2019
ʻOku ʻIkai ke Ke ʻIlo ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai ke Ke ʻIló
Fepueli 2019


Founga Fakakomipiutá Pē

ʻOku ʻIkai ke Ke ʻIlo ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai ke Ke ʻIló

Kapau pē te tau fanongo ʻo ʻikai feinga ke liliu e fakakaukau ʻa ha taha, ʻoku ou tui te tau ofo ʻi he meʻa ʻe lava ke tau akó.

ʻI heʻeku ʻi he ʻunivēsití naʻá ku ʻalu ai ʻo ako ʻi Pilitānia. ‘I he taimi ko iá, naʻá ku fefaʻuhi moʻoni ke u ongoʻi ofi ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ku ʻalu ki he houalotu sākalamēnití mo e lotu ʻi he Sāpaté, peá u ʻalu ki he misa Katoliká mo ha fakataha fakaʻofoʻofa ʻa e lotu Quaker. Naʻá ku faʻa ʻalu ki he Evensong, ko ha lotu ʻIngilani ne lahi ʻenau hivá. Naʻá ku kumi ha feituʻu pē te u lava ʻo ongoʻi nonga aí. Naʻá ku lau e ngaahi tohi ʻo e lotú ʻi he palōkiá pea lea ʻaki e Lotu ʻa e ʻAposetoló mo e kakai ne vāofi ʻaupito e ngaahi meʻa ne mau tui ki aí ʻi ha ngaahi founga lahi. Pea naʻá ku toe ʻilo ʻa e ʻOtuá.

Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa mo e moʻoni lahi ʻi he ngaahi feituʻu ko iá. Ko e pōpoaki ko ia naʻá ku maʻú kapau naʻe ʻofa lahi pehē ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú ke foaki kiate kinautolu ʻa e moʻoni mo e fakaʻofoʻofa lahi pehē, ta ʻokú Ne ʻofa mo ʻafioʻi foki au.

Ko e taha ʻeni e ngaahi meʻa ʻoku ou manako taha ai ʻi heʻetau tokāteliné, ko e foaki ko ia ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoní ki he kotoa ʻEne fānaú pea nau maʻu e moʻoní ke vahevahe mo kitautolu (vakai, 2 Nīfai 29:7–13). ʻOku tau talanoa ʻi hotau siasí kau ki hono maʻu ha “kakato ʻo e ongoongoleleí.” Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku tau ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ko kitautolu pē ʻoku tau maʻu e talí. Naʻe fakalea fakaʻofoʻofa ia ʻe Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku moʻui ʻa [Sīsū Kalaisi] he ʻahó ni, ʻo foaki ʻaloʻofa ki he puleʻanga kotoa pē ʻa e lahi taha ʻo e maama ʻoku nau lava ʻo maʻú mo haʻanau kau talafekau ke akoʻi kinautolu. (Vakai, ʻAlamā 29:8.)”1

Pea ʻoku ʻikai ko e moʻoni fakalotú pē ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú. Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “Tatau ai pē pe ʻoku maʻu ʻa e moʻoní mei ha fale ako fakasaienisi pe ʻi ha fakahā, ʻoku haʻu ʻa e moʻoni kotoa pē mei he ʻOtuá. Ko e moʻoni kotoa pē ko e konga ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”2

Kuó u mamata ki he maama mo e moʻoni ko iá ʻi ha ngaahi tohi lahi mo e kakai mo e ngaahi feituʻu—lolotonga ʻeku vakai ki he ngaahi tohi ʻi he ʻātí, ʻaʻahi ki he ngaahi falelotu mosilemí, fanongo ki he ngaahi lea mei he kau saienisí, mo e ngāue tokoni mo e kakai ʻoku ʻikai tui ʻOtuá. Kuo nau maʻu kotoa ha moʻoni ke akoʻi mai kiate au—founga ke fakafōtunga lelei ange ai ki he niʻihi kehé, angaʻofa ange ʻi heʻeku ngaahi fakamahamahaló; ʻi hono fakalea ʻe tahá, kuo nau akoʻi mai e ngaahi founga ke u muimui ai kia Sīsū Kalaisí. Ka naʻe pau ke u ʻi ai—tatau ai pē pe naʻe ngalikehe kiate au—pea naʻe pau ke u fakafanongo.

Neongo pe ʻoku fekauʻaki mo e tui fakalotú pe fakapolitikalé pe tōʻonga moʻuí, ʻoku ngatū hotau māmaní pea faʻa lōmekina kitautolu ʻe he ngaahi pōpoaki mei he kakai ʻoku nau tui ʻoku nau moʻoni pea ʻikai toe lava ʻo fakahalakí. Taimi ʻe niʻihi ko kitautolu ia. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku hoko … e mafola e hōloa ʻa e lea fakamatāpulé, ko ha meʻa ʻoku tau hohaʻa ki ai. ʻOku fie maʻu ʻe he tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e tauʻatāina ke filí ke tau fakaʻapaʻapaʻi ha ngaahi fili lahi ʻoku ʻikai ke tau loto ki ai.”3

ʻOku tau ʻilo naʻe hohaʻa foki ʻa e Fakamoʻuí ki he meʻá ni. Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua meʻa naʻá Ne akoʻi ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he kau Nīfai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e “ʻoku ʻikai ko [ʻEne] tokāteliné ʻeni, ke ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ke feʻiteʻitani; ʻiate kinautolu.” ʻOku fie maʻu ke tau taʻofi e ngaahi meʻa ko iá. (Vakai, 3 Nīfai 11:29–30.)

Kapau te tau lava ʻo fanongo moʻoni ki ha taha mo feinga ke maʻu ha mahino ki heʻenau fakakaukaú, kapau te tau lava ʻo fakafanongo pē, ʻo ʻikai feinga ke liliu e fakakaukau ʻa ha taha, ʻoku ou tui te tau ofo ʻi he meʻa ʻe malava ke tau akó. Te tau lava ʻo maʻu ha manavaʻofa mo e fakaʻapaʻapa lahi ange ki heʻenau fakakaukaú pe laú, pe ʻikai fehiʻa kiate kinautolu koeʻuhí ko ia. Mahalo te tau ako ha moʻoni foʻou ke fakalahi ki heʻetau mahino ʻatautolú. Pe ʻiloʻi kuo tau vahevahe ʻa e moʻoni tatau. Ko e foungá ko e loto-fakatōkilalo—pea fakahaaʻi te tau lava ʻo tuʻu ke ako mei ha taha kehe.

‘Oku ha kiʻi fakamatala ʻoku fakapipiki hoku tesí ʻoku pehē, “ʻOku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻí.” ʻOkú ne fakamanatu mai kiate au makehe mei he meʻa ʻoku ou aʻusiá, ʻoku mahuʻinga ke akoʻi ngofua maʻu pē au. ʻOku tokoni ia ke u loto-fakatōkilalo; ʻoku ou fakaʻamu pē ʻoku ʻaonga.

ʻOkú ne fakamanatu mai foki ke ʻoua te u nofo taʻeako—ʻoku ʻi ai hoku fatongia ke hokohoko atu ʻeku ako mo fakafanongo mo fekumim ki he moʻoní, naʻa mo e taimi ʻoku maʻu ai e moʻoni ko iá ʻi ha ngaahi founga ngalikehé. ʻOku lahi fau e meʻa ke foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻo kapau te tau fakafanongó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neal A. Maxwell, “O, Divine Redeemer,” Ensign, Nov. 1981, 9.

  2. President Russell M. Nelson, “Tuku Ke Hā Hoʻomou Tuí,” Liahona, Mē 2014, 30.

  3. Quentin L. Cook, “Ko e Meʻa Fakaʻaho ʻOku Taʻengatá,” Liahona, Nōvema 2017, 53.