2020
“He ʻIkai Te u Fakaʻikaiʻi ʻEku Tuí”
Sune 2020


“He ʻIkai Te u Fakaʻikaiʻi ʻEku Tuí”

ʻEtuate Nginitau, Katoka, Lepupelika Fakatemokālati ʻo Kongokoú

Naʻe manukia mo fehiʻanekina au ʻi he ngāué. Ko e hā ʻoku ou kei pikitai ai ki ha ngāue kuo hoko ʻo fakatuʻutāmaki ki hoku tuʻunga lelei fakalaumālié?

ʻĪmisi
man reading scriptures

Tā fakatātaaʻi ʻe Greg Stevenson

Hili ha taimi nounou hono fakangāueʻi au ko e tokoni talēkita ʻi ha laipeli lahi, naʻá ku kamata mo ʻeku timí ha ngāue lahi ke fakahū ki he komipiutá ha ʻū tohi ʻe 37,000. Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha naʻe ui au ʻe heʻeku supavaisá ki hono ʻōfisí.

Naʻá ne pehē mai, “ʻEtuate, kuo fakaafeʻi au ke u fakamatalaʻi ʻetau ngāue ki hono fakahū e ʻū tohí ki he komipiutá ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo kole ha toe ʻū tohi ke tau ngāue ki ai. Kuo kole mai ke u ʻalu ange mo ha kaungā ngāue falalaʻanga. ʻOku ou maʻu ha loto-falala kiate koe kae ʻikai ki hoʻo siasí. Kapau te ke fakaʻikaiʻi hoʻo tuí, te ta ō leva.”

Kimuʻa peá u lava ʻo leá, naʻá ne talamai ke u fakakaukau ki ai peá ne fakaʻatā leva ke u ʻalu.

Naʻá ku vahevahe ki hoku uaifí he efiafi ko iá ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻá ne fakalotolahiʻi au ke u tui pē. ‘I he ʻaho hono hokó, naʻá ku talaange ki heʻeku supavaisá te u tauhi pē ʻeku tuí. Naʻá ne ʻita peá ne talamai te ne folau toko taha pē.

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻá ku maʻu ha faingamālie ke folau ki Falanisē ke maʻu ha ako ʻi hono maʻu ha paʻanga, ʻū tohi, mo puleʻi e laipelí. Naʻe toe pē ke fakangofua ʻe heʻeku supavaisá. Naʻá ne talamai te ne fakangofua pē ia ʻo kapau te u fakaʻikaiʻi ʻeku tuí. Naʻá ku toe fakafisingaʻi ia. Naʻá ne haehae leva ʻa e pepá pea tolongi ʻaki au. Hili ha vahaʻataimi mei ai, naʻe toe fakalea mai ʻeku supavaisá.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻamanaki ke u toe folau. ʻE lava ke ta ō, ka ʻoku kei tatau pē ʻa e makatuʻungá. He ʻikai ke u teitei folau mo ha mēmipa ʻi ho siasí.

Naʻá ku talaange, “He ʻikai te u fakaʻikaiʻi ʻeku tuí.” Naʻá ne ʻalu fakalongolongo leva. Ne ʻikai fuoloa kuo kamata ke ne lauʻi au ki hoku kaungā ngāué.

Naʻá ne pehē, “Kuó u ʻoange ha ngaahi faingamālie kiate ia. Ka kuó ne fakataʻeʻaongaʻi kotoa kinautolu koeʻuhí ko ʻene tui taʻe mamatá. ʻOkú ne fakasesele.”

Talu mei ai, mo hono manukia mo fehiʻanekina au ʻi he ngāué. Naʻá ku ongoʻi mafasia. ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi heʻeku fefaʻuhi mo e palopalemá ni, naʻá ku fakaava ʻa e Tohi Tapú peá u lau, “Kapau ʻoku fakahalaʻi koe ʻe ho mata toʻomataʻú, kapeʻi ia, ʻo liʻaki ia ʻiate koe: he ʻoku ʻaonga kiate koe ke ʻauha ho konga ʻe taha, kae ʻoua naʻa lī ho sinó kotoa ki heli” (Mātiu 5:29).

Kapau ʻoku folofola ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke tau liʻaki ha meʻa kae lava ke fakahaofi kitautolu, ko e hā ʻoku ou kei pikitai ai ki ha ngāue kuo hoko ʻo fakatuʻutāmaki ki hoku tuʻunga lelei fakalaumālié? Naʻá ku ʻave ʻeku tohi fakafisí ʻi he ʻaho hono hokó.

ʻOku ou fiefia he ʻahó ni ʻi he fili ko ʻení. ʻI he loto-toʻa mo e tui kia Sīsū Kalaisí, naʻá ku fehangahangai ai mo hono fakamaaʻi au ʻi he ngāué pea mo ʻikai maʻu ngāue ʻi ha taimi nounou. ʻOku ʻomi heʻeku ngāue foʻou he taimi ní ha ngaahi faingamālie ne ʻikai ke u maʻu kimuʻa. Kuo tāpuekina au ʻe he ʻEikí, pea ʻoku ou fakamālō kiate Ia ʻi Heʻene angalelei mo ʻEne ʻofa kiate aú.