2020
Taʻu 150 ʻa e Houalotu ʻa e Kau Finemuí
Sune 2020


Taʻu 150 ʻa e Houalotu ʻa e Kau Finemuí

‘Oku ʻi ai ha ngāue lahi ʻa e Tamai Hēvaní ke ke fakahoko ʻi he teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai hotau Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
group of young women walking

‘I heʻeku fakakaukau ki he ngaahi meʻa fakaofo kotoa pē kuo fakahoko ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú, ʻoku fonu ʻa hoku lotó ʻi he ofo moʻoni mo e houngaʻia ʻi he lahi ʻo e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi Hono ngaahi ʻofefiné. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate KOE!

Pea koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate koé, naʻá ne ueʻi ai e kau taki ʻo e Siasí ʻi he taʻu ʻe 150 kuohilí ke fokotuʻu e houalotu ʻa e Kau Finemuí ke tokoniʻi koe ke ke hoko ko e tokotaha ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke aʻusiá. Naʻe poupouʻi kitautolu ʻe he palōfita ko Pilikihami ʻIongí (1801–77) ke fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻaki hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí: “ʻOku fie maʻu e ngaahi ʻofefine kei talavou ʻo ʻIsilelí ke nau maʻu ha fakamoʻoni moʻoni ki he moʻoní. … ʻOku ou loto ke maʻu ʻe heʻetau tamaiki fefiné ha ʻilo ki he ongoongoleleí ʻiate kinautolu pē.”1 Naʻá ne toe pehē foki, “ʻOku lahi ange e ngaahi fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻi heʻetau tuʻu ʻo ngāueʻi iá kae ʻikai ko e tūʻulutui pē ʻo lotuá.”2

Kuo liliu e houalotu ʻa e Kau Finemuí ʻi he fakalau ʻa e taʻú ke feau e ngaahi fie maʻu ʻo e kuongá. Kae neongo e fulihi ʻa e polokalamá, kuo teʻeki liliu hono taumuʻa ki he kau finemuí—ke tokoniʻi koe ke maʻu ha fakamoʻoni moʻui, pea laka atu ki muʻa ʻi he tui ʻi he hala ʻo e fuakavá. ‘I hoʻo ʻiloʻi koe mo ngāue ʻi he tuí, te ke maʻu e ngaahi tāpuaki kuo tokateu ʻe he Tamai Hēvaní maʻaú.

Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí ʻi he kotoa ʻo e Ngaahi Taʻú

‘I he taimi ne fuofua kamata ai e Kau Finemuí, naʻe ui ia ko ha “Kulupu Fakapotopoto” pea mo e taumuʻa ke “fakatupulaki ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku lelei mo fakaʻofoʻofá.” ‘I he konga kimuʻa ʻo e 1900 tupú, naʻe hoko ia ko e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻo e Kau Finemuí, pea ne fakakau leva ʻi he ngaahi kalasí ʻa e kau finemui taʻu 12 ki he 24. Naʻe liliu e hingoa ʻo e ngaahi kalasí ʻi he fakalau ʻa e taʻú pea fakakau mai e Tamaiki Fefine Kemí, Punungahoné, Kau Leʻó (Guardians), mo e Gleaners. ʻI he tupulaki ʻa e Siasí pea fakataha e kau finemui ʻi he ngaahi fonua mo e ngaahi lea fakafonua kehé, ne nau fai honau lelei tahá ke liliu, hangē ko ʻení, ʻi he ui e Maea Meití ko e “Rosenmädchen” (Tamaiki Fefine Losé) ʻi Siamane.

‘I he ʻaho ní, ʻi he ʻi ai ha kau finemui he meimei fonua kotoa pē, ʻoku fokotuʻutuʻu e ngaahi kalasí ʻo fakatatau ki he ngaahi fie maʻu ʻa e uooti pe kolo takitaha, pea ʻoku ʻiloa kotoa ia ʻaki e hingoa ko ia ko e Kau Finemuí.

ʻĪmisi
YW timeline

Kuo liliu foki ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ʻa e ngaahi fie maʻu ki he ngaahi polokalama ʻa e Kau Finemuí. Ko ha niʻihi siʻi ‘eni ʻo kinautolu ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú.

ʻI he 1915:

  • Ako ke fakapiti mo faka’uli ʻi ha fanga hoosi.

  • Ako maʻuloto ha ngaahi potufolofola.

Mei he 1940 tupú ki he 1960 tupú:

  • Fakalahi hoʻo loto-falala fakatāutahá ʻi hono maʻu ha fakafōtunga lelei (tangutú, tuʻú, mo e lué).

  • Fakaangaanga e anga fakaʻapaʻapá ko e fakaʻilonga ia ʻo ha fefine.

ʻI he 1980 tupú:

  • Lau ha kiʻi tohi tufa ʻe ua ʻa e kau faifekaú pea akoʻi ha kaungāmeʻa pe kāinga ʻa e meʻa kuó ke akó.

  • Fakahoko e moʻui lelei fakaesinó ʻo ʻoua toe siʻi hifo he miniti ʻe 30 he ʻaho, ʻaho ʻe nima he uike, ʻi ha uike ʻe tolu.

ʻI he 2009:

  • Ako e mahuʻinga ʻo e angatonú mo e angamaʻá.

  • Lau kotoa e Tohi ʻa Molomoná. Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoá.

2020

  • Fakafeʻiloaki ʻo ha Polokalama foʻou.

Ko e Polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú

‘I hoʻo vakai ki he ngaahi fie maʻú ni ʻaki e mata fakalaumālié, te ke fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku nau faitatau ai. ʻOku fakatahaʻi e kuohilí mo e lolotongá, ʻo faaitaha ʻi hono tokoniʻi e kau finemuí ke nau ʻunu ʻo ofi ange kia Sīsū Kalaisi pea fakalakalaka fakalaumālie, fakaʻatamai, fakasōsiale, mo fakatuʻasino.

Naʻe fakafeʻiloaki ʻi he 2019 ha polokalama fakalakalaka fakataautaha foʻou ʻokú ne fakaafeʻi koe ke ke fakatou fakafalala pē kiate koe mo fakafalala ki he Fakamoʻuí. ʻOku fakaafeʻi koe ke fekumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní pea fokotuʻu hoʻo ngaahi taumuʻa ʻi hoʻo fāifeinga ke hoko ʻo hangē ange ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ‘Oku ou saiʻia ʻi he falala ko ʻeni ʻoku hāsino meiate kimoutolu, ko e kau finemui fakaofo ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimu Ní.

ʻI he poupou ʻa hoʻo kau pīsopelikí mo e kau palesitenisī ʻo e Kau Finemuí, ʻoku tataki foki koe ʻe ha kau palesitenisī fakakalasi—ko hoʻo toʻu kuo uiuiʻi pea vaheʻi ke palani mo fakahoko e polokalama ʻa e Kau Finemuí. ‘Oku laka hake ʻi he toko vaeua milioná ʻa e kau finemui he funga ʻo e māmaní he ʻahó ni ʻoku tataki ʻe honau toʻú!

‘Oku taha ʻa e kau finemui kotoa pē ʻi ha kaveinga, ʻa ia ʻoku kau ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá ni: ko ha ʻofefine ʻofeina koe ʻo ha ongomātuʻa fakalangi; ko ha ākonga koe ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he fuakava; ʻokú ke fekumi mo ngāueʻi e fakahā fakatāutaha ʻoku maʻu fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní; ko ha fakamoʻoni mālohi koe ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo fāifeinga ke hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻi Hono huafa Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
young woman

‘Oku ʻOfaʻi mo Fie Maʻu Koe!

ʻI hoʻo hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻofeina ʻo ha Tamai Hēvani moʻui mo ʻofa, kuo teuteuʻi makehe koe ke hoko ko e “kau fakamoʻui ki he moʻunga ko Saioné.”3 Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “Kuo talanoa e palōfita kotoa pē fekauʻaki mo hotau kuongá, ʻi he taimi ʻe tānaki fakataha ai ʻa ʻIsilelí pea ʻe teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. Fakakaukau ki ai! Ko e kotoa ʻo e kakai kuo nau moʻui ʻi he funga ʻo e māmaní, ko kitautolu ʻa e niʻihi ʻe kau ʻi he tānaki kāfakafa fakaʻosi ko ʻení.”4

Ko ha fakaafe toputapu ʻeni ke kau ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, ngāue ʻi he ngaahi tuʻunga fakatakimuʻá, ngāue fakaetauhi ki ho ngaahi tokouá, pea vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki ho fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. ‘Oku ʻofaʻi koe, pea ʻoku fie maʻu koe!

Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku ʻi ai ha ngāue lahi ʻa e Tamai Hēvaní maʻau ke ke fakahoko ʻi he teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí! Ko ha konga mahuʻinga kimoutolu ʻo e ngāue ko iá. ‘Okú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu; ʻokú Ne finangalo ke ke kau ʻi Heʻene ngāué; ʻokú Ne falala atu kiate kimoutolu!

ʻOku ou tānaki atu ʻeku tuí mo e falala kiate koé ki he falala ʻa Palesiteni Nalesoni ko hotau palōfita ʻofeiná, ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOku mou kau ʻi he lelei taha kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ki he māmaní. ʻE malava ke ke toe poto ange mo fakapotopoto ange mo lahi ange ho ivi tākiekina he māmaní ʻi ha toe toʻu tangata ange kimuʻa!”5

‘Oku ou lotua te mou tuku ke tō loloto ʻa e ngaahi lea ʻo e kaveinga ʻa e Kau Finemuí ‘i homou lotó pea kau kakato ki he polokalama foʻoú, ʻo tali e faingamālie kotoa pē ke ʻunuʻunu ofi ange ai ki he Fakamoʻuí pea ako lahi ange kau kiate Iá. Hoko ko e tokotaha ʻokú Ne finangalo ke ke aʻusiá. ‘Oku ou ʻilo ʻi hoʻo fai ʻení, ʻe fakafonu ho moʻuí ʻaki e ngaahi faingamālie ke vahevahe ʻEne māmá mo ʻEne ʻofá mo ho fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo kinautolu kotoa pē ʻoku mou feohí. ‘I hoʻo fāifeinga ke muimui kiate Iá, ʻe tuʻu maʻu pea taʻeueʻia ange hoʻo fakamoʻoní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Brigham Young, in A Century of Sisterhood: Chronological Collage, 1869–1969 (1969), 8.

  2. Brigham Young, in Susa Young Gates, History of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints from November 1869 to June 1910 (1911), 9.

  3. Quentin L. Cook, konifelenisi lahi ʻEpeleli 2014 (Liahona, Mē 2014, 48).

  4. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (worldwide devotional for youth, June 3, 2018), 8, HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  5. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” 16–17.

Faitaaʻi ʻe Leslie Nilsson

Ngaahi tā fakatātā ʻa Corey Egbert

Faitaaʻi ʻe Matt Reier