2020
Ako ke Fiefia Lolotonga ʻEku Taʻemalí
Sune 2020


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ako ke Fiefia Lolotonga ʻEku Taʻemalí

Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe hala ʻeku fakakaukau ki he teití.

ʻĪmisi
neighbors outside

Tā fakatātā ʻa Josie Portillo

“Ko e hā ʻoku fiefia ai e tokotaha kotoa ʻoku teití?”

“Ko e hā ʻoku ʻikai ke u mali aí?”

“Ko e hā e meʻa ʻoku fehalaaki ʻiate aú?”

Mahalo ko e tokolahi taha ʻo e kakai lalahi kei talavoú kuo tuʻo taha ʻenau fehuʻi loto pē ʻa e ngaahi fehuʻí ni. ʻE lava ke hanga ʻe he pole ʻo e fekumi ki ha hoa taʻengatá ʻo uesia ʻa e tui mo e ʻamanaki lelei ʻa e Kāingalotu mateaki taha ʻo e Siasí. Pea kuo faingataʻa foki mo e teití kiate au.

Kuo hangē maʻu pē ʻa e nofo-malí kiate au ha fononga fakaofó, pea ne u nofo ʻamanaki maʻu pē ki ai talu ʻeku kei siʻi. Ka ne u loto-foʻi ʻi he taimi ne hangē naʻe ʻikai ola lelei ʻeku teití lolotonga ʻeku ʻi he kolisí. Neongo ne lahi e ngaahi teiti naʻá ku fakahokó, ʻi ai mo ha ngaahi kaumeʻa fakamaatoato, peá u fetaulaki mo ha kakai fefine lavameʻa mo fakaʻofoʻofa, ka naʻe ʻikai ke u mali. Pea ne u ongoʻi hangē ne hoko e ngaahi vā fetuʻutaki ko ia ne ʻikai ola leleí ko ha fakaʻilonga naʻá ku maʻulalo mo feifeiʻavale.

Naʻe toe kovi ange e ongo ne u maʻu ki heʻeku taʻemalí hili haʻaku ʻosi mo haku ngaahi kaumeʻa ʻi he kamata ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí. Naʻe faingofua ke u fehuʻia e meʻa ne fehalaaki ʻiate aú mo e lelei ʻa kinautolu kotoa pē naʻe malí. Naʻe fakahā fakahangatonu mo pau mai ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké fakataha mo ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, te u sila ʻi he moʻui fakamatelié ki ha fefine angatonu. Ko e hā leva naʻe ʻikai ke hoko ai iá?

Naʻá ku kamata ke fifili, “Kuó u fai nai ha meʻa ke maumauʻi ai e palani ʻa e ʻOtuá maʻakú?”

Faifai, ʻi he hili ʻeku “fāinga” ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi taʻu ʻi he lotú, ako folofolá, mo e ʻalu ki he temipalé, naʻá ku maʻu ai ha fakahā fekauʻaki mo hoku tūkungá ʻo fakafou mai ʻi hoku kaungāmeʻa mo e faifaleʻi ko Palatí (kuo liliu ʻa e hingoá). Lolotonga ha taha ʻo ʻema ngaahi houa faleʻí, naʻá ne pehē mai: “ʻOku makatuʻunga hoʻo fiefiá ʻiate koe—kae ʻikai ʻi ha taha kehe. ʻI he taimi te ke fiefia ai ʻi hoʻo taʻemalí, te ke lava ʻo fiefia ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.” Naʻe fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha akonaki tatau ʻo pehē, “ʻOku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí [kae lahi taha ki he] meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá” (“Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2016, 82).

Naʻe liliu kotoa ʻeku fakakaukaú ʻi hono fakatō loloto ʻe he Laumālié ʻa e ngaahi leá ni ki hoku lotó. Pea ne u fakatokangaʻi ai naʻá ku teiti maʻu pē ke fakakakato ha fie maʻu—kiate au, ko e fie maʻu ko ia ke u mali pē kae ʻoua te u tuenoá.

Naʻe ʻikai ko ha tōʻonga fakakaukau moʻoni ʻeni te ne tataki au ki ha hoa ʻofaʻanga taʻengatá! Naʻe akoʻi fakalelei au ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Palati, ʻoku ʻikai ko ʻEne palani ki Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ke nau mali ʻo makatuʻunga ʻi ha fie maʻu pe teke mālohi ʻi he anga fakafonuá pe ko ha ilifia. ‘Oku makatuʻunga ʻa e nofo-malí ʻi he ʻofa faka-Kalaisí. Naʻá Ne akoʻi leva au ʻe lava ke ke hoko atu hono akoʻi au ʻe hoku tuʻunga taʻemalí ke u fiefia ʻi he moʻuí pea fekumi ki he malí ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻofa haohaoá kae ʻikai ko ha fakafiemālie. Ke fekumi ki he malí koeʻuhi ko ha ngaahi ʻuhinga totonú.

Kuó u ako ʻi he aʻusiá ni ha ngaahi moʻoni ʻe tolu ʻoku ou vakai ki ai ʻi heʻeku ongoʻi loto-foʻi fekauʻaki mo e teití:

  1. ‘Oku ʻikai makatuʻunga ho mahuʻingá ʻi ho tuʻunga malí. Naʻe akonaki ʻa ʻĪsaia “ʻoku ʻikai ko [ʻetau] ngaahi mahaló ʻa [e] mahalo [ʻa e ʻOtuá]” (ʻĪsaia 55:8). Ne u fakakaukau naʻe fakahaaʻi ʻe heʻeku taʻemalí ʻa e siʻi hoku mahuʻingá. Ka naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke u vakai ʻoku teuteuʻi au ʻi heʻeku taʻemalí ki ha nofo-mali ʻoku lelei ange ʻi he meʻa ne u mei maʻu kapau naʻá ku mali ʻo fakatatau ki heʻeku fokotuʻutuʻú. Naʻe ʻikai haʻane kaunga ki hoku mahuʻingá.

  2. ‘Oku tekeʻi ʻe he teuteú ʻa e tailiilí mo e loto-hohaʻá. ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí “kapau te [tau] mateuteu, ʻe ʻikai te [tau] manavahē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:30). Kuo tokoni ʻa e fekumi pea muimui ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ke tukuange e ngaahi meʻa ne u ilifia mo ʻita ai kimuʻa fekauʻaki mo hoku tuʻunga malí. Kuo tokoni foki ia ke u nofotaha pē ʻi hono teuteuʻi au ki ha meʻa pē te u fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú.

  3. ‘Oku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he taʻemalí. Kuo tāpuekina au ʻi heʻeku taʻemalí ʻaki ha ngaahi faingamālie fakafiefia ke folau, fakalakalaka fakapalofesinale, mo e ngaahi founga ke ngāue ai ʻi he Siasí. Neongo ʻoku ou kei maʻu ha holi lahi ki he malí mo e maʻu ha fānaú, ka kuo tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke fakahoungaʻi e lahi ʻo e meʻa ke fai ʻi Hono puleʻangá he taimi ní, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻi hoku tafaʻakí haku hoa pe ʻikai.

‘Oku teʻeki pē ke u mali! Kuo ʻikai ke hā fakafokifā mai hoku uaifí he taimí ni koeʻuhí kuo kehe ʻeku fakakaukau ki he teití mo e nofo-malí, pea ʻoku ou ʻilo te u kei ʻita pē he taimi ʻe niʻihi ʻi he teití he kahaʻú. Ka kuo mole ha konga lahi ʻo e ilifiá mo e loto-hohaʻa ki hoku tuʻunga malí. Pea ʻoku ou ʻilo he taimí ni ʻoku sai ʻaupito pē ʻa e taʻemalí lolotonga ʻeku ngāue fakataha mo e ʻEikí ke fakahoko e ngaahi talaʻofa taʻengatá mo e ngaahi tāpuaki kuó Ne fakahoko mai kiate aú—ʻi he moʻui fakamatelié mo e nofo taʻengatá fakatouʻosi.