

Ua haamau te Peropheta Iosepha Semita i te niu no te Te Ekalesia a Iesu Mesia i Te Feia Mo‘a i Te Mau Mahana Hopea Nei i teie tau tuuraa evanelia.

  • Eaha te tuhaa ta te mau tupuna o Iosepha Semita i faaoti i roto i te faaineineraa ia’na no te riro ei peropheta matamua i roto i teie tau tuuraa evanelia? Nahea te faaroo o to outou mau tupuna i tauturu ai i to outou oraraa? Eaha ta outou e rave no te riro ei tautururaa parau tia no to outou huaai?

  • Eaha te mau maitai i roaa mai na roto i to te Fatu piiraa i te hoê tamaiti apî no te faatumu i to’na basileia i te mau mahana hopea nei? Nahea te reira e tauturu ai ia outou i te ite i te rima o te Fatu i roto i to outou oraraa?

  • Ua parau mai te Peresideni Young e, na te Peropheta Iosepha Semita i haamau i te niu o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, e na vetahi ê e faatia i te tino o te fare. Eaha taua niu ra? (A hi‘o atoa PH&PF 5:9–10; 135:3.) Eaha taua tino fare ra? Eaha te mau tapa‘o e faaite nei e, te faatiahia nei te tino o te fare i teie mahana. Nahea tatou atoa e amui ai i taua ohipa ra?

  • Ia au i te parau a te Peresideni Young, eaha “te huru e te nehenhe rahi no ta Iosepha misioni”? Nahea tatou ia pee i te rave‘a a te Peropheta Iosepha Semita no te haapii atu, a haapii ai tatou i ta tatou mau tamarii e ia vetahi ê atoa?

  • Nahea te Peropheta Iosepha Semita i “te haapii ia tatou nahea ia ora i roto i te tau mure ore”? Nahea te reira mau haapiiraa e au ai i to tatou oraraa tahuti nei?

Ua haapii te Fatu i To’na tavini ia Iosepha Semita na roto i te heheuraa, “te parau mau e ua na nia iho i te parau mau.”

  • I to outou mana‘o, no te aha te Fatu e heheu ai i Ta’na parau mau “te heheuraa e ua na nia iho i te heheuraa,” eiaha râ te mau heheuraa atoa i te taime hoê? (A hi‘o atoa PH&PF 93:11–14.) Nahea te reira i te tupuraa i roto i te oraraa no te Peropheta Iosepha Semita? Nahea te reira i te tupuraa i roto i to outou oraraa?

Ua haapii te Peropheta Iosepha Semita i te parau mau o te evanelia ma te papu.

  • No te aha te Peropheta Iosepha Semita i riro ai e orometua puai e te herehia? Eaha ta’na “te parau aro rahi” no te faatereraa i to te Fatu mau taata? Nahea tatou ia faaohipa i taua parau tumu ra i roto i te utuafare, i te vahi raveraa ohipa, e i roto i te Ekalesia?

  • E mea nahea i tia ai i te Peropheta Iosepha ia “farii i te mau faaiteraa no ŏ mai i te Fatu, e [ia] tape‘a maite i te faaroo ma te aueue ore”? Nahea tatou ia haapii i te hinaaro o te Fatu no tatou? No te aha e mea tia ia tatou ia tamau â i te haapa‘o maitai no te tape‘a mai i to tatou iteraa papu i te evanelia?

Ua haamau te Peropheta Iosepha Semita i to’na iteraa papu i to’na iho toto.

  • No te aha i titauhia ai ia Iosepha e ia Hairamu Semita ia haamau i to raua iteraa papu i to raua iho toto? (A hi‘o atoa PH&PF 135; 136:39.)

  • Ua parau mai te Peresideni Young e, “Ua ite au e ua piihia [Iosepha Semita] e te Atua, e ua ite au i te reira na roto i te mau heheuraa a Iesu Mesia ia’u nei.” Eaha to outou mana‘o no te Peropheta Iosepha Semita? Nahea outou e horo‘a ai i to outou mana‘o i to outou utuafare, i to outou mau hoa, e to outou mau taata tupu? A feruri i te papa‘i i to outou mana‘o no te Peropheta ia ite to outou mau huaai.

Hōho’a
Joseph Smith appearing to Brigham Young

Mai tei faaitehia i roto i teie hoho‘a i penihia, i muri a‘e i te poheraa o Iosepha Semita, ua fâ mai oia i roto i te hoê orama i te Peresideni Brigham Young i te 11 no Tenuare 1847.