2020
Naʻá Ne Fie Maʻu ha Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. Te u Lava Nai ʻo Fakahoko Ia?
Sune 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē

Naʻá Ne Fie Maʻu ha Tāpuaki Lakanga Fakataulaʻeiki. Te u Lava Nai ʻo Fakahoko Ia?

Naʻá ku fuʻu manavasiʻi maʻu pē ke foaki e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he momeniti ke fakahoko ai ha tāpuakí, te u mateuteu nai?.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne u lele mai ai mo ʻeku faʻeé ʻi ha meʻalele ko ʻema foki ki ʻapi, naʻe ʻi ai ha tangata naʻe heka pasikala hifo ʻi ha kiʻi tafungofunga. Fakafokifā kuo feinga ʻa e tangata heka pasikalá ke kalofi ha loli ne lele mai. Ne hangē e kiʻi taimi siʻi ko iá ko ha fuʻu taimi lōloá, ne ʻikai toe lava ʻe he tangatá ʻo mapuleʻi ʻene pasikalá, ʻi heʻene fuʻu afe māsilá ka ne punakaki atu he funga kau ʻo e pasikalá, ʻo haʻaki hono ʻulú ʻi he halá. Ne ma afe ki he kauhalá he taimi pē ko iá. Ne u hohaʻa lahi, ne u hū ki tuʻa mei he kaá mo fakavave atu ki hono tafaʻakí. Naʻe tolongulu ʻene mānavá, ka naʻe ʻikai ke ne toe ʻilo ha meʻa.

Naʻá ku ʻiloʻi he taimi pē ko iá naʻe fie maʻu ʻe he tangatá ni ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka naʻá ku fifili: te u lava nai ʻo fai ia?

ʻI he momeniti ko iá, naʻá ku manatu ki heʻeku fanongo ki he lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻi heʻeku kei hoko ko ha talavou maʻu Lakanga Taulaʻeki Faka-ʻĒloné: “Kau talavou, te mou ʻiloʻi, kapau ʻoku teʻeki ke mou ʻiloʻi, ʻo ka hoko ʻa e ngaahi taimi fakamanavahē mo fakatuʻutāmakí, ʻe fie maʻu ʻe homou lakanga fakataulaʻeikí pea mo hoʻomou tuí ʻa e lelei tahá meiate kimoutolu pea mo e lelei taha te mou lava ʻo ui hifo mei langí. . . .

“. . . ʻE hokosia ha ʻaho—ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau ʻe hoko mai ia—ʻi ha tūkunga taʻe ʻamanekina pe ʻi ha taimi ʻo e fie maʻu vivilí, tau pehē pē ʻe tapa e ʻuhilá, pea ʻe ʻi ho ʻaofinimá ʻa e kahaʻu ʻo e meʻa ko iá. Mateuteu muʻa ki he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ʻaho ko iá” (“Sanctify Yourselves,” Ensign, Nov. 2000, 39, 40; Liahona, Jan. 2001, 47, 49).

Ko Hono Ikunaʻi ʻEku Ilifiá

ʻI heʻeku hoko ko ha talavoú, naʻe mātuʻaki ongo moʻoni ʻa e ngaahi leá ni ki hoku lotó pea naʻe tokoni ia ke u teuteuʻi au ke u hoko ko ha tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki moʻui taau. Ka ʻi ha ngaahi taʻu hili ʻeku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe ʻikai ke u ongoʻi te u lava ke foaki ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he niʻihi kehé, pea ko e ʻuhinga lahi tahá ko e ilifiá.

Naʻá ku manavasiʻi naʻa ʻoku ʻikai ke u moʻui taau pe ʻikai ke u lava ʻo lea ʻaki ʻa e meʻa totonú. Naʻe taʻofi ʻe he ilifia ko ʻení au mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia kuo fakafalala mai kiate aú, ke u ui ki he ngaahi mālohi ʻo e langí ke tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé. Ka naʻá ku ʻiloʻi ʻi hoku lotó kapau naʻá ku fie maʻu ke fakaʻaongaʻi lelei e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe fie maʻu ke liliu ʻeku ngaahi ongó. Naʻe fie maʻu ke u ikunaʻi ʻa ʻeku ngaahi ilifiá mo e ongoʻi taʻe feʻunga ke fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tāpuakiʻi e niʻihi kehé.

ʻI he tui ki he ʻEikí pea muimui ki he faleʻi fakalaumālie ʻEne kau tamaioʻeikí, naʻá ku fakafenāpasi ai ʻeku moʻuí ke tatau ange mo ʻEne ngaahi akonakí. Naʻá ku fakahaaʻi kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa ʻa hoku loto moʻoní ʻi he lotu, pea naʻá ku lotu ke fakamālohia fakalaumālie au ʻi heʻeku ako ʻa e folofolá. Naʻá ku vahevahe ʻa e ngaahi veesi folofolá mo ha taha pē naʻá ku fakakaukau ki ai lolotonga ʻeku lautohí. Naʻá ku fanongo ki he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí. Naʻá ku vahevahe ki he niʻihi kehé ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. Pea naʻá ku ʻaukai ʻi heʻeku fie maʻu ha mālohi lahi angé.

ʻI heʻeku muimui ʻi he ngaahi fakahinohino iiki ko ʻení ʻaki ha loto-fakapapau ke fakafenāpasi hoku lotó mo e finangalo ʻa e ʻOtuá, naʻá ku malava ʻo ongoʻi lahi ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, tupulaki ange ʻeku tuʻunga malava fakalaumālié, pea fakamālohia ange mo ʻeku fehokotaki mo e ngaahi mālohi ʻo e langí. Ko hono fakaʻosí, naʻá ku maʻu ʻa e loto-toʻa ke fakahoko ha tāpuaki ʻo e nonga mo e fakahinohinó.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku ongoʻi tailiili ʻi he fuofua taimí mo loto-hohaʻa fekauʻaki mo e meʻa ke lea ʻakí. Ka ʻi hono fakafonu au ʻe he Laumālié, naʻe mole atu ʻa e ilifiá, pea naʻe fetongi ʻa e loto-hohaʻá ʻaki ʻa e lea totonu ke u lea ʻakí! Naʻe ongo totonu ʻaupito ia, ʻo hangē ne u toki maʻu mai ha konga ʻo ʻeku moʻuí ne molé!

Talu mei ai mo hono kole mai ke u foaki ha ngaahi tāpuaki lahi ange taʻefaʻalaua, pea ʻoku ou saiʻia ai! ʻOku ou monūʻia lahi ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou foaki ai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ki Heʻene fānaú. ʻOku tāpuakiʻi moʻoni ʻe ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí e tokotaha kotoa ʻoku kau ki aí.

Ko e Ui ki he Mālohi ʻo e ʻEikí ʻi he Taimi Naʻe Mahuʻinga Moʻoni Aí

Hangē ko ia kuo kikiteʻi ʻe ʻEletā Hōlaní, naʻe tapa moʻoni ʻa e ʻuhilá ʻi he ʻaho ko iá ʻi he halá ʻo fakafou ʻi ha tokotaha heka pasikala ne fakafokifā ʻene laveá. Kapau naʻe ʻikai ke u ngāue mo e ʻEikí ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá ke ikunaʻi ʻeku ilifia ʻi hono foaki ʻo e ngaahi tāpuakí ʻi ha ngaahi tūkunga malu ange, naʻe mei siva fakatouʻosi ʻema ʻamanakí ʻi he tūkunga fakatuʻutāmaki ko ʻeni ʻo e moʻuí. Ka ʻi hono tataki mo fakamālohia au ʻe he ʻEikí, ne u tūʻulutui ai ʻi hono tafaʻakí peá u fanafana ange e ngaahi kupuʻi lea naʻá ku ongoʻi fakalaumālie ke lea ʻaki ʻi heʻeku tāpuakiʻi iá.

ʻI he ʻosi [ʻeku tāpuakiʻi iá], ne u sio hake ki ha tokoni pule polisi naʻe tuʻu ʻi hoku tafaʻakí. Naʻá ne ʻi mui ʻiate kimaua talu ʻeku ʻi aí pea naʻá ne ʻosi tā ki ha meʻalele fakafalemahaki. Ka naʻe vave ʻa e ake mai ʻa e tangata ko ʻení, ʻo ne pehē ʻoku sai pē ia, pea ʻaka atu ia ʻi heʻene pasikalá, ʻo fakalaka atu ʻi he meʻalele fakafalemahakí ʻi he halá. Neongo ʻoku mahino kiate au ʻoku ʻikai ke ola vave tatau ʻa e tāpuaki kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka ko ha sīpinga ʻeni ʻo ha aʻusia he ʻikai ke toe ngalo. ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi heʻene hoko mai ʻa e taimi [ke foaki ai ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí], naʻá ku mateuteu.