2020
Atinaeina o Se Vaaiga Lelei i Feusuaiga
Aokuso 2020


Autalavou Matutua

Atiinaaeina o Se Vaaiga Lelei i Feusuaiga

Ua faamanuiaina i tatou e le Atua i lagona paia faalefeusuai talafeagai mo se mafuaaga. A o tatou malamalama atili i na lagona o ni tagata nofofua o le Ekalesia, o le a tatou maua le filemu ma le faamoemoe sili atu.

Ata
figures of people

O le tele lava o le lalolagi i aso nei ua foliga mai ua le mautonu e uiga i se malamalamaaga lelei ma maloloina o feusuaiga.1 Ma o le mea moni, i nisi o auala, o nisi o i tatou o tagata talavou matutua o le Ekalesia e faapena foi. O lea, sei o tatou faamanino atu nisi o mea.

Muamua, e tatau ona tatou iloa le mea o loo tatou tutu ai o ni Au Paia o Aso e Gata Ai i la tatou vaaiga e uiga i feusuaiga. I le tele o tausaga ua mavae, na aoao mai ai Elder Parley P. Pratt (1807–57): “O o tatou lagona alofa faalenatura ua totoina ia i tatou e le Agaga o le Atua, mo se faamoemoega poto; ma o punavai tonu ia o le ola ma le fiafia—o le faamau lea o le ola mama a’ia’i ma mafutaga faalelagi—o i latou ia o le ute o le alofa mama, po o le alofa; …

“E le o i ai se isi mataupu faavae sili ona mama ma paia i le olaga. …

“O le mea moni, o le Atua … na totoina i [o tatou] loto nā alofa ia ua fuafua e faalauiloa [lo tatou] fiafia ma le tuufaatasiga.”2

Ma sa faamalamalama mai foi e Peresitene Ioane Teila (1808–87): “Tatou te aumaia [se manao faalenatura] i le lalolagi faatasi ma i tatou, ae faapea, e pei lava o isi mea uma, e tatau ona faapaiaina. … O se faatinoga tatau o a tatou galuega e taitai atu ai i le olaga, fiafia, ma le faaeaga i lenei lalolagi ma le lalolagi a sau.”3

I se faaupuga faigofie: na foafoaina e le Atua i tatou ina ia mafai ona i ai ni lagona feusuai. O se vaega o le tagata ua i ai i tatou. Ma e mafai ona avea o se vaega lelei, matagofie, ma olioli o le olaga—pe afai tatou te aoao e faaaoga ma faatulaga i latou i auala Na te taliaina ai. A o tatou taulimaina na lagona i auala talafeagai i o tatou olaga, o faamanuiaga tatou te maua e maoae.

E ala mai i lenei meaalofa, ua tatou maua ai le gafatia e fesoasoani ai i le faataunuuina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi ma avea faapei o o tatou matua faalelagi.4 O le mea e faanoanoa ai, i lo tatou lalolagi i aso nei, o loo taitai ai e Satani le toatele ina ia i ai se vaaiga femoumouai o le tulaga feusuai ua tuuina mai e le Atua—e manao o ia ia tatou faaaogaina sese pe le malamalama i ai ma i lona natura paia. O nisi taimi tatou te le mautonu ai i le eseesega i le va o le paia ma le faalilolilo, lea e mafua ai ona tatou lagona le maasiasi i le i ai o lagona o feusuaiga talafeagai, lea e faatagaina ai lo tatou naunautai e tata’i ai i vaega e pei o ponokalafi, po o le faaaogaina o i tatou lava poo tino o isi i auala e i fafo atu o tuaoi sa Ia faatulagaina. Ae o le mea moni, o feusuaiga—e faaaoga i auala na fuafuaina e le Atua—o se meaalofa paia. Afai e i ai ni o tatou lagona le lelei i o tatou feusuaiga, atonu e tatau ona tatou malamalama atili i ai.

E mafai faapefea ona ou atiina ae se vaaiga lelei i feusuaiga?

O lea la, afai e le manino la tatou vaai i feusuaiga, e mafai faapefea ona tatou vaai atu i lo tatou tulaga feusuai ua tuuina mai e le Atua i se malamalama lelei, ma aoao ia malamalama ma faatulaga lelei o tatou lagona, a o tatou taumafai ia avea faapei o le Faaola? E faapefea ona tatou lagona le mafanafana ia i tatou lava ma talia meaalofa faale-Atua o lagona feusuai na foafoaina ma i tatou? E mafai ona fesoasoani nisi o fautuaga nei:

1. Ia malamalama e faaleagaga ma faaletino tagata uma

Atonu e te manatu o feusuaiga o se mea e mama faaletino, ae e tele foi ona aafiaga i o tatou mafaufau ma manatu. O o tatou manatu e aafia ai a tatou faatinoga, ma o le auala tatou te faaaogaina ai o tatou tino e aafia ai foi o tatou tulaga faaleagaga. Ua aoao mai Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015), “O o tatou agaga ma o tatou tino ua tuufaatasia i se auala e avea ai o tatou tino o se meafaigaluega o o tatou mafaufau ma le faavae o o tatou uiga.”5

Pe a e faaalia i totonu o tuaoi o le tulafono o le ola mama, o lo tatou mauli o feusuaiga e le o se faalavefau i le faaleagaga. Afai e i ai sou manatu fefulisai o le tulaga feusuai o se mea e le lelei, e ono faaauau atu na aafiaga i lau faaipoipoga. Ae na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le tuufaatasiga o feusuaiga [i totonu o le faaipoipoga] o … se tuufaatasiga e le gata o se alii ma se tamaitai ae o le tuufaatasiga tele o lena alii ma le tamaitai ua i ai i le Atua. … O le a outou le toe avea lava e pei o le Atua i se isi lava taimi i lenei olaga nai lo le taimi o loo e faailoa atu ai lena mana faapitoa.“6 E mafai faapefea e le malamalama i lena mea ona suia ai lau vaaiga i le taimi nei e uiga i tulaga feusuai po o lagona feusuai—e tusa lava po o e nofotoatasi?

2. Aoao e uiga i lou tino

Afai e te lei faia, ia aoao e uiga i le fausaga o le tino. O le tele o lou malamalama i le faagasologa masani o le atiina ae o lou tino, o le tele foi lena o lou malamalama o lagona feusuai talafeagai o se vaega masani o le olaga. Aoao e uiga i fausaga o le tino, ta’u vaega o le tino i o latou igoa ma malamalama i a latou galuega faalefeusuaiga ma faaletino e fesoasoani e faaitiitia ai le natura sā o nei vaega. I le taimi lava e tasi, e tatau foi ona tatou “tuuese le faaleagaina, ta’uleagaina, upu tau feusuaiga, talasua, ma autu mai [a tatou] talanoaga.”7 A malamalama i vaega o le tino ma o latou faamoemoega, o le a faaitiitia ai lo tatou le taliaina o na mea i se tulaga feusuai.

Sa aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O totoga taitasi o lou tino o se meaalofa matagofie mai le Atua”8—ma e mautinoa lava e aofia ai totoga o feusuaiga. Sa foafoaina i latou mo se faamoemoega poto, ma e tatau foi ona tatou aoao e faaaoga i auala e finagalo ai le Alii.

3. Aua le fefe pe maasiasi

O le aoao atili e uiga i lou tino o le a fesoasoani ia te oe e malamalama ai pe faapefea ona avea lagona feusuai o se vaega masani o o tatou tino. Ma a o tatou taumafai uma e faatoilalo le “tagata natura” i lenei olaga (tagai Mosaea 3:19), o le i ai o lagona feusuai e le o se mea e maasiasi ai. Ua na o se agasala lava pe a e faatinoina ma le lē talafeagai pe faafiafia ai ni mafaufauga e le tatau ai po o manatu faatuinanau. Tatou te le lagonaina le maasiasi po o le tausalaina i le lagonaina o le fiaai! Atonu foi pe a tatou naunau tele i meaai tatou te fiafia i ai e tali atu ai i lo tatou fiaaai pe amata foi ona faamemelo i le fiaaai. Ia faatagaina oe lava ia e iloa o lagona feusuai talafeagai ma mafaufauga o ni vaega o lo tatou natura na tuuina mai e le Atua ma e avea o se faamoemoega aoga i le nofoaga ma le taimi sao.

Afai e te oo i le tosina atu i le itupa e tasi, atonu e te lagonaina le fefe po o le maasiasi i ou lagona, ae e le finagalo le Atua ia e maua nei lagona. E mafai ona tatou ola i se olaga faamalieina i totonu o tuaoi ua Ia faatulagaina mo lo tatou lelei. E tofu i tatou ma se malaga tulaga ese i le olaga nei, ma afai tatou te alolofa ia te Ia ma tausia Ana poloaiga, o le a leai se mafuaaga e le mafai ai e le Tama Faalelagi ona le liliu atu i lo tatou lelei e faavavau (tagai i le Roma 8:28; Ioane 14:15; Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:24). Faatasi ai ma Lana fesoasoani, e mafai ai ona tatou aoao ma tuputupu ae ma avea faapei o Ia.

4. Fausia ni fesootaiga ‘anoa

O lagona faaletino ua na o se vaega o tulaga faalefeusuai. O se tasi o manaoga moni o loo i ai i tua atu o lagona feusuai talafeagai o se fesootaiga. I le avea ai ma tagata soifua, tatou te galala mo le vavalalata. O le fesootai ai ma isi e ala i faauoga loloto, fegalegaleaiga, pai atu ma le tatau, alofa, ma lagona alofa e mafai ona fesoasoani e te iloa ai isi e pei ona i ai moni lava ma faaalia ai le tulaga feusuai e tatau ai a o tausia pea le tulafono o le ola mama.

Fai mai Elder Marlin K. Jensen, o le Pulega Aoao o Fitugafulu ua malolo faamamaluina: “Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea o le ‘faauoga o se tasi lea o aoaoga faavae autu taua o [la tatou tapuaiga].’ O lena manatu e tatau ona musuia ma faaosofia ai i tatou uma aua ou te lagonaina o le faauo o se manaoga taua o lo tatou lalolagi. Ou te manatu ia i tatou uma o loo i ai se lagona loloto mo se faauoga, o se faananauga loloto mo le faamalieina ma le saogalemu lea e mafai ona tuuina mai e le sootaga tumau.”9

5. Mafaufau i lou lava tino e paia (aua e moni lava!)

O o tatou tino o ni faamanuiaga maoae mai le Atua. Ae peitai e toatele naua i tatou ua masani ona pauu atu i le mailei o le faitioina o o tatou tino. Ana mafai ona tatou manatua le taua o tino ia i tatou ae tatou te le i muai mauaina (ma lona taua tele ia i tatou pe a tatou oti [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:17, 50]), ona tatou lagonaina lea o le agaga faafetai sili atu ma le le manatu faatauvaa i nei meaalofa ofoofogia.

Na aoao mai Peresitene Nelson: “O lou tino faaletino o se foafoaga ofoofogia a le Atua. O Lana malumalu faapea foi ma oe ma e tatau ona taulimaina ma le migao. … O se suesuega o lou tino e faamaonia ai lona mamanu paia.”10 Ma o le iloaina o le paia o o tatou tino o le a uunaia moni ai a tatou faatinoga mo le lelei sili atu. Na faamalamalama mai foi e Peresitene Nelson e faapea: “Pe a tatou iloa moni lo tatou natura paia, … tatou te taulai atu o tatou mata i vaaiga, o tatou taliga i leo, ma o tatou mafaufau i manatu ia e aoga i lo tatou foafoaga faaletino o se malumalu o le Atua. I tatalo i aso taitasi, o le a tatou faailoa atu ma le agaga faafetai o Ia o lo tatou Foafoa ma faafetai atu ia te Ia mo le matagofie o o tatou lava malumalu faaletino. O le a tatou tausia ma faapelepele i ai e pei o la tatou lava meaalofa patino mai le Atua.”11

6. Faaaoga ala o faasalalauga e faaalia ai sootaga maloloina

O sootaga maloloina e aofia ai le fesootai, faalogo, auauna atu, faamaonia, tautino, ma le tutupu ae faatasi. O se sootaga maloloina e fetaui lelei ma e saili i la’ua mo le faamafanafanaga ma le manuia o le isi. O le faaaogaina o ala o faasalalauga e faaalia ai sootaga maloloina ma le faagasologa e fausia ai se sootaga, o le a fesoasoani e te atiina ae ai se vaaiga lelei atili i tulaga feusuai.

O se vaega o le mafuaaga ua leaga ai le vaai i ponokalafi i se vaaiga o feusuaiga maloloina o le taofiofia lea o fesootaiga anoa ma saili e tuu ese se sootaga i se vaega se tasi. Aloese mai soo se faasalalauga tusitusia, ata, po o leo pu’e e faaitiitia ai ou uunaiga faafeusuaiga. O musika lelei, auala o faasalalauga musuia, ma le faaaogaina lelei o le Initoneti ma faamamā e fesoasoani tele lea. AddressingPornography.ChurchofJesusChrist.org e mafai ona tuuina atu ia te oe ni meafaigaluega aoga faaopoopo mo le aoaoina e uiga i feusuaiga i ni auala lelei.

Afai o loo e tauivi ma ponokalafi, e tatau ona e talanoa i lou epikopo po o le peresitene o le paranesi, ma atonu foi e te manao e asiasi atu i isi taitai o le Ekalesia, aiga, po o uo mo se fesoasoani. Ma i nisi o tulaga, e mafai ona fesoasoani se fomai faapitoa o le mafaufau.

7. Ia taulimaina tagata uma o ni fanau a le Atua

O se vaega o le atinaega faalefeusuaiga e aofia ai le aoao pe faapefea ona faaaloalo ma malamalama i isi. E aofia ai le aoaoina ina ia faatuatuaina, le manatu faapito, faamaoni, ma mafaufau i lagona o isi tagata—ia vaai ia i latou o ni fanau paia a le Atua. O nei uiga uma o ni mea e mafai ona tatou—ma e tatau—ona galulue i ai i o tatou olaga atoa, ma o se mea o le a matuai taua lava pe a oo i le sootaga vavalalata faalefeusuaiga ma lau soa e faavavau i le lumanai.

Fesili ifo ia te oe lava: O faapefea ona e taulimaina tagata? O e agalelei? Pe o e faaaloalo i manaoga faalelagona ma tuaoi faaletino o isi tagata? O nei uiga e mafai ona fesoasoani ia te oe e atiina ae i vaega uma o le olaga, e aofia ai feusuaiga maloloina e tatau ai.

8. Ia manatua lou faasinomaga moni

Na tuuina atu e le Tama Faalelagi ia te oe le tele o lagona e avea ai oe ma se tausimea. O le mulimuli i le tulafono o le legavia e mafai ai ona e faamamaluina ma alofa i le Atua, oe lava, ma isi.

Ia manatua o oe o se tagata e faavavau o lo o ola i se aafiaga faaletino. O lou aafiaga patino i tulaga feusuai i le olaga nei e tulaga ese ma e i ai se matafaioi faapitoa i lou alualu i luma iinei i le lalolagi. E le faigofie i taimi uma le faaleleia, ae e tau atu i le olioli ma le filemu i le avea ai e faapei o lou Tama Faalelagi. Ma a o e tausia Ana poloaiga, e mafai ona Ia taialaina oe ma fesoasoani ia te oe e atiina ae le malosi ma le poto mai ou aafiaga faaletagata i tulaga feusuai lea o le a fesoasoani ia te oe i le faataunuuina o lou taunuuga paia ma lou gafatia.

Aua lava nei mafaufau o ou tulaga o feusuaiga o le vaega e sili ona taua i le tagata o i ai oe. O lou faailoga aupito taua o lou faasinomaga o se atalii/afafine faapelepele a ni Matua Faalelagi. Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks, Fesoasoani muamua i le Au Peresitene Sili: “O le mea moni silisili ona taua mo i tatou uma, o i tatou o fanau a ni Matua Faalelagi, na fananau mai i lenei lalolagi mo se faamoemoega, ma fananau mai ma se taunuuga paia. Soo se taimi lava e faaosofia ai na manatu, e tusa lava po o le a, e faalavelaveina ai lena mea moni taua, o lona uiga o se faalavefau ma o le a taitaiina atu ai i tatou i le ala sese” (i le “Faatalanoaga Ma Elder Dallin H. Oaks ma Elder Lance B. Wickman: ‘Tosina Atu i le Itupa Tutusa,’” newsroom.ChurchofJesusChrist.org).

O loo i ai se faamoemoega i o tatou aafiaga eseese ma uiga ua faamanuiaina ai i tatou i lenei olaga faaletino. E finagalo le Tama Faalelagi ia e talia, faaaloalogia, ma alofa ia te oe lava mo le tulaga paia o loo e i ai. I se isi itu, o le a Ia taialaina oe i lau malaga faaletagata lava ia ma faamanuia oe i ni auala sili atu nai lo le mea na e mafaufauina.

Aua nei galo o le malaga lenei o le olaga atoa

O le malamalama ma le atiina ae o se lagona lelei, ma maloloina o feusuaiga talafeagai e le o se mea e amata ona e galue i ai pe a uma le faaipoipoga po o se mea e te puleaina i se po se tasi. O se savaliga o le olaga atoa—o se vaega o le a faamanuiaina ai oe i le tele o auala i lou olaga faaletino ma le ola e faavavau. Ma afai e i ai ni lelei ma ni leaga i la outou malaga, ia iloa o le mana faamalolo ma le lagolagoina o le Togiola a Iesu Keriso e avanoa mo tagata uma e aapa atu ia te Ia (tagai Mosaea 4:1–3, 10–13).

O le taunuuga lava, po o a lava o tatou tulaga po o aafiaga, a tatou mulimuli i le faataitaiga a lo tatou Faaola, o le a faataunuuina uma e le Atua Ana faamanuiaga folafolaina ia i tatou, ma o le a tatou iloa ai ua tofu i tatou ma se vaega e faatino i Lana fuafuaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:23). Faatasi ai ma Lana fesoasoaniga, o le a faamanuiaina i tatou i a tatou taumafaiga uma ina ia ausia se vaaiga lelei i feusuaiga.

Faamatalaga

  1. Na vaai le Aposetolo o Paulo o tagata i aso nei o le a “taitaieseina e tuinanau eseese” (2 Timoteo 3:6).

  2. Writings of Parley Parker Pratt (1952), 52–53.

  3. John Taylor, The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 61

  4. Tagai i le Dallin H. Oaks, “Liliuese ma le Toefuataiga,” Liahona, Me 1995, 84; tagai foi i le “Mama Atoatoa i Tulaga Feusuai,” i le Mo le Malosi o le Autalavou (tamaitusi, 2011), 35; Dale G. Renlund ma Ruth Lybbert Renlund, “O Faamoemoega Paia o Sootaga Vavalalata Faalefeusuaiga,” Liahona, Aok. 2020, 12–17.

  5. Boyd K. Packer, “O le Meafaigaluega o Lou Mafaufau ma le Faavae o ou Uiga Tauleleia,” Iunivesite a Polika Iaga 2002–2003 Lauga (2003), 2; tagai foi i le M. Russell Ballard, “Tuuina Atu o o Tatou Agaga e Pulea o Tatou Tino,” Liahona, Nov. 2019, 106–9.

  6. Jeffrey R. Holland, “O Agaga, o Faatusa, ma Faamanatuga” (Faigalotu a le Iunivesite a Polika Iaga, 12 Ian. 1988), 8, speeches.byu.edu; faamamafa i uluai lomiga.

  7. Ola Mama (tamaitusi lesona a faifeautalai, 2007), 11.

  8. Peresitene Russell M. Nelson, “O Lou Tino: O se Meaalofa Ofoofogia e Faatauaina,” Liahona, Aok. 2019, 53.

  9. Marlin K. Jensen, “Faauoga: O se Aoaoga Faavae o le Talalelei,” Liahona, Me 1999, 64.

  10. Peresitene Russell M. Nelson, “O Lou Tino: O se Meaalofa Ofoofogia e Faatauaina,” Liahona, 53.

  11. Peresitene Russell M. Nelson, “O Lou Tino: O se Meaalofa Ofoofogia e Faatauaina,” Liahona, 53.