Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Ngaahi Feitu‘u ke Tau ‘llo‘í


Ngaahi Feitu‘u ke Tau ‘llo‘í

‘Aitahō

‘Oku tu‘u ‘a ‘Aitahō ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o ‘Ameliká. Na‘e fekau ‘e Pilikihami ‘Iongi ‘a e Kāingalotú ke nau ‘alu ‘o langa ha ngaahi kolo ‘i ‘Aitahō.

‘Alesona

‘Oku tu‘u ‘a ‘Alesona ‘i he feitu‘u fakahihifo ‘o ‘Ameliká. Na‘e fekau ‘e Pilikihami ‘Iongi ‘a e Kāingalotú ke nau ‘alu ‘o langa ha ngaahi kolo ‘i ‘Alesona.

‘Amelika

Ko ‘Amelika ‘a e fonua na‘e nofo ai ‘a e kakai ‘o e Tohi ‘a Molomoná ‘i he taimi fuoloá.

‘Ātama-‘Onitai-‘Amani

‘Oku tu‘u ‘a Ātama-‘Onitai-‘Āmani ‘i he vahefonua ko Mīsulí. Na‘e ha‘u ‘a Sīsū ‘o ‘a‘ahi kia ‘Ātama ‘i he feit‘u ko ‘ení ‘i he taimi fuoloá.

Feieti

Ko e kolo ‘i he vahefonua (siteiti) Niu ‘Ioaké. Na‘e fokotu‘u ‘e Siosefa Sāmita ‘a e Siasí ‘i Feieti.

Hāmoni

Ko e ki‘i kolo ia ‘i Penisilivēnia na‘e nofo ai ‘a Siosefa Sāmitá.

Hēvani

Ko hēvaní ‘a e feitu‘u ‘oku nofo ai ‘a e Tamai Hēvaní mo Sīsuú. Na‘a tau nofo ‘i hēvani kimu ‘a pea tau toki ha‘u ki he māmani ko ‘ení.

Hihifo Mama‘o

Ko e ki‘i kolo ‘eni na‘e tu‘u ‘i he vahefonua (siteiti) ko Mīsulí. Na‘e nofo taimi nounou ‘i he taimi ‘e taha ‘a e Kāingalotú ‘i Hihifo Mama‘o.

Haunisi Mila

Ko e kolo ‘a Haunisi Mila ‘i he vahefonua (siteiti) ko Mīsulí. Na‘e tokolahi ‘a e Kāingalotu na‘e tamate‘i ‘i he koló ni ‘e he kau fakatangá.

‘Ilinoisi

Ko e vahefonua (siteiti) ‘a llinoisi ‘i ‘Amelika. ‘Oku tu‘u ‘a e kolo ko Nāvū mo Kātesí ‘i ‘llinoisi.

‘Isileli

Ko ‘Isilelí, ko ha fonua ia ‘oku tokolahi ai ‘a e nofo ‘a e kakai Siú.

‘isipite

Ko e fonua ‘eni na‘e nofo ai ‘a ‘Ēpalahame mo Mōsese ‘i he taimi fuoloá.

‘Iutā

Ko ‘lutaá, ko e vahefonua (siteiti) ‘i ‘Amelika. ‘Oku tu‘u ‘a Sōleki Siti ‘i Iutā.

Kalefōnia

‘Oku tu‘u‘a Kalefōnia ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o ‘Ameliká. Na‘e fekau ‘e Pilikihami ‘longi ha Kāingalotu ke nau ‘alu ‘o langa ha ngaahi kolo ‘i Kalefōnia.

Kātesi

Ko e ki‘i kolo ‘a Kātesi, ‘i he vahefonua (siteiti) ko ‘llinoisi. Na‘e fakapoongi ‘a Siosefa pea mo Hailame Sāmita ‘i he fale fakapōpula ‘i Kātesi.

Kauniseli Palafi

Ko ha kolo ‘eni na‘e tu‘u ‘i he feitu‘u tokalelei ‘o ‘Ameliká, ‘i he vahefonua (siteiti) ko ‘Aiouā.

Ketilani

Ko e kolo ‘a Ketilani ‘i he vahefonua (siteiti) ‘Ōhaioó. Na‘e langa temipale ‘a e Kāingalotú ‘i Ketilani.

Kololato

‘Oku tu‘u a e e vahefonua (siteiti) ko Kololato ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o ‘Ameliká.

Kuinisī

Ko e kolo ‘a Kuinisī ‘i he vahefonua (siteiti) ‘llinoisí.

Lipetī

Ko e kolo ‘a Lipetī ‘i Mīsuli. Na‘e fakahū ‘a Siosefa Sāmita ‘i he fale fakapōpula ‘i Lipetī.

Māmani

Ko e feitu‘u ‘eni ‘oku tau lolotonga nofo aí. Ko Sīsū Kalaisi na‘á Ne hanga ‘o ngaohi ‘a e māmaní.

Mīsuli

Ko Mīsulí, ko e vahefonua (siteiti) ia ‘i ‘Amelika. ‘Oku tu‘u ‘a e kolo ko Tau‘atāiná ‘i Mīsuli.

Mo‘unga ko Komolá

‘Oku ofi ‘a e Mo‘unga ko Komolá ki he ‘api ‘o Siosefa Sāmitá ‘i he vahefonua (siteiti) ko Niu ‘Ioaké. Na‘e tanu ‘a e‘ū peleti koulá ‘i he Mo‘unga ko Komolá.

Nāunau Fakasilesitiale ‘o Hēvaní

Ko e feitu‘u ‘eni ‘oku ‘afio ai ‘a e Tamai Hēvaní mo Sīsuú. ‘E nofo foki heni mo e Kāingalotu angatonu mo mā‘oni‘oni, hili ‘enau toetu‘ú.

Nāunau Fakatelesitiale ‘o Hēvaní

Ko e kakai ‘oku ‘ikai ke nau fai lelei ‘i he māmaní te nau nofo ‘i he nāunau fakatelesitiale ‘o hēvani hili ha‘anau toetu‘u.

Nāunau Fakatilesitiale ‘o Hēvaní

Ko e kakai kakai lelei ka na e ‘ikai ke nau talangofua ki he ngaahi fekau kotoa ‘a e ‘Otuá ‘i he māmaní, te nau nofo í he nāunau fakatilesitiale ‘o hēvaní, hili ha‘anau toetu‘u.

Nāvū

‘Oku tu‘u ‘a e kolo ko Nāvuú ‘i he vahefonua (siteiti) ko ‘ilinoisí. Na‘e nofo ‘a e Kāingalotú ‘i Nāvū pea na‘a nau langa ai ha temipale.

Niu ‘Ioake

‘Oku tu u ‘a e kolo ko Nāvuu ‘i he vahefonua (siteiti) ko Niu ‘Ioaké. ‘Oku tu‘u ‘a e Mo‘unga ko Komolá ‘i Niu ioake. ‘Oku tu‘u ‘a e Mo‘ungá ko Komolá ‘i Niu ‘loake. ‘Oku tu‘u mo Feieti ‘i Niu ‘Ioake.

‘Iunaiteti Siteití

Ko e ‘Iunaiteti Siteití ko ha pule‘anga ia ‘i ‘Amelika Tokelau.

Ngoue ko Ketisemaní

‘Oku ofi ‘a e Ngoue ko Ketisemani ki Selūsalema. Na‘e faingata‘a‘ia pea tauta‘a ko e toto ‘a Sīsū ma‘atautolu ‘i he Ngoue ko Ketisemaní.

‘Ōhaiō

Ko e vahefonua (siteiti) ‘a ‘Ōhaiō ‘i ‘Amelika. ‘Oku tu‘u ‘a Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

‘Oseni Pasifikí

‘Oku tu‘u a e ‘Ōseni Pasifikí ‘i he tafa‘aki fakahihifo‘o ‘Ameliká. Na‘e laka ‘a e kau tau ‘a e kau Māmongá o a‘u ki he ‘Ōseni Pasifikí.

‘Otu Mo‘unga Maká

‘Oku tu‘u ‘a e ‘Otu Mo‘unga Maká ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o ‘Ameliká. Na‘e kolosi atu ‘a e Kāingalotú ‘i he ‘Otu Mo‘unga Maká ki he Tele‘a Sōlekí (Ano Māsimá).

Palemaila

Ko e kolo ‘eni ‘i Niu ‘ioake na‘e tupu hake ai ‘a Siosefa Sāmitá.

Palesitaine

Ko e fonua ‘eni ‘oku nofo ai ‘a e kakai isilelí.

Penisilivēnia

Ko e vahefonua (siteiti) ‘a Penisilivēnia ‘i ‘Amelika. Na‘e nofo ‘a e fāmili ‘o ‘Ema Sāmitá ‘i Penisilivēnia.

Puēpulō

Ko e kolo ‘a Puēpulō ‘i he vahefonua (siteiti) ko Kololató. Na‘e tuku ‘e he kau tangata ‘i he kau tau ‘a e kau Māmongá ‘a honau ngaahi fāmilí ‘i Puēpulō.

Saione

Ko e kolo ko Saioné, ko e kolo ia na‘e langa ‘e Īnoke. ‘E ‘i ai ha ‘aho ‘e toe ‘i ai ‘a e kolo ‘e ui ko Saione. Pea ‘e tu‘u ia ‘i Siakisoni, ‘i Mīsuli.

Selūsalema

Ko e kolo ‘a Selūsalema ‘i ‘lsileli. ‘E ‘alu ‘a Sīsū ki Selūsalema ‘i he taimi ‘e toe foki mai ai ki māmaní.

Sōleki Siti

Ko e langa ‘e he kau paioniá ‘a Sōleki Siti. ‘Oku tu u ‘i he Tele‘a Sōlekí (Ano Māsimá).

Tau‘atāina

Ko e kolo ko Tau‘atāiná ko ha kolo ia ‘i he vahefonua (siteiti) Siakisoni, Mīsulí. Na‘e pehē‘e Sīsū ‘e langa ‘a e kolo ko Saioné ‘o ofi ki Tau‘atāina.

Tele‘a Sōlekí (Ano Māsimá)

‘Oku tu‘u‘a e Tele ‘a‘o e Ano Māsimá ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘0 ‘Ameliká.

Uaiōmingi

‘Oku tu‘u ‘a Uaiōmingi ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘0 ‘Ameliká. Na‘e fekau ‘a Pilikihami ‘longi ha Kāingalotu ke nau ‘alu ‘0 langa ha ngaahi kolo ‘i Uaiōmingi.

Vahefonua (siteiti) Siakisoní

‘Oku tu‘u ‘a Siakisoni ‘i he vahefonua (siteiti) ko Mīsulí. Na‘e tu‘unga ‘a e ‘alu ‘a e Kāingalotú mei Siakisoní koe‘uhi ko hono fakatanga‘i ‘0 kinautolú.

Vaitafe Misisipí

‘Oku ofi ‘a e vaitafe Misisipí ki he kolo ko Nāvuu. Na‘e kolosi atu ‘a e Kāingalotú ‘i he vaitafe Misisipí ‘i he taimi na‘a nau ‘alu ai mei Nāvuú.

Veamōniti

Ko Veamōnití, ko e vahefonua (siteiti) ia ‘i ‘Amelika. Na e fā elei ‘a Siosefa Sāmita ‘i Veamōniti.