2020
Ngāue Fakaetauhi ʻo fakafou ʻi he Houalotu Sākalamēnití
Sune 2020


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Ngaue Fakaetauhi ʻo fakafou ʻi he Houalotu Sākalamēnití

‘Oku ʻomi ʻe he houalotu sākalamēnití ha ngaahi faingamālie ke tau fehokotaki mo ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé.

ʻĪmisi
people seated in a heart shape

Ngaahi tā fakatātā ʻa Edward McGowan

Ko e houalotu sākalamēnití ko ha taimi ia ke keinanga fakalaumālie mo fakakaukau fakataautaha ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití ʻi he uike takitaha, ʻoku fakamāmaʻi fakataha ai kitautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:110). Ka ʻoku ʻomi ʻe he niʻihi ʻi hotau ngaahi uōtí mo e koló, ha ngaahi kavenga mafasia pe ʻoku ʻikai pē ke nau tokoni.

Ko ha ngaahi faingamālie ʻeni ʻe niʻihi te tau ala fakaʻaongaʻi ai e taimi toputapu ko iá ke ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé mo fakahoko ha liliu ʻi heʻenau moʻuí.

Tokoni ke Lelei Ange ʻa e Houalotu Sākalamēnití kiate Kinautolu ʻOkú ke Ngāue Fakaetauhi Ki aí

Ko e ʻuluaki sitepu ʻi hono ako e founga ke ngāue fakaetauhi aí ko e feinga ke maheni mo e niʻihi fakafoʻituituí pe ngaahi fāmilí mo ʻenau ngaahi fie maʻú. Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoni ke lelei ange ʻenau aʻusia ʻi he moihū he sākalamenití, ʻaki hoʻo ako lahi ange fekauʻaki mo kinautolu.

Kia Minitī, ko ha faʻē kei talavou ki ha ongo kiʻi māhanga kei iiki, naʻe fakahoko ʻe he ngaahi ngāue faingofua ʻa ʻene fefine ngāue fakaetauhí ha liliu lahi ʻi heʻene aʻusia he houalotu sākalamēnití he uike kotoa.

ʻOku pehē ʻe Minitī, “Koeʻuhí ko e taimi-tēpile ngāue hoku husepānití, ʻoku ou ʻalu toko taha pē mo ʻema ongo māhanga fefiné ki he lotú he uike kotoa. “Ko ha ongo lōmekina moʻoni ʻa e feinga ke ʻi he houalotu sākalamēnití mo ha ongo kiʻi tamaiki femoʻuekiná, ka kuo tokoniʻi au ʻe heʻeku fefine ngāue fakaetauhí.

ʻOkú ne tangutu mo kimautolu pea tokoni ke tokangaʻi ʻeku ongo tama fefiné he uike kotoa pē. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻene nofo ʻi hoku tafaʻakí pea ʻokú ne fakasiʻisiʻi moʻoni ʻeku loto-hohaʻa ʻi he ngaahi taimi ʻokú na tangi pe fakafiufiu aí. ʻOku ʻikai ke u tui te ne teitei ʻiloʻi e founga kuo ʻaonga lahi ai kiate au ʻene ngaahi ngāué ʻi he taimi ko ʻeni ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ne vakai ki hoku faingataʻaʻia ko ha faʻē kei talavou loto-hohaʻá, pea ʻokú ne tokoni ke hoko ʻa e lotú ko ha feituʻu ʻo e nonga mo e fiefia kiate kimautolu hono kotoa.”

Ngaahi Fakakaukau ke Tokoniʻi ‘A Kinautolu ʻoku ‘i Ai Honau Faingataʻaʻia Fakaesino Paú

  • Fealeaʻaki mo e kau taki ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá fekauʻaki mo e ngaahi fie maʻu ʻa e kau mēmipá.

  • ‘Oku palani ʻe he kau takí ʻa e ngaahi lea ʻi he houalotu sākalamēnití ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e kāingalotú. Kapau ʻe ʻaonga ki ha niʻihi ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki ai haʻanau fanongo ki ha pōpoaki pau, vahevahe e fakakaukaú mo hoʻo kau takí.

  • Kapau ʻokú ke ʻilo ha taha ʻoku faingataʻaʻia fakaesino pe kovi ha meʻakai ki ai ʻo ʻikai lava ai ke nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e sākalamēnití, ʻeke ange e ngaahi fakaikiikí mo e ngaahi tokoni ʻe lava ʻo fai ke fakatupulaki ai ʻenau aʻusia ʻi he lotú. Vahevahe e fakamatala ko ʻení mo hoʻo kau takí.1

  • Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki ai pe ʻiloʻi ʻoku tokoto ʻi ʻapi, tatau ai pē pe ʻoku tuʻuloa pe fakataimi, kole ki hoʻo pīsopé pe ʻe lava ʻo ʻave ʻa e sākalamēnití kiate kinautolu ki ʻapi. Te ke lava ʻo hiki ha ngaahi fakamatala lolotonga e houalotu sākalamēnití pea vahevahe ia mo kinautolu ʻi he telefoní, ʻīmeilí, pe fakahangatonu.

  • Kapau ʻoku ʻi ai ha fānau iiki ʻa ha taha ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki ai, te ke lava ʻo fakahā ange te ke tokoni kiate kinautolu lolotonga e houalotu sākalamēnití.

  • Kapau ʻoku ʻikai faʻa omi ʻa kinautolu ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki aí ki he houalotu sākalamēnití, feinga ke ke maʻu ha mahino pea fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoni. Kapau ʻoku nau fie maʻu tokoni ʻi he fefonongaʻakí, te ke lava ʻo tokoni ke uta kinautolu. Kapau ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai poupouʻi kinautolu ʻe honau fāmilí, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke mou tangutu fakataha. Te ke lava ʻo fai ha ngaahi fakaafe makehe ke tokoni ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei mo fie maʻu kinautolu ʻi he houalotu sākalamēnití.

ʻĪmisi
people sitting together

Manatuʻi, ʻOku Manatua Fuoloa e Fanga Kiʻi Ngāue Faingofuá

ʻI he lea fekauʻaki mo e ngāue fakaetauhí, naʻe akonaki ʻa Sisitā Sini B. Pingihami, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ʻo pehē: “ʻOku tau faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi kuo pau ke tau fai ha meʻa lahi mo maʻongoʻonga kae toki ‘lau’ ia ko ha tokoni ki hotau kaungāʻapí. Ka ʻoku lava e fanga kiʻi ngāue tokoni faingofuá ʻo hoko ko ha ivi tākiekina mālohi ki he niʻihi kehé—pea mo kitautolu foki.”2

‘I ha kiʻi uooti ʻi Pelisiume, ʻoku faʻa tokoni ʻa ʻEvita ke fakatonulea maʻá e kau ʻaʻahi mo e kāingalotu lea faka-Sipeiní lolotonga e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Ne ʻi ai ha taimi ne fakafeʻiloaki ai ʻa ʻEvita ki ha taha mei he Lepupelika Tominikení ʻa ia ne ako kau ki he Siasí. Naʻe siʻi ʻene ʻilo ki he lea faka-Pilitāniá, ka ko e lea faka-Sipeiní ʻene lea fakafonuá. Naʻe talaange leva ʻe ʻEvita te ne liliu fakaleʻosiʻi kiate ia ʻi he houalotu sākalamēnití ko ia naʻá ne ongoʻi fiemālie leva.

ʻOku pehē ʻe ʻEvita, “ʻE lava ke hanga ʻe he liliu leá ʻo ʻai ke kiʻi femoʻuekina hoku ʻaho Sāpaté. “Ka ʻoku ou ongoʻi fiefia mo māfana ʻi heʻeku muimui ki he ngaahi ueʻi ke ʻeke ki he niʻihi kehé pe ʻoku nau fie maʻu ha fakatonulea, ʻi heʻeku ʻilo ʻoku ou lava ʻo tokoni ke nau ongoʻi e Laumālié mo fiefia ʻi heʻenau fakatahá.”

Ngaahi Fakakaukau ke Tokoni ʻo fakafou ʻi he Fanga Kiʻi Tokoni Faingofuá

  • Talanoa mo hoʻo kau takí ke vakai pe ko hai te ne ala fie maʻu ha toe kiʻi tokoni lolotonga e houalotu sākalamēnití. Pe kapau ʻokú ke ʻilo ha taha, fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi kinautolu ʻe hoʻo kau takí.

  • Tangutu fakalongolongo ʻi hoʻo tatali ke kamata e fakatahá. ʻE tokoni ʻeni ki he “niʻihi kehe loto lavea mo loto mamahi ʻoku tau feohí”3 ʻa ia ʻoku nau fie maʻu e nonga ʻe lava ʻo maʻu ʻi he loto-ʻapasia ʻi ha feituʻu māʻoniʻoní.

  • ʻI he Sāpate ʻaukaí, fakakaukau ke fakatapui homou ʻaukaí mo e lotú maʻa ha taha ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki ai ʻokú ne fie maʻu ha fakafiemālie lahi ange.

  • Lotua ke ʻilo pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻe lava ʻo tokoni ki ai hoʻo tangutu hono tafaʻakí pe ofi kiate kinautolu lolotonga e houalotu sākalamēnití pe ʻoku toe ʻi ai ha founga kehe te ke lava ʻo tokoni ai .

ʻE Lava ke hoko e Houalotu Sākalamēnití ko ha Feituʻu ke Talitali Lelei ai e Tokotaha Kotoa Pē

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻo pehē, “Ko e houalotu sākalamēnití ʻoku toputapu taha, mo māʻoniʻoni taha, ʻi he ngaahi houalotu kotoa pē ʻa e Siasí.”4 Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ke fakapapauʻi ʻoku ongoʻi ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku haʻu ki he houalotu sākalamēnití ʻoku talitali lelei mo fafanga fakalaumālie kinautolu—tautautefito ki he kāingalotu foʻoú pe kau mēmipa kuo fuoloa ʻenau pulí.

Naʻe fakakaungāmeʻa ʻa Melania mei Niu Sauele ʻAositelēliá, ki ha fefine naʻe ako fekauʻaki mo e Siasí ʻi hono uōtí. ʻOku pehē ʻe Melania, “Kuó ne hoko he taimí ni ko e taha hoku ngaahi kaungāmeʻa mamaé. ʻOku ou saiʻia ke tangutu fakataha mo ia ʻi he houalotu sākalamēnití he uike kotoa, pea ʻoku ou fehuʻi maʻu pē pe ʻokú ne fēfē pea ʻoku ʻi ai ha meʻa te u ala tokoni ai kiate ia.” Hili ha vahaʻataimi mei ai, naʻe papitaiso e kaungāmeʻa ʻo Melaniá. Naʻe hoko e ngaahi ngāue ʻa e kau mēmipa ʻo e uōtí, pehē ki he ʻātakai fakamāfana ʻi he houalotu sākalamēnití, ko ha konga mahuʻinga ʻi hono fakahoko ʻene filí.

Ngaahi Fakakaukau ke Ngāue Fakaetauhi ki he Kau Mēmipa Foki Mai pe Foʻoú

  • ‘I he ʻamanaki ke ke lea ʻi he houalotu sākalamēnití, te ke lava ʻo fakaafeʻi ho ngaahi kaungāmeʻá, fāmilí, mo e niʻihi kehé ke nau omi ʻo fanongo ki hoʻo pōpoakí.

  • Te ke lava ʻo kumi mo talitali lelei ʻa kinautolu ʻoku tuenoa pe te nau ala fie maʻu tokoní. ʻEke ange pe te ke lava ʻo tangutu mo kinautolu pe fakaafeʻi kinautolu ke mou nofo fakataha.

  • ‘I he ʻosi ʻa e fakatahá, te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki aí mo ha niʻihi kehe ki ha ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí ʻoku ʻamanaki fakahoko, ki he temipalé, pe ki ha polokalama fakasōsiale.

  • Kapau ʻoku haʻu ha taha ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki ai ki he houalotu sākalamēnití ka kuo fuoloa ʻene mavahé, te ke lava ʻo ʻeke ange pe ʻoku ʻi ai haʻanau fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa ne akoʻí. Talaange ʻoku talitali lelei maʻu pē kinautolu ke ʻeke atu kapau naʻe ʻi ai ha foʻi lea, talanoa, pe konga ʻo e tokāteliné naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu. Te mou lava ʻo kumi fakataha e ngaahi talí ʻo ka fie maʻu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fakakaukau ke lau e “Ngaahi Founga ʻe 4 ke Tokoni ki he Ngaahi Fāmili ʻOku ʻi ai Ha tokotaha Faingataʻaʻia Fakaesino” (fakamatala fakakomipiuta pē), Liahona, Sune 2018; pe “Ko hono Tokangaʻi ha Tokotaha ʻi he Lotú ʻOku ʻI ai ha Meʻakai ʻe Kovi Ki ai” ʻi he makasini ko ʻení he peesi 22.

  2. Jean B. Bingham, “Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 104.

  3. Jeffrey R. Holland, “Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2019, 46.

  4. Joseph Fielding Smith, in Conference Report, Oct. 1929, 60–61.