Laipelí
Lēsoni 17: Ko Hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí ʻi Nāvuú


Lēsoni 17

Ko Hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí ʻi Nāvuú

Talateú

Ne toka e melinó mo e tuʻumālié ʻi he Kāingalotú he ngaahi taʻu lahi ne nau fuofua nofo ai ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí. ʻI he taimi ko ʻení ne maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi fakahā pea akoʻi mo fakamaʻalaʻala ha ngaahi tokāteline ʻoku makehe ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku kau heni e ngaahi taumuʻa ʻo e temipalé, mo e niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline ne akoʻi ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, mo ʻetau malava fakalangi ke hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní. ʻE tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e maʻongoʻonga ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea pehē ki he meʻa ʻoku tau malava fakalangí.

Laukonga Puipuituʻá

  • “ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá,” vahe 2 ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 43-52.

  • “Doctrinal Developments in Nauvoo,” chapter 20 in Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. (Church Educational System manual, 2003), 251–62.

  • “Becoming Like God,” Gospel Topics, lds.org/topics.

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akoʻí

Ngaahi Tefito ʻo e Tuí

Ngaahi fakamatala mahuʻinga ki he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí

Fakamatalaʻi ange ne fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisi ha tohi kia Sione Ueniuefi, ko e ʻētita ʻo ha nusipepa naʻe ui ko e Chicago Democrat, he naʻá ne kole ha fakamatala kau ki he kau Māmongá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfitá ʻi he tohí e hisitōlia ʻo e Kāingalotú fakataha mo ha lisi ʻo e ngaahi tui fakatokāteline ne toki ʻiloa kimui ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. (ʻOku maʻu tohí kakato ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 505–18.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia.

ʻĪmisi
Elder L. Tom Perry

“[Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí] ʻoku nau fuʻu mahuʻinga lahi pea ko e fakamatala nounou taha ia ʻo e tokāteline ʻi he Siasí. Kapau te ke fakaʻaongaʻi kinautolu ko ha fakahinohino ke tataki koe ʻi hoʻo ako ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te ke ʻilo ai hoʻo mateuteu ke fakahā hoʻo fakamoʻoni ki hono toe fakafoki mai ʻo e moʻoní ki he māmaní. Te ke malava ai ke malangaʻi ʻi ha ngaahi founga faingofua, hangatonu mo loloto ʻa e tui ʻa ia ʻoku mahuʻinga kiate koe ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“Ko e Ngaahi Tokāteline mo e Tefitoʻi Moʻoni ʻoku ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2013, 48).

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounouʻi fēfē ʻa e meʻa ne akoʻi ʻe ʻEletā Peulí? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakamatala nounoú, tokoni ke mahino kiate kinautolu e moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau ako e ngaahi tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, te tau mateuteu lelei ange ai ki hono fakahaaʻi ʻetau tuí ki he niʻihi kehé.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ke tokoni ke mahino e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé?

Fakaafeʻi e toenga ʻo e kalasí ke nau lau fakalongolongo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. Hili ha taimi feʻunga, aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ʻi he tefito ʻo e tuí ʻokú ke houngaʻia moʻoni ai, pea ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ke tataki mo fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ʻa e ʻOtuá?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:25-28, 37-42

Fakafoki mai ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé

Fakamatalaʻi ange ne hili e maau e nofo ʻa e Kāingalotú ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fekau ke langa ha temipale. Ne fie maʻu ki he foʻi ngāue ko ʻení ha fuʻu feilaulau lahi ʻa e Kāingalotú ki hono langa ʻo e temipalé ʻi Ketilani ʻi ʻOhaioó.

Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:25-28, 37-42. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ki he ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke langa ha temipalé. Kimuʻa pea vakaiʻi fakaʻauliliki e ngaahi veesi ko ʻení, fakamatalaʻi ange ʻoku nau ʻuhinga ki he tāpanekale naʻe langa ʻe Mōsese mo hono kakaí. Ne ʻikai ke fakahoko ʻe he kakai ia ʻo Mōsesé ha papitaiso maʻá e kau pekiá. Naʻe ʻikai ke fai ha papitaiso ia maʻá e kau pekiá kae ʻoua leva ke toki fai ia ʻe Sīsū ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié hili ʻEne pekiá. Hili ia pea fehuʻi ange ki he fānau akó:

  • Fakatatau ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻe he Kaingalotu ʻi Nāvuú ha temipalé? (ʻI he lolotonga e tali ʻa e kau akó, fakamamafaʻi e tokāteline ko ʻení: ʻOku ʻi ai ha ngaahi ouau fakamoʻui ʻoku hōifua ki ai e ʻEikí ʻo kapau pē ʻe fakahoko ia ʻi he ngaahi temipalé.)

Fakamatalaʻi ki he kau akó ko e Temipale Ketilaní “naʻe fakatefito hono langá ki hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi kī ʻo e mafaí” (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:242). Naʻe ngāue ʻaki e ngaahi kī ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Temipale Nāvuú ke fakahoko ʻaki e ngaahi ouau fakahaofi maʻá e kakai moʻuí mo e papitaiso fakafofonga maʻá e kau pekiá. ʻI he taʻu ʻe ua fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakafeʻiloaki ai e ʻenitaumeni ʻo e temipalé ki ha kiʻi kulupu ʻo ha kāingalotu faivelenga. Naʻá ne toe fakafeʻiloaki mo e ouau silaʻi ʻo ha husepāniti mo ha uaifi ki ʻitāniti.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení. Fakaafeʻi e kalasí ke fakafanongo ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi ouau fakatemipalé ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

“Ko e tali ki he fekau ʻa e ʻEikí [ke langa ha temipale ʻi Nāvū] ko ha laka atu ʻa e Palõfitá mo e Kāingalotú ʻi he vave taha ne nau lavá ʻo kamata ke langa ha fale ʻo e ʻEikí. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfitá ʻe lauitaʻu ʻa e langá, pea naʻá ne ʻiloʻi foki naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e temipalé. Ko ia, ʻi he ʻaho 4 ʻo Mē 1842, neongo naʻe teʻeki ai ʻosi ʻa e temipalé, naʻe fakahoko ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻenitaumení ki ha kau tangata faivelenga tokosiʻi.

“Naʻe fakataha ʻa e kulupú ni ʻi he loki lahi ʻi ʻolunga ʻo e Falekoloa Piliki Kulokula ʻo e Palōfitá. …

“ʻOku lekooti ʻi he hisitōlia ʻo e Palōfitá ʻo pehē: “Naʻá ku nofo ʻi he ʻahó kotoa ʻi he konga ki ʻolunga ʻo e fale koloá, …o fakataha mo Seniale Sēmisi ʻĀtama ʻo Sipilingifilá, Pēteliake Hailame Sāmita, Pīsope Niueli K Uitenī, Pīsope Siaosi Mila, Palesiteni Pilikihami ʻIongi, ʻEletā Hiipa C. Kimipolo mo Uiliate Lisiate, ʻo fakahinohinoʻi kinautolu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e founga ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻo fakahoko ʻa e fufulú, paní, ʻenitaumení pea mo foaki ʻa e ngaahi kī fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pea aʻu ai pē ki he tuʻunga māʻolunga taha ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, mo ʻoange ʻa e founga naʻe fai ʻi he Ngaahi ʻAho ʻo e Kuonga Muʻá, fakataha mo e ngaahi palani mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻoku lava ai ha taha ʻo maʻu hono kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ko ia naʻe teuteuʻi maʻá e Siasi ʻo e ʻUluaki Fānaú, pea ʻalu hake ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo ʻElohimí ʻi he ngaahi maama taʻengatá.’” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 478–79).

Fehuʻi ki he kau akó:

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke toe fakafoki mai e ngaahi ouau fakatemipalé?

ʻI he tali ʻa e kau akó, tānaki atu ki heʻenau mahinó ʻaki hano vahevahe e lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

“Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e temipalé ke ʻomi e ngaahi ouau ko ia ʻoku fie maʻu ki hotau hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku tataki kitautolu ʻe he ngaahi ouau fakatemipalé ki hotau Fakamoʻuí mo ʻomi kiate kitautolu ha ngaahi tāpuaki ʻo fakafou mai he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí” (“Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé,” Ensign, Oct. 2009, 48).

  • Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻi hono fakafoki mai ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakalaulauloto he uike ka hokó ki he founga te nau fakamuʻomuʻa lahi ange ai ʻi heʻenau moʻuí e moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Saame 82:6; Mātiu 5:48; Sione 10:32–34; Loma 8:16–17; 2 Pita 1:3–4; 1 Sione 3:2–3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:11–20; 132:20

Ko meʻa te tau malava fakalangí

Fakamatalaʻi ange ʻoku lekooti ʻi he Tohi Tapú e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá kimuʻá ne nau hiki ʻo kau ki heʻetau malava fakalangí. Hiki e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he palakipoé, pea fakaafeʻi e kau akó ke lau ha konga lahi ʻo kinautolu pea kumi ki he meʻa ʻoku nau akoʻi fekauʻaki mo e taʻengata e meʻa ʻoku tau malavá: Saame 82:6; Mātiu 5:48; Sione 10:32–34; Loma 8:16–17; 2 Pita 1:3–4; 1 Sione 3:2–3. Te ke ala poupouʻi e kau akó ke nau fakafekauʻaki pe fakahoko e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi heʻenau ako kinautolú.

Hili ha taimi feʻunga, fehuʻi ange:

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi folofolá ni fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau malavá? (Neongo te nau ngāue ʻaki ha fakalea kehe, ka ʻoku totonu ke mahino ki he kau akó e tokāteline ko ʻení: ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku malava ke tau hoko ʻo hangē ko Iá.)

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko iá ʻokú ne fakamatalaʻi e meʻa te tau malava fakalangí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku toe akoʻi e meʻa te tau malava fakalangí ʻi he folofola ʻo onopōní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:11-13, 19-20mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:20. Tokoni ke mahino ki he kau akó e tokāteline ko ʻení: Pea hangē pē ko e Fakamoʻuí, te tau lava ke tupulaki mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, kae ʻoua kuo tau maʻu ʻa hono fonu ʻo e Tamaí.

Fakamatalaʻi ange ko e taha e malanga mahuʻinga taha ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ne fakahoko ia lolotonga e konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli 1844. ʻI he malanga ko ʻení, naʻe fai ai ʻe he Palōfitá ha fakaʻapaʻapa makehe kia Misa Kingi Foieti (King Follett) ne toki mālōloó. Kuo ʻiloa e lea ko ʻeni ko hono malangaʻi ʻo Kingi Foietí. ʻOange ki he kau akó kotoa ha tatau ʻo e fakamatala ke tufa ko e “Ngaahi konga mei hono Excerpts from the Kinga Follett Discourse.” Fakaafeʻi ke nau lau ʻa e fakamatalá mo fakaʻilongaʻi ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku fakamatalaʻi ai e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fekumi ai ke mahino e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
handout, King Follett Discourse

Ngaahi Konga King Follett Discourse

Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—Lēsoni 17

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805-44) ʻo pehē:

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“Kapau he ʻikai ke toe ʻilo ʻe ha tangata ha meʻa ka ko e kaí, inú pea mo e mohé pē, pea ʻikai mahino ki ai ha taha ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá, ʻoku pehē pē ʻa e meʻa ʻoku mahino ki he monumanú. ʻOku kai, inu, mohe, mo ʻikai ke ne ʻilo ha toe meʻa fekauʻaki mo e ʻOtuá; ʻoku tatau ʻene ʻiló mo kitautolu, tuku kehe kapau te tau lava ʻo ʻilo ʻi he fakahinohino fakalaumālie ʻa e ʻOtua Māfimafí. Kapau he ʻikai mahino ki he tangatá ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, ta ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa kinautolu. …

“Ko ʻeku ʻuluaki kaveingá, ke ʻiloʻi ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻOtua poto mo moʻoni pē tahá, pea ko e faʻahinga tangata fēfē Ia. …

“Naʻe ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai he taimi ní ʻa e ʻOtuá ʻi ha taimi ʻe taha, ka kuo hoko ia ko ha tangata kuo hākeakiʻi, pea ʻokú Ne ʻafio kuo fakakalauni ʻi he langí! Ko e fakapulipuli lahí ia. Kapau naʻe fakamavaeuaʻi ʻa e veilí he ʻahó ni, pea fakahā mai ʻe he ʻOtua ʻokú ne pukepuke ʻa e māmaní ʻi hono ʻalungá, mo Ne pukepuke ʻa e toenga ʻo e ngaahi māmaní mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaki Hono mālohí, ʻa Ia ke tau mamata ki ai,—te u pehē, kapau te mou mamata kiate Ia he ʻahó ni, te mou mamata kiate Ia ʻokú Ne fōtunga tatau mo e tangata—ʻo hangē ko kimoutolú ʻi he meʻa kotoa pē, ʻi he ʻīmisí, mo tatau tofu mo e tangatá; he naʻe ngaohi ʻa ʻĀtama ʻi he anga moʻoni, mo e ʻīmisi pea mo e tatau ʻo e ʻOtuá, peá ne maʻu fakahinohino, mo ʻaʻeva, lea pea mo fefolofolai mo Ia, ʻo hangē ko e talanoa ʻa ha tangata mo ha tangata ʻe tahá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 46-47)

“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá—ke ʻilo ʻa e ʻOtua poto mo moʻoni pē tahá; pea kuo pau ke mou ako ke mou hoko ko e ngaahi ʻotua, mo e ngaahi tuʻi pea mo e kau taulaʻeiki ki he ʻOtuá, … ʻaki haʻamou hiki mei he kihiʻi tuʻunga ʻe taha ki ha tuʻunga ʻe taha, pea mei ha kihiʻi fatongia siʻi ki ha meʻa ʻoku lahi ange; mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, mei he hākeakiʻi ki he hākeakiʻi, kae ʻoua kuo mou aʻusia ʻa e toetuʻu ʻo e maté, pea lava ke nofo ʻi he fiefia taʻengatá, mo nofo ʻi he nāunau, ʻo hangē ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he taloni ʻo e mālohi taʻe ngatá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 254).

Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau vakaiʻi fakaʻauliliki ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ʻaki ʻenau fehuʻi:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ako ki he natula mo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá mo ʻetau vā fetuʻutaki mo Ia ko ʻetau Tamai Hēvaní?

  • Ko e hā ʻa e founga ke tau hoko ai ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní?

Ke fakaloloto e mahino ʻa e kau akó ki he meʻa te nau malava fakalangí, fakaʻaliʻali e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910-2008). Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

“Ko e taumuʻa kakato ʻo e ongoongoleleí ke tākiekina kitautolu kimuʻa pea ki ʻolunga ki ha lavameʻa lahi ange, pea aʻu ʻo hoko ko ha ʻotua. Naʻe toe fakamamafaʻi e malava maʻongoʻonga ko ʻení ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono malagaʻi ʻo Kingi Foietí [vakai, History of the Church, 6:302–17] pea toe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Lolenisō Sinou. ”Ko e foʻi fakakaukau ʻeni ʻoku maʻongoʻonga mo taʻe hano tatau: Hangē ko ia ʻoku ʻi ai e ʻOtuá he taimi ní, ʻe lava ke hoko ki ai e tangatá! [Vakai, The Teachings of Lorenzo Snow, comp. Clyde J. Williams (1984), 1.]

“Kuo fakaangaʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi filí ko ʻetau tui ki he meʻá ni. Ko ʻetau talí ʻoku ʻikai ke hanga ʻe he foʻi fakakaukau māʻolunga ko ʻení ʻo tukuhifo ai e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá. ʻOkú Ne Māfimafi. Ko Ia ʻa e Tupuʻangá mo e Pule Aoniu ʻo e ʻunivēsí. Ko Ia ʻa e maʻongoʻonga tahá pea ʻe pehē maʻu ai pē. Pea hangē pē ko e fakaʻamu ʻa ha tamai fakamāmani ki hono ngaahi foha mo e ʻofefiné ke nau lavameʻa kotoa he moʻuí, ko ia ʻoku ou tui ʻoku finangalo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ke hū ange ʻEne fānaú kiate ia ʻi he tuʻunga māʻolunga mo tuʻu ʻi hono tafaʻakí ʻi he mālohi fakangeingeia mo e poto faka-ʻOtua” (“Don’t Drop the Ball,” Ensign, Nov. 1994, 48).

Ke fakanounouʻí, ʻeke ki he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha meʻa makehe ʻe lava ke hoko ʻi heʻetau moʻuí ke ʻilo e ngaahi moʻoni mahuʻinga ko ʻení kau ki he Tamai Hēvaní mo e meʻa te tau malava fakalangí?

  • ʻI hoʻo fakakaukau ki he meʻa ne tau aleaʻi he ʻaho ní (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, ngaahi ouau ʻo e temipalé, mo e meʻa te tau malava fakalangí), ʻe lava fēfē ʻe hoʻo maʻu e mahino ki he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻo ʻoatu ha houngaʻia koeʻuhí ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá mo hoʻo vā fetuʻutaki mo Ia ko hoʻo Tamai Hēvaní? (ʻOange ha taimi ke hiki ʻe he kau akó ʻa ʻenau ngaahi fakakaukaú.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakamoʻoni pe vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau ne hikí, kapau ʻoku ʻikai ke fuʻu fakatāutaha. Fakaʻosiʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi tokāteline ne akoʻi ʻi he lēsoni ko ʻení pea mo e hoko ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata maʻu fakahā maʻongoʻongá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó