Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Vahe 42: Hihifo Mama‘o, Mīsuli: (Sānuali—Siulai 1838)


Vahe 42

Hihifo Mama‘o, Mīsuli

(Sānuali—Siulai 1838)

ʻĪmisi
men trying to kill Joseph

Na‘e ‘ikai ke fie fakatomala ‘a e kakai kovi ‘i Ketilaní. Na‘a nau loto ke nau tamate‘i ‘a Siosefa Sāmita. Ko ia na‘e pau ai ke ‘alu ‘a Siosefa mei Ketilani. Ko e fa‘ahita‘u momokó ‘eni, pea na‘e fu‘u momoko ‘aupito. Na‘e muimui‘a e ngaahi fili ‘o Siosefá kia Siosefa. Na‘a nau to‘o hele mo e me‘afana ke tamate‘i ia.

ʻĪmisi
Joseph hiding

Na‘e pau ke toitoi ‘a Siosefa. Na‘e hanga ‘e he ‘Eiki ‘o malu‘i ia koe‘uhi ke ‘oua na‘a ‘ilo ‘e hono ngaahi filí. Na‘e ‘i ai ha pō ‘e taha na‘e mohe ai ‘a Siosefa ‘i he fale tatau pē pea mo hono ngaahi filí. Na‘e ‘ikai ke nau ‘ilo‘i na‘e ‘i ai.

ʻĪmisi
Joseph walking by his enemies

Pea ‘i ha taimi ‘e taha ne fetaulaki pē ‘a Siosefa ia pea mo hono ngaahi filí ‘i he halá. Na‘a nau sio kiate ia ka na‘e ‘ikai ke nau ‘ilo‘i ia.

ʻĪmisi
Missouri Saints welcoming Joseph

Na‘e fononga ‘a Siosefa ‘i he maile ‘e laungeau. Na‘á ne ‘alu ‘o a‘u ki Hihifo Mama‘o, ‘i Mīsuli. Na‘e fiefia ‘a e Kāingalotu ‘i Mīsulí ‘i he‘enau mamata kiate iá.

ʻĪmisi
Church members breaking into store

Ka na‘e ‘i ai ha ni‘ihi ‘o e kau taki ‘i Mīsulí na‘e ‘ikai ke nau tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, Pea na‘e ‘ikai ke nau fie fakatomala. Na‘a nau ‘ita kia Siosefa. Pea na‘a nau loto ke nau ma‘ukoloa.

ʻĪmisi
Joseph saddened

Na‘e loto-mamahi ‘a Siosefa, Ko hono ngaahi kaume‘a ‘a e kakai tangata ko ‘ení. Ko ia ai na‘e pau ke tu‘usi ‘a ‘Ōliva Kautele, Tēvita Uitemā, pea mo ha ni‘ihi kehe meí he Siasí. Na‘e ‘ikai ke nau kei hoko ko e kau mēmipa ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Joseph choosing new leaders

Na‘e fili leva ha kau tangata kehe ke nau hoko ko e kau taki ‘o e Siasí ‘i Hihifo Mama‘ó.

ʻĪmisi
Jesus appearing to Joseph

Na‘e ‘i ai ha ‘aho ‘e taha na‘e ‘alu ai ‘a Siosefa ki ha feitu‘u ofi ki Hihifo Mama‘o. Na‘e tala ange ‘e Sīsū ko e feitu‘u ‘eni ‘oku ui ko ‘Ātama-‘Onitai-‘Āmani. Ko e feitu‘u makehe ‘eni. Na‘e talanoa ‘a Sīsū pea mo ‘Ātama ‘i he feitu‘u ko ‘eni pea na‘á Ne hanga ‘o tāpuaki‘i ia. Na‘e hanga ‘e ‘Ātama ‘o tāpuaki‘i ‘a ‘ene fānaú ‘i ‘Ātama-‘Onitai-‘Āmani. ‘E ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e ha‘u ai ‘a Sīsū pea mo ‘Ātama pea mo e kakai angatonu kehé ke fakataha ‘i he feitu‘ú ni.