Ngaahi Feitu‘u ke Tau ‘llo‘í
- ‘Aitahō
-
‘Oku tu‘u ‘a ‘Aitahō ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o ‘Ameliká. Na‘e fekau ‘e Pilikihami ‘Iongi ‘a e Kāingalotú ke nau ‘alu ‘o langa ha ngaahi kolo ‘i ‘Aitahō.
- ‘Alesona
-
‘Oku tu‘u ‘a ‘Alesona ‘i he feitu‘u fakahihifo ‘o ‘Ameliká. Na‘e fekau ‘e Pilikihami ‘Iongi ‘a e Kāingalotú ke nau ‘alu ‘o langa ha ngaahi kolo ‘i ‘Alesona.
- ‘Amelika
-
Ko ‘Amelika ‘a e fonua na‘e nofo ai ‘a e kakai ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘i he taimi fuoloá.
- ‘Ātama-‘Onitai-‘Amani
-
‘Oku tu‘u ‘a Ātama-‘Onitai-‘Āmani ‘i he vahefonua ko Mīsulí. Na‘e ha‘u ‘a Sīsū ‘o ‘a‘ahi kia ‘Ātama ‘i he feit‘u ko ‘ení ‘i he taimi fuoloá.
- Feieti
-
Ko e kolo ‘i he vahefonua (siteiti) Niu ‘Ioaké. Na‘e fokotu‘u ‘e Siosefa Sāmita ‘a e Siasí ‘i Feieti.
- Hāmoni
-
Ko e ki‘i kolo ia ‘i Penisilivēnia na‘e nofo ai ‘a Siosefa Sāmitá.
- Hēvani
-
Ko hēvaní ‘a e feitu‘u ‘oku nofo ai ‘a e Tamai Hēvaní mo Sīsuú. Na‘a tau nofo ‘i hēvani kimu ‘a pea tau toki ha‘u ki he māmani ko ‘ení.
- Hihifo Mama‘o
-
Ko e ki‘i kolo ‘eni na‘e tu‘u ‘i he vahefonua (siteiti) ko Mīsulí. Na‘e nofo taimi nounou ‘i he taimi ‘e taha ‘a e Kāingalotú ‘i Hihifo Mama‘o.
- Haunisi Mila
-
Ko e kolo ‘a Haunisi Mila ‘i he vahefonua (siteiti) ko Mīsulí. Na‘e tokolahi ‘a e Kāingalotu na‘e tamate‘i ‘i he koló ni ‘e he kau fakatangá.
- ‘Ilinoisi
-
Ko e vahefonua (siteiti) ‘a llinoisi ‘i ‘Amelika. ‘Oku tu‘u ‘a e kolo ko Nāvū mo Kātesí ‘i ‘llinoisi.
- ‘Isileli
-
Ko ‘Isilelí, ko ha fonua ia ‘oku tokolahi ai ‘a e nofo ‘a e kakai Siú.
- ‘isipite
-
Ko e fonua ‘eni na‘e nofo ai ‘a ‘Ēpalahame mo Mōsese ‘i he taimi fuoloá.
- ‘Iutā
-
Ko ‘lutaá, ko e vahefonua (siteiti) ‘i ‘Amelika. ‘Oku tu‘u ‘a Sōleki Siti ‘i Iutā.
- Kalefōnia
-
‘Oku tu‘u‘a Kalefōnia ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o ‘Ameliká. Na‘e fekau ‘e Pilikihami ‘longi ha Kāingalotu ke nau ‘alu ‘o langa ha ngaahi kolo ‘i Kalefōnia.
- Kātesi
-
Ko e ki‘i kolo ‘a Kātesi, ‘i he vahefonua (siteiti) ko ‘llinoisi. Na‘e fakapoongi ‘a Siosefa pea mo Hailame Sāmita ‘i he fale fakapōpula ‘i Kātesi.
- Kauniseli Palafi
-
Ko ha kolo ‘eni na‘e tu‘u ‘i he feitu‘u tokalelei ‘o ‘Ameliká, ‘i he vahefonua (siteiti) ko ‘Aiouā.
- Ketilani
-
Ko e kolo ‘a Ketilani ‘i he vahefonua (siteiti) ‘Ōhaioó. Na‘e langa temipale ‘a e Kāingalotú ‘i Ketilani.
- Kololato
-
‘Oku tu‘u a e e vahefonua (siteiti) ko Kololato ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o ‘Ameliká.
- Kuinisī
-
Ko e kolo ‘a Kuinisī ‘i he vahefonua (siteiti) ‘llinoisí.
- Lipetī
-
Ko e kolo ‘a Lipetī ‘i Mīsuli. Na‘e fakahū ‘a Siosefa Sāmita ‘i he fale fakapōpula ‘i Lipetī.
- Māmani
-
Ko e feitu‘u ‘eni ‘oku tau lolotonga nofo aí. Ko Sīsū Kalaisi na‘á Ne hanga ‘o ngaohi ‘a e māmaní.
- Mīsuli
-
Ko Mīsulí, ko e vahefonua (siteiti) ia ‘i ‘Amelika. ‘Oku tu‘u ‘a e kolo ko Tau‘atāiná ‘i Mīsuli.
- Mo‘unga ko Komolá
-
‘Oku ofi ‘a e Mo‘unga ko Komolá ki he ‘api ‘o Siosefa Sāmitá ‘i he vahefonua (siteiti) ko Niu ‘Ioaké. Na‘e tanu ‘a e‘ū peleti koulá ‘i he Mo‘unga ko Komolá.
- Nāunau Fakasilesitiale ‘o Hēvaní
-
Ko e feitu‘u ‘eni ‘oku ‘afio ai ‘a e Tamai Hēvaní mo Sīsuú. ‘E nofo foki heni mo e Kāingalotu angatonu mo mā‘oni‘oni, hili ‘enau toetu‘ú.
- Nāunau Fakatelesitiale ‘o Hēvaní
-
Ko e kakai ‘oku ‘ikai ke nau fai lelei ‘i he māmaní te nau nofo ‘i he nāunau fakatelesitiale ‘o hēvani hili ha‘anau toetu‘u.
- Nāunau Fakatilesitiale ‘o Hēvaní
-
Ko e kakai kakai lelei ka na e ‘ikai ke nau talangofua ki he ngaahi fekau kotoa ‘a e ‘Otuá ‘i he māmaní, te nau nofo í he nāunau fakatilesitiale ‘o hēvaní, hili ha‘anau toetu‘u.
- Nāvū
-
‘Oku tu‘u ‘a e kolo ko Nāvuú ‘i he vahefonua (siteiti) ko ‘ilinoisí. Na‘e nofo ‘a e Kāingalotú ‘i Nāvū pea na‘a nau langa ai ha temipale.
- Niu ‘Ioake
-
‘Oku tu u ‘a e kolo ko Nāvuu ‘i he vahefonua (siteiti) ko Niu ‘Ioaké. ‘Oku tu‘u ‘a e Mo‘unga ko Komolá ‘i Niu ioake. ‘Oku tu‘u ‘a e Mo‘ungá ko Komolá ‘i Niu ‘loake. ‘Oku tu‘u mo Feieti ‘i Niu ‘Ioake.
- ‘Iunaiteti Siteití
-
Ko e ‘Iunaiteti Siteití ko ha pule‘anga ia ‘i ‘Amelika Tokelau.
- Ngoue ko Ketisemaní
-
‘Oku ofi ‘a e Ngoue ko Ketisemani ki Selūsalema. Na‘e faingata‘a‘ia pea tauta‘a ko e toto ‘a Sīsū ma‘atautolu ‘i he Ngoue ko Ketisemaní.
- ‘Ōhaiō
-
Ko e vahefonua (siteiti) ‘a ‘Ōhaiō ‘i ‘Amelika. ‘Oku tu‘u ‘a Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.
- ‘Oseni Pasifikí
-
‘Oku tu‘u a e ‘Ōseni Pasifikí ‘i he tafa‘aki fakahihifo‘o ‘Ameliká. Na‘e laka ‘a e kau tau ‘a e kau Māmongá o a‘u ki he ‘Ōseni Pasifikí.
- ‘Otu Mo‘unga Maká
-
‘Oku tu‘u ‘a e ‘Otu Mo‘unga Maká ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o ‘Ameliká. Na‘e kolosi atu ‘a e Kāingalotú ‘i he ‘Otu Mo‘unga Maká ki he Tele‘a Sōlekí (Ano Māsimá).
- Palemaila
-
Ko e kolo ‘eni ‘i Niu ‘ioake na‘e tupu hake ai ‘a Siosefa Sāmitá.
- Palesitaine
-
Ko e fonua ‘eni ‘oku nofo ai ‘a e kakai isilelí.
- Penisilivēnia
-
Ko e vahefonua (siteiti) ‘a Penisilivēnia ‘i ‘Amelika. Na‘e nofo ‘a e fāmili ‘o ‘Ema Sāmitá ‘i Penisilivēnia.
- Puēpulō
-
Ko e kolo ‘a Puēpulō ‘i he vahefonua (siteiti) ko Kololató. Na‘e tuku ‘e he kau tangata ‘i he kau tau ‘a e kau Māmongá ‘a honau ngaahi fāmilí ‘i Puēpulō.
- Saione
-
Ko e kolo ko Saioné, ko e kolo ia na‘e langa ‘e Īnoke. ‘E ‘i ai ha ‘aho ‘e toe ‘i ai ‘a e kolo ‘e ui ko Saione. Pea ‘e tu‘u ia ‘i Siakisoni, ‘i Mīsuli.
- Selūsalema
-
Ko e kolo ‘a Selūsalema ‘i ‘lsileli. ‘E ‘alu ‘a Sīsū ki Selūsalema ‘i he taimi ‘e toe foki mai ai ki māmaní.
- Sōleki Siti
-
Ko e langa ‘e he kau paioniá ‘a Sōleki Siti. ‘Oku tu u ‘i he Tele‘a Sōlekí (Ano Māsimá).
- Tau‘atāina
-
Ko e kolo ko Tau‘atāiná ko ha kolo ia ‘i he vahefonua (siteiti) Siakisoni, Mīsulí. Na‘e pehē‘e Sīsū ‘e langa ‘a e kolo ko Saioné ‘o ofi ki Tau‘atāina.
- Tele‘a Sōlekí (Ano Māsimá)
-
‘Oku tu‘u‘a e Tele ‘a‘o e Ano Māsimá ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘0 ‘Ameliká.
- Uaiōmingi
-
‘Oku tu‘u ‘a Uaiōmingi ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘0 ‘Ameliká. Na‘e fekau ‘a Pilikihami ‘longi ha Kāingalotu ke nau ‘alu ‘0 langa ha ngaahi kolo ‘i Uaiōmingi.
- Vahefonua (siteiti) Siakisoní
-
‘Oku tu‘u ‘a Siakisoni ‘i he vahefonua (siteiti) ko Mīsulí. Na‘e tu‘unga ‘a e ‘alu ‘a e Kāingalotú mei Siakisoní koe‘uhi ko hono fakatanga‘i ‘0 kinautolú.
- Vaitafe Misisipí
-
‘Oku ofi ‘a e vaitafe Misisipí ki he kolo ko Nāvuu. Na‘e kolosi atu ‘a e Kāingalotú ‘i he vaitafe Misisipí ‘i he taimi na‘a nau ‘alu ai mei Nāvuú.
- Veamōniti
-
Ko Veamōnití, ko e vahefonua (siteiti) ia ‘i ‘Amelika. Na e fā elei ‘a Siosefa Sāmita ‘i Veamōniti.