2020
Taimi ua Faaaluina Lelei
Aokuso 2020


Faamanuiaga o le Ola Tutoatasi

Taimi ua Faaaluina Lelei

Ona o Pele Mika Ah Lam e faaaluina tatau le tele o lona taimi, na te maua ai le fiafia i aso taitasi, e na te umia se pisinisi laitiiti, ma e mafai ona ia toe tepa i tua e aunoa ma se faanoanoa.

Ata
woman with food stand

Ata na tusia e Emily Lui

E ese teisi le faaaluina o le taimi i motu i le Pasefika nai lo le tele o isi vaega o le lalolagi. O galuega i aso taitasi e faamaeaina i le tulaga o le la, ae le o le uati. E te ala i leo o manulele ma le fafati o galu, ae le o se tatagi a le uati.

Mo Pele Mika Ah Lam o Samoa, e i ai se isi manatu taua e uiga i le taimi o loo ola ai o ia: “Ou te faaaogaina tatau lava i soo se mea ou te i ai.”

Aoaoina i totonu ma fafo o le Vasega

Sa ola ae Pele i se nuu e i ai aiga—e aofia ai ma lona lava aiga—e ola mai i le laueleele. O le suavai ma le eletise e lei mauaina, ma o fale e faatauvaa ma matagofie. E le faigofie ona totogi le aoga. “O le matou aiga atoa e fesoasoani e lagolago e le tasi le isi i tau o le aoga,” o le tala lea a Pele. “O le aga faaSamoa lea.”

Ina ua uma ona galue malosi ma maua togi maualuluga i le aoga, sa talia Pele e auai i le Iunivesite Aoao o Samoa. Sa ia filifili e suesue i le tausitusi, matematika, ma le faakomepiuta. Sa ia faia foi se avanoa i lana faatulagaga mo vasega o le inisitituti.

I le aluga o le ala, sa auai Pele i se isi gaoioiga lea o le a suia ai lona olaga i se taimi lata mai, e ui na te lei iloaina i lena taimi. Mo se mea malie, o afiafi o Aso Faraile uma lava sa ia feiloai ai ma isi tagata o le Ekalesia na auai atu i le iunivesite e talanoaina le talalelei ma aoao ni tomai fou. O nei gaoioiga e eseese mai lea vaiaso i lea vaiaso ma le tuusaunoaga e tasi: i le Aso Faraile mulimuli o masina taitasi, sa i ai sa latou tu masani o le aoaoina lea o le auala e kuka ai se isi taumafataga.

“Sa ou gauai atu i ai ma le toto’a,” o le tala lea a Pele. “Sa ou lei manao e faamaumau se avanoa e aoao ai se mea fou.”

O lena faaiuga o le a maua ai ni tupe se tele i le lumanai.

E Tapunia se Faitotoa, ae Matala se Faamalama

O le tau o se aoaoga i le Iunivesite e mafai ona avea ma se luitau tele i le toeitiiti lava o tagata uma. Mo Pele, ina ua uma lana tupe faaagaaga, sa tatau loa ona ia tuua le aoga. Ae peitai, sa galue malosi o ia, ma sa ia aoaoina mea uma sa ia mafaia a’o i ai iina—e aofia ai le iloa kuka o le tele o meaai eseese.

I le avea ai ma se avā ma se tina i ni fanau iti, sa ia mafaufau loloto ai i le auala e mafai ona ia faaaogaina ai mea sa ia aoaoina e fesoasoani ai e tausi lona aiga. I lona olaga atoa, sa aoaoina ai Pele e talitonu i le Atua ma galue malosi.

“Sa ou filifili loa e amata lau lava pisinisi,” o lana tala lea. “Ua ou faatautaia nei se poloka papakiu ma salati, le kukaina o meaai na ou aoaoina a o ou i ai i le aoga!”

Ona o le manuia o lana pisinisi, ua lava tupe o loo maua e Pele e tausi ai lona lava aiga patino, e faapea foi ma le fesoasoani i le tausiga o ona matua ma nai ona tei.

“E talitonu lo matou aiga o le faatuatua e aunoa ma galuega e mate’ [Iakopo 2:20],” ua ia fai mai ai. “Matou te faatuatua i le Atua ma talitonu o le a fesoasoani o Ia ia i matou i soo se auala. Ae e tatau lava ona faia la matou vaega.”

Taimi o le Motu

O loo ola pea Pele i le olaga i le “taimi o le motu.” E ala ma moe i le la ma talisapaia le faigofie, toafilemu o le olaga faaSamoa. Ma e malamalama o ia ma ola i le upumoni lenei: “E vave lava le lele o le taimi; e le toe foi mai.”1

Na aoao mai Elder Ian S. Ardern o le Fitugafulu: “O le taimi e le mafai ona faatau atu; o le taimi o se oloa e le mafai, po o le a lava lou taumafai, ona faatau mai i soo se faleoloa mo soo se tau. Ae a faaaoga ma le poto le taimi, o lona taua e le mafuatiaina.”2

Ona o le taumafai o Pele e faaaoga tatau lona taimi, ua faamanuiaina ai o ia ma lona aiga e le Atua, ma ua latou maua ai le olioli e oo lava i le lotolotoi o luitau. E i ai sana molimau malosi, o se pisinisi faamanuiaina, ma se lumanai manuia.

“Ua matuai faamanuiaina i matou,” o lana tala lea.

Faamatalaga

  1. “Faaaoga Taimi Uma,” Viiga, nu. 139.

  2. Ian S. Ardern, “O se Taimi e Saunia Ai,” Liahona, Nov. 2011, 31.