2020
Ko e Fatongia Mahuʻinga ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí
Sune 2020


Ko e Fatongia Mahuʻinga ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe ʻikai mei lava ʻo Fakafoki mai e ongoongoleleí ka ne taʻeʻoua hono fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeikí ki he māmaní.

ʻĪmisi
statue of Joseph Smith

‘I heʻene aʻu ki ʻEpeleli 1829, naʻe ʻosi maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi ʻaʻahi fakalangi ʻi ha meimei taʻu ʻe hongofulu. Naʻe hā mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló kiate ia ʻi he 1820 ʻi ha vaoʻakau ofi ki hono ʻapí ʻi he taimi naʻá ne taʻu 14 aí (vakai, Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:5–17).1 Naʻe hoko e fuofua ʻaʻahi ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ʻi he 1823, pea hoko mai ai ha ngaahi ʻaʻahi fakataʻu ʻa ia ne akoʻi mo fakahinohinoʻi ai ʻa Siosefa ʻo aʻu ki he 1827, ʻi heʻene maʻu e lekooti fakakuongamuʻa ne hiki ʻi he ʻū lauʻi peletí ʻa ia ʻe hoko ko e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:30–54).

Ka neongo ia, hili e māhina ʻe 18 hono maʻu e ʻū lauʻi peletí, naʻe faingataʻaʻia ʻa Siosefa ʻi hono liliu e lekōtí koeʻuhí ko e fakamamahi ʻa e kakai fakalotofonuá, feliliuaki e kau tangata tohí, pea mo e mole ha konga ʻo e tohí. Ko ha taimi faingataʻa mo fakamamahi ia kia Siosefa. (Vakai, Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:58–62; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3.)

Ka naʻe liliu e meʻa kotoa ʻi ʻEpeleli 1829 ʻi he tūʻuta ha faiako ko ʻŌliva Kautele, ʻa ia naʻe hoko ko ha tangata tohi taimi kakato kia Siosefa. Naʻe vave ʻaupito leva e liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Hili hono fakaʻaongaʻi e konga lahi ʻo hono taimí lolotonga e faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1828 ke ngāue ʻi heʻene faama ʻi Hāmoni, Penisilivēnia ke tauhi hono fāmilí, naʻe tukutaha kotoa ʻe Siosefa ʻene tokangá ʻi he 1829 ki hono liliu e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe hoko ʻa ʻEma ko e uaifi ʻo Siosefá, mo hono tehina ko Samuelá ko ha fefine mo e tangata tohi ʻi ha vahaʻataimi nounou. ‘I he taimi tatau, naʻe nofo ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he ʻapi ʻa e ongomātuʻa ʻo Siosefá ʻi Niu ʻIoké.

ʻI heʻene fanongo ʻi he ʻū lauʻi peletí mo hono liliú, naʻe kamata ke tokanga ki ai ʻa ʻŌliva pea holi ke ne ʻiloʻi pe naʻe haʻu ʻa e ngaahi meʻá ni mei he ʻOtuá. Naʻe lekooti ʻe Siosefa ʻo pehē,“ʻI ha pō ʻe taha hili ʻene ʻalu ke mohé, naʻá ne ui ki he ʻEikí ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni e ngaahi meʻá ni, pea naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia naʻe moʻoni ia.”2

Ne fononga leva ʻa ʻŌliva he taimi pē ko iá ʻi he maile ʻe 140 (km ʻe 225) ki Hāmoní ke feʻiloaki mo Siosefa. Naʻe hoko ʻa ʻŌliva ko ha tali ki he ngaahi lotu ʻa Siosefá. Hili ha ʻaho ʻe ua mei heʻena fetaulaki ʻi ʻEpelelí, naʻe toe hoko atu e vave hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo meimei ʻosi ʻi ha ʻaho ngāue ʻe 60 ki he 65. Naʻe kakato e liliú kotoa ʻi he ʻaho 30 ʻo Suné.

Mahalo naʻe fakakaukau e Palōfita ko Siosefá kuo mei ʻosi kotoa ʻene ngāué, ʻi hono fakahoko ʻene fekau fakalangi ne ʻomi ʻe he ʻāngelo talafekaú ke liliu mo pulusi e lekooti fakakuongamuʻá. Naʻe ʻikai ke lavelaveʻiloa ʻe he Palōfitá he taimi ko iá naʻe ʻikai ko haʻane fakakakato ka ko e toki kamata pē ia hono fatongia mahuʻinga ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku fakafehoanaki e mahuʻinga ʻo ha ngaahi meʻa siʻi ne hoko ʻi he hisitōliá ki he meʻa ne hoko ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻŌliva e vahe fakaofo ko ʻeni ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko e “ngaahi ʻaho ʻeni ʻe ʻikai ngalo ʻi ha taimi” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:71, fakamatala). Makehe mei he mana ʻo e liliu e Tohi ʻa Molomoná, ne ʻikai fuoloa kuo hā mai ha kau ʻāngelo pea foaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Siosefa mo ʻŌliva. Naʻe hanga ʻe he vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e maʻu fakahā ki he liliú mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ʻo fakatonutonu mo fakalahi e fakakaukau ʻa Siosefá pea tofa e hala ki hono fokotuʻu totonu e Siasí ʻi ha taʻu ʻe taha mei aí.

ʻĪmisi
Joseph baptizing Oliver

KO HONO PAPITAISO ʻE SIOSEFA SĀMITA ʻA ʻŌLIVA KAUTELE, tā ʻe Del Parson

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

Lolotonga hono liliu e Tohi ʻa Molomoná, naʻe maʻu ʻe Siosefa mo ʻŌliva ha ngaahi potufolofola lahi fekauʻaki mo e papitaisó pea mo e mafaí. Naʻe fakahā kia Siosefa kimuʻa “[ʻe] foaki ʻe he ʻEikí ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ki ha niʻihi.”3 ‘I he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, naʻe ʻalu ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki ha feituʻu lilo ʻi ha ʻuluʻakau māpele ofi mai “ke fehuʻi ki he ʻEikí ʻi ha lotu, ki Hono finangalo fekauʻaki mo aú.”4

ʻI heʻena lotú, naʻe folofola mai e leʻo ʻo e Huhuʻí ʻaki ʻa e melino kiate kinaua “lolotonga ʻa e mavaeua ʻa e veilí pea ʻalu hifo ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá kuo kofu ia ʻaku ʻa e nāunau, ʻo ne ʻomai ʻa e pōpoaki kuo lahi ʻa e ʻamanaki ki aí, pea mo e ngaahi kī ʻo e Ongoongolelei ʻo e fakatomalá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:71, fakamatala). Naʻe fakafeʻiloaki ʻe he ʻāngeló ko Sione ia, “ʻa ia ʻoku ui ko Sione ko e Papitaisó ʻi he Fuakava Foʻoú, pea ko ʻene ngāue ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72).

Naʻe tūʻulutui ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻi he hilifaki ʻe Sione kuo toetuʻú, ʻa hono ongo nimá ʻi hona ʻulú pea foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, “ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:69; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1). Naʻe talaʻofa ange kiate kinaua ʻe “faifai” pea foaki ange ha toe mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate kinaua. Naʻe ui ʻa Siosefa “ko e ʻuluaki Kaumātuʻa ʻo e Siasí, pea ʻe ui ia (ʻŌliva Kautele) ko e kaumātuʻa hono uá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72). Naʻe fakahinohinoʻi foki kinaua ke na fepapitaisoʻaki—ke ʻuluaki papitaiso ʻe Siosefa ʻa ʻŌliva pea papitaiso leva ʻe ʻŌliva ʻa Siosefa.

‘I ha taimi he ʻaho ko iá, naʻe “ʻalu [ʻa e ongo uá] ki he vai” ʻi he matāfanga ʻo e Vaitafe Sesikuehaná ke na papitaiso ai. Naʻe “pau ke [na] tauhi ke lilo ʻa e anga ʻo [ʻena] maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí mo [hona] papitaisó, ko e meʻa ʻi he loto fakatanga kuo ʻosi ʻasi mai ʻi he feituʻu naʻá [na] nofo aí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:74). Naʻe hoko e vaitafé ko e tefitoʻi hala fononga ki he pisinisí mo e fefonongaʻaki lolotonga e ngaahi tāfea ʻo e faʻahitaʻu failaú, ʻi he tokamālie e folau ʻa e vaká. Mahalo naʻe tatali ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke fakapoʻuli pe naʻá na fakaʻaongaʻi lelei e maʻolunga e vaí pea kumi ha feituʻu lilo ange ʻi he potu tokaleleí.5

Hili ʻena fepapitaisoʻakí, naʻe fakanofo ʻe Siosefa ʻa ʻŌliva ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe fakanofo leva ʻe ʻŌliva ʻa Siosefa ʻo fakatatau ki hono fekauʻi kinaua ʻe he ʻāngeló. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita naʻe mahuʻinga ke toe fakapapauʻi e ʻuluaki fakanofo naʻe maʻu mei he ongo nima ʻo Sione Papitaisó hili ʻena papitaisó ke “toe silaʻi e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi hono hokohoko leleí.”6

ʻĪmisi
Joseph receiving the Melchizedek Priesthood

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, tā ʻe Walter Rane

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

‘Oku siʻi ha fakaikiiki ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e ʻaʻahi ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione kia Siosefa mo ʻŌliva ke fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe fakatefito e ngaahi fakaʻuhinga kehekehe ʻi he ngaahi fakamatala fakamanatu ʻo e feituʻu ne hoko ai e meʻa ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829, mahalo ki he konga kimui ʻo Mē pe ko Sune, ki ha lau māhina kimui ange.7 Naʻe ʻikai hiki ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻa e ʻaho ne hā mai ai ʻa Pita, Sēmisi, mo Sioné, ʻo hangē ko ia naʻá na fai kia Sione Papitaiso mo hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Mahalo naʻe ʻikai mahino kakato kiate kinaua e natula ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe ko hono vahevahé kimuʻá. Ne hoko māmālie mai e mahino ne maʻu ʻe Siosefa ki he lakanga fakataulaʻeikí.

Mei he 1830 ki he 1835, naʻe fakamahinoʻi ai e ngaahi lakanga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi fakataha alēleá, kau palesitenisií, mo e kau pīsopelikí. Naʻa mo e lea ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, naʻe ʻikai fakaʻaongaʻi ia ko ha hingoa ki he “Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá” pe ko e “lakanga fakataulaʻeiki lahi angé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:9; 84:19) kae ʻoua kuo aʻu ki he 1835 (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:2–4).

Naʻe ʻomi ʻe Siosefa ha ngaahi fakaikiiki ne ʻikai fuʻu mahino fekauʻaki mo e feituʻú. ʻi he 1842, naʻá ne manatu ki heʻene fanongo ki he “leʻo ʻo Pita, Sēmisi mo Sioné ʻi he feituʻu maomaonganoa ʻi he vahaʻa ʻo Hāmoni … mo Kolesivili … ʻi he kauvai ʻo e vaitafe Sesikuehaná, ʻoku nau fakahā ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:20).

‘Oku fokotuʻu mai heni naʻe hoko hono fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi ha feituʻu he hala maile ʻe 28 (km ʻe 45) he vahaʻa ʻo e ʻapi Sāmitá ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, pea mo e kolo ko Kolesivili, Niu ʻIoké, ʻa ia naʻe nofo ai e fāmili ʻo Siosefa Naití. Naʻe hoko e fāmili Naití ko e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí mo ha kaungāmeʻa mateaki ʻo Siosefa Sāmita. Naʻa nau foaki e pepa mo e naunau tokoni lolotonga e liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea nau fokotuʻu kimui ange ʻa e uho ʻo e Kolo Kolesivili ʻo e Siasí.

ʻIkai ngata ʻi hono maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí meia Pita, Sēmisi, mo Sioné, naʻe fakanofo ʻa Siosefa mo ʻŌliva “ke hoko ko e ongo ʻaposetolo, mo e ongo fakamoʻoni makehe” ʻa e ʻEikí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:12) pea maʻu e ngaahi kī mahuʻinga ke ʻomi ʻaki e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Naʻá na maʻu he taimí ni ʻa e mafai ke fakahoko kotoa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau ai hono foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻá na maʻu foki “ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻo e siasí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:18) ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hono fokotuʻu ʻaki e Siasí ʻi ʻEpeleli 1830 pea maʻu e fakahā ke fakafoki e meʻa kotoa pē ki honau fakahokohoko totonú. Naʻe hāsino e ngaahi tāpuaki fakalaumālié ʻi he ngaahi maná, fakamoʻuí, mo e ngaahi ouau naʻe fakahoko ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he 1836, naʻe foaki ʻe ha toe kau ʻāngelo talafekau ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí pea mo e ngāue fakatemipalé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110).

ʻĪmisi
woman taking the sacrament

Ngaahi ʻUhinga hono Fakafoki mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) ko e meʻa ʻoku makehe taha ai e Siasi ʻo e Fakamoʻuí kuo fakafoki maí ko e “mafai fakalangi ne ʻomi ʻi he fakahā fakahangatonú.”8 Naʻe ʻikai mei lava ʻo Fakafoki mai e ongoongoleleí ka ne taʻeʻoua hono fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeikí ki he māmaní. ‘Oku fakamafaiʻi ʻe he lakanga fakataulaʻeikí hono fakahoko e ngaahi ouaú mo ʻomi e fokotuʻutuʻu ki hono puleʻi e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní.

Naʻe fokotuʻu totonu ʻe Siosefa ʻa e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830. ʻI he ngaahi taʻu siʻi hono hokó, naʻe fokotuʻu ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku vahe e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kau taki fakalotofonua ʻi he funga māmaní, ʻo fakaʻatā ai ʻa e ongoongoleleí ke “teka atu mei ai … ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2).

Naʻe mahuʻinga hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he uiuiʻi fakalangi ʻo Siosefa Sāmita ko e fuofua palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení. ʻI he talamuʻaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí, “Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní, naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:17).

Kimuʻa ʻi he ʻaʻahi ʻa Sione Papitaiso ʻi Mē 1829, naʻe nofotaha e tokanga ʻa Siosefa ʻi hono liliu e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hono fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí, naʻá ne fakatokangaʻi ai naʻe kau ʻi hono uiuiʻí ha meʻa ne toe lahi ange. Naʻe toe teuteuʻi lahi ange ʻa Siosefa ʻi hono maʻu e mafai mei langí ke ne fuesia hono ngaahi fatongia “ko ha tangata kikite, ko ha tangata liliu lea, ko ha palōfta, [mo] ha ʻaposetolo ʻa Sīsū Kalaisí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:1).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili (1932–2017) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e anga ʻo ʻetau moʻuí kapau ne ʻikai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí: “Kapau naʻe ʻikai maʻu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he funga ʻo e māmaní, ne tauʻatāina pē ʻa e filí ke ʻalu holo mo pule ʻo ʻikai ha fakangatangata. Ne ʻikai mei ʻi ai ha meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki mo fakamaama kitautolu; ʻikai ha palōfita ke fakafofongaʻi e ʻEikí; ʻikai ha ngaahi temipale ke tau fai ai ha ngaahi fuakava toputapu mo taʻengata; ʻikai ha mafai ke tāpuakiʻi pe papitaiso, fakamoʻui pe fakafiemālie. Ka ne ʻikai e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kotoa’ (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1–3). He ʻikai ha maama pe ʻamanaki lelei—ko e fakapoʻuli pē.”9

ʻOku mahuʻinga hono maʻu e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi “[hono] fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ‘Oku mahuʻinga ʻa e papitaisó mo e hilifakinimá, ʻenitaumeni temipalé, mo e sila ki he nofo taimí mo e nofo taʻengatá ki hotau fakamoʻuí. Ko e malava ko ia ke haʻi mo silaʻi e ngaahi fāmilí ʻi he temipalé maʻanautolu ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ʻoku malava pē ia fakafou ʻi he mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
family looking at phone

Ko e Hokohoko Atu Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻE tākiekina fēfē nai ʻe he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa hoʻo kau ki he hokohoko atu hono Fakafoki mai ʻo e Siasí? Mahalo he ʻikai ke tau ʻilo e meʻa ʻoku tokateu mai ʻi he kahaʻú, ka ʻoku mahino ʻoku hokohoko atu hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e tokāteline pe ouau kotoa pē, pe fakahā kotoa e ngaahi fakahinohinó kia Siosefa ʻi he Vaoʻakau Tapú, pe fakafou ʻia Molonai ʻi Komola, pe ʻi he fakataha ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Naʻe ʻikai hoko fakaʻangataha ʻa hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Ka na’e fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻá ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea” (2 Nīfai 28:30) kia Siosefa ʻo hangē pē ko ʻEne hokohoko atu ke fakahā mai e ngaahi meʻa ki Heʻene palōfita ʻi he ʻaho ní ʻo fakatatau ki Heʻene ngaahi taumuʻá mo e taimí.

Kuo lea maʻá e ʻEikí ha kau palōfita hokohoko talu mei he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá pea hokohoko atu ke fakahā Hono finangaló. ʻOku vakai e kau palōfitá ki he ʻata lahi angé mo maʻu ha fakahinohino pau ki he ngaahi faingataʻa ʻi honau kuongá. ʻOku fakahā ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko kitautolu kotoa pē ko e “kau fakamoʻoni ki ha konga ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Kapau ʻokú ke pehē kuo kakato hono fakafoki mai ʻo e Siasí, ko e kamataʻangá pē ʻeni ʻokú ke vakai ki aí. ʻOku kei lahi fau ha ngaahi meʻa ke hoko mai.”10

ʻĪmisi
people serving food

Ko e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea mo Koe

ʻOfa ke tau takitaha kau loto-fiemālie ki he hokohoko atu hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻaki ʻetau tali loto-vēkeveke mo fakahoko e meʻa kuo fakahā ki he kau palōfita ʻi onopōní. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa hono moʻui ʻaki e fono māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻo e ngāue fakaetauhi ki hotau kāingá.11 Pea fakatauange ke tau takitaha maʻu e fiefia tuʻuloa ʻi he ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he palani ʻoku fakatefito ʻi ʻapi mo poupouʻi ʻe he Siasí ke ako e tokāteliné, fakamālohia e tuí, tauhi e ngaahi fekaú, mo tanumaki ha moihū fakataautaha lahi ange, kau ai ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻoku tokangaekina ai e ngaahi fie maʻu fakafoʻituituí mo fakafāmilí.12

Te tau lava ʻo teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono fakavaveʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.13 Te tau lava ʻo toe fai lelei ange hono ʻai ke fakafiefia ʻa e ʻaho Sāpaté ʻi heʻetau ngaahi moihū he Sāpaté pea ʻi ʻapi fakatouʻosi.14 Te tau lava ʻo toe ongoʻi ange e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fakahoko e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke maʻu ai e fakahā fakataautaha fakaʻahó.15

‘Oku ou fakamoʻoni ʻoku kei fakaava pē ʻa e ngaahi langí pea ʻoku lahi fau ha ngaahi meʻa ke tuku mai ʻi hono teuteuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ki he ngaahi ʻaho fakafiefia ʻoku hanganaki maí. ‘Oku fakaʻatā ʻe hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau fakahoko mo maʻu e ngaahi ouau fakamoʻuí, pea ʻokú ne fakamafaiʻi e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻi onopōní ke nau tataki e puleʻanga ʻo e ʻEikí.

ʻOku maʻu fakaʻaho ha ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua ki he Siasí mo hono kāingalotú koeʻuhí ko e malava ko ia ke maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻEikí. Fakatauange te tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia fakaʻaho ʻi he hā mai ʻa Sione Papitaiso mo Pita, Sēmisi, mo Sioné pea mo hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni ko e teuteu ki he toe hāʻele mai hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Smith, History, 1838–1856, vol. A-1, created June 11, 1839–Aug. 24, 1843, 15, Church History Library.

  2. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 1:35.

  3. Oliver Cowdery, letter to W. W. Phelps, ʻi he Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, Oct. 1835, 199.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 97. Neongo naʻe pehē ʻe he talatukufakaholó naʻá na ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Sesikuehaná, ka ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi lekooti ne hiki he taimi tatau, naʻá na ʻalu ki ha ʻulu ʻakau māpele ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo e ʻapí (vakai, Mark Lyman Staker, “Where Was the Aaronic Priesthood Restored? Identifying the Location of John the Baptist’s Appearance, May 15, 1829,” Mormon Historical Studies 12, no. 2 [Fall 2011]: 142–59).

  5. Vakai, Mark L. Staker, “Where Was the Aaronic Priesthood Restored?” 153.

  6. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie (1955), 1:197.

  7. Vakai, Larry C. Porter, “Dating the Restoration of the Melchizedek Priesthood,” Ensign, June 1979, 5–9; Larry C. Porter, “The Restoration of the Aaronic and Melchizedek Priesthoods,” Ensign, Dec. 1996, 42–44.

  8. David O. McKay, “The Mission of the Church and Its Members,” Improvement Era, Nov. 1956, 781.

  9. Robert D. Hales, “Blessings of the Priesthood,” Ensign, Nov. 1995, 32.

  10. “Latter-day Saint Prophet, Wife and Apostle Share Insights of Global Ministry,” newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  11. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Mālohi mo e Mafai ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 68–70, 75; Russell M. Nelson, “Ko e Ngāue Fakaetauhí,” Liahona, Mē 2018, 100; Henry B. Eyring, “Ngāue Fakaetauhi ʻi he Ueʻi Fakalaumālié,” Liahona, Mē 2018, 61–64; Jean B. Bingham, “Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 104–106.

  12. Vakai, Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloakí,” Liahona, Nōvema 2018, 6–8; Quentin L. Cook, “Ului Moʻoni mo Tuʻuloa ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2018, 8–12.

  13. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakamāmanilahi ʻa e toʻu tupú, Jun. 3, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org; Russell M. Nelson, “Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Liahona, Nōvema 2018, 69–70.

  14. Vakai, Russel M. Nelson, “ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Liahona, Mē 2015, 129–132.

  15. Vakai, Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 93–96.

puipuituʻá mei he Getty Images