2020
O Le Ala e Faaaoga Ai le Mana Faamalolo o le Faaola e Salamo ai mai Agasala o Feusuaiga
Aokuso 2020


Ua Na’o Tusiga Faatekinolosi: Autalavou Matutua

O Le Ala e Faaaoga Ai le Mana Faamalolo o le Faaola e Salamo ai mai Agasala o Feusuaiga

I le avea ai ma epikopo o se uarota a talavou nofofua matutua, sa ou galue ai ma le autalavou matutua ina ia fesoasoani ia i latou ia salamo ma ia faaleleia e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Ina ua ou auauna atu o se epikopo o se uarota a talavou nofofua matutua, sa ou galue ma le toatele o talavou matutua ina ia fesoasoani ia i latou ia salamo ma ia mama mai agasala o feusuaiga. Afai o loo e i ai i lenei malaga, o lenei tusiga e le o laasaga o le salamo — o le auala e faatatau ai le mana faamalolo o Iesu Keriso ma faamanuiaga o Lana Togiola ia te oe. Ou te tatalo ia e lagonaina le faamoemoe i le iloaina o le tele o Lona alofa ma le alofa o lou Tama Faalelagi ia te oe.

O le toatele o talavou matutua sa ou galue ai sa i ai se mafaufauga faafaifeautalai sese e uiga i le salamo mai agasala o feusuaiga. O le a latou fai atu ni mea e pei o le, “E leai se tasi o le a fia tafao faamasani pe faaipoipo ia te au ona sa ou faia muamua tulaga taufeusuaiga,” “Ou te lagona e pei ou te le agavaa mo se tasi ona sa ou tauivi ma ponokalafi,” “Ua faaleagaina lou avanoa mo se faaipoipoga i le malumalu ona o a’u measese,” po o le, “O le a le mafai lava ona ou aoaoina atu le tulafono o le ola mama i isi tagata o le au paia po o lau fanau i le lumanai aua sa ou solia.”

O le mea moni, latou te lei talitonu faapea e mafai e le Faaola ona faia moni a latou “agasala mumu” ma fai ia latou “sisina e pei o le kiona” (tagai Isaia 1:18). Sa sese ona latou faapea mai: “Faatasi ai ma le tele o le salamo i lau vaega ma le tele o le faamagalo atu i le vaega a le Faaola, e mafai ai ona ia suia au agasala mai le mumu ulaula i se lanu piniki mama.”1

O nei ituaiga o manatu e le mai le Tama Faalelagi. E mai ia Satani, o le e manao ia e mafaufau o lou lumanai o se mafuaaga ua leiloa ona o au mea sese. I le isi itu, e finagalo le Tama Faalelagi ia e lagona le faamoemoe e ala i le Faaola. E finagalo o ia ia e malamalama lelei i le aoaoga faavae e pei ona i ai: “e sinasina a outou agasala e pei o le kiona” —ae le o le lanu piniki.

O lesona e uiga i le Alofa o le Atua

O le upu moni i lagona o le Tama Faalelagi ia te oe pe a e salamo mai agasala o feusuaiga e mafai ona vaaia i le faataoto i le atalii faamaumau oa (tagai i le Luka 15:11–32). O le atalii faamaumau oa o se faataitaiga maoae o le tele o agasala, ae ua aoao mai e le Faaola lenei faataoto e fai ma mea e sili ona leaga e mafai ai ona tatou iloa uma e alofa le Tama Faalelagi ia i tatou e tusa lava po o le a ma o le Togiola a Iesu Keriso e faatatau ia i tatou taitoatasi.

O ni lesona nei se tolu e mafai ona tatou aoaoina mai le atalii faamaumau oa:

  1. Iloa o le Iloaina e Tatau Ona e Salamo, O Le Laasaga Muamua Lea

E pei o le atalii faamaumau oa, atonu sa e maua se taimi e manatunatu loloto ai faaletagata lava ia ina ua e “oo atu ia te [oe]” (tagai i le Luka 15:17) ma se iloaina e tatau ona e sui pe salamo. O nei taimi e le faamaasiasiina; o taimi na e tuuina mai ai e le Atua ia te oe le faamoemoe o le a faamagaloina oe. O lau laasaga muamua lea i le Faaola.

  1. Ia Malamalama E Lei Suia Lou Taua

Ou te vaai faalemafaufau o le atalii faamaumau oa, e le malamalama i le mana o le Faaola ma faamanuiaga o Lana Togiola, muai fuafuaina na suia lona gafatia, tauaogaina, ma le lumanai ona o ana agasala. Sa manatu o ia o le a ia toe foi mai e leai se isi lava mea nai lo na o se “auauna faafaigaluegaina.” Ae e moni lava, o ia lava o se atalii pele, e pei lava o le a avea pea oe ma se afafine paia ma pele po o se atalii o le Atua.

  1. Ia Iloa o loo Faatalitali le Tama Faalelagi ma le Faaola e Faamagalo atu ia te Oe

Ua faamatala e lo tatou Faaola le ala na tali atu ai le Tama i le taimi na toe foi mai ai le atalii faamaumau oa e aoao mai le lagona o le Tama Faalelagi ia te oe pe a e aapa atu ia te ia: “Ua matua lelei lava o ia, ua iloa atu o ia e lona tama, ua alofa ia, ua tamoe, ua pau i lona ua ma kisi ia te ia” (Luka 15:22).

Ou te talitonu i le tali a le Tama na faateia ai le atalii faamaumau oa. Ou te vaai faalemafaufau i lana tagi masusu, ma vaai atu i mata o lona tama, ma fai i ai, “Ua ou agasala i le o i le lagi, ma ou luma, ua ou le toe aoga ona taua o lou atalii” (Luka 15:21). Ae na tuu e le Tama se ofu talaloa i tauau o lona atalii ma se mama i lona lima. Na te lei faamaasiasi i lona atalii, e lei maalili, na te lei faamalosia o ia e faamimigi, ma na te lei tuuina atu foi ia te ia se lauga — sa na ona ia olioli lava ona sa oo i se suiga o le loto ma toe foi atu lona atalii ia te ia.

O se taimi maoae lenei e fesoasoani e faailoa ai le ala e tali mai ai le Tama Faalelagi pe a e faia lena laasaga muamua i le salamo. O loo ia faatalitali mo oe ma e finagalo e faamagalo oe. O ia ma le Faaola e tumu i le fiafia pe a e aapa atu mo i latou e fesoasoani ia te oe ia manumalo i au agasala.

O Le Faamanuiaga o le Salamo

O lau matafaioi o se epikopo o le fesoasoani lea i le autalavou matutua ia utuvai mai le mana o le Faaola ma faamanuiaga o Lana Togiola. Sa ou taumafai e mulimuli i le faataitaiga o le alofa o le Tama Faalelagi mo le autalavou matutua lototetele (o isi o e ou te mafaufau o o’u tagata totoa) o e na naunau e tatala mai ia te au e uiga i a latou agasala, ma mananao ina ia faamamaina e le Faaola. Ma sa ou vaai i lena faamamaina o tupu.

Ae na ou vaai foi i le toatele o nei talavou matutua o tauivi ma Satani, o le sa fai mai e pepelo ia i latou le taofia o i latou i le pologa. E le na o le malo o Satani pe a e agasala — ae ua malo foi o ia pe afai e mafai ona ia faia ia e talitonu e te le taua, o le a e tuusaunoa mai le alofa o le Atua, ma ua matua leai se faamoemoe o lou tulaga e le faatatau ia te oe le Togiola a le Faaola. Ua ia manumalo i le mea e mafai ona ia faia e te talitonu ai o le a le faamagaloina atoatoa au agasala.

Ae e lē moni lena mea.

Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson e faapea “a toatele naua tagata e mafaufau i le salamo o se faasalaga—o se mea e ao ona aloese ai vagana ai tulaga sili ona matuiā. Ae o lenei lagona o le faasalaina e mafua mai ia Satani. E taumafai o ia e poloka i tatou mai le vaai atu ia Iesu Keriso, o lē tu mai ma aao mafola, ma le faamoemoe ma le naunautai e faamalolo, faamagalo, faamamā, faamalosia, ma faapaiaina i tatou.”2

O le salamo o se faagasologa a le tagata lava ia e amata i le faanoanoa e pei o le Atua ma faaiu i se suiga o le loto — ma amioga. E le o se faagasologa o se masini po o se faagasologa o lisi, ma e avanoa mo tagata uma.

Afai e manaomia ona e salamo mai agasala o feusuaiga, ou te valaaulia oe e amata i le tatalo i le Tama Faalelagi ma galulue ma lou epikopo po o le Peresitene o le paranesi. Agai atu i le salamo ma se uiga faaalia lelei. O le Togiola a Iesu Keriso o le meaalofa silisili lea ua tuuina mai. Faatasi ai ma Ia, e mafai ai ona e tuu au agasala i ou tua ma toe avea ai ma se “sinasina e pei o le kiona.” Faatasi ai ma Ia, e mafai ona sili atu lou lelei nai lo le taimi muamua na e i ai. Faatasi ai ma Ia, e mafai ona outou agai i luma ma le faamoemoe ma le mautinoa mo se olaga sili o loo taoto mai i o outou luma.

Faamatalaga

  1. O lenei manatu o le “lanu piniki” na sau mai le faiaoga o le inisitituti a le Au Paia o Aso e Gata Ai o S. Michael Wilcox.

  2. Russell M. Nelson, “E Mafai Ona Tatou Faia ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu,” Liahona, Me 2019, 67.