2019
Ko e Mana ʻo e Haʻisia ki he Fuakavá
Fepueli 2019


Ko e Mana ʻo e Haʻisia ki he Fuakavá

Mei ha lea ʻi ha Konifelenisi Maʻá e Kakai Fefiné ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, “Strengthen One Another in the Lord,” naʻe fai ʻi he ʻaho 4 ʻo Mē, 2018.

ʻI hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ke fakakakato ʻetau ngaahi fuakavá ʻi ha founga foʻou mo māʻoniʻoni angé, ʻoku ongona ai ʻa e fetāiaki ʻa ʻetau ngaahi fuakavá mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ngāué mo e tōʻongá.

ʻĪmisi
man and woman shaking hands

ʻI he ngaahi aʻusia ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ako mo tupulaki ʻi he ngaahi founga langaki moʻui mo taʻengatá ʻaki ʻetau fuofua ʻofa kiate Ia mo fefakamālohiʻaki ʻi Heʻene ʻofá.

ʻOku fakahaaʻi ʻi he ʻuluaki mo hono ua ʻo e fekaú ke tau fefakamālohiaʻaki ʻi he ʻEikí mo ʻEne ʻofá. ʻO hangē ko ia ne akoʻi ʻi he tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí kimuí ni maí, “ʻOku hanga ʻe he ngāue fakaetauhi ʻa e Fakamoʻuí, ʻo faʻifaʻitaki mai ʻa e ongo fekau lahí: ‘Ke ke ʻofa ki [he ʻEikí] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa’ pea ‘Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé’ (Mātiu 22:37, 39).” Naʻe hoko atu ʻa e tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Naʻe akonaki foki ʻe Sīsū ʻi he laumālie ko iá ʻo pehē, ‘Ko kimoutolu ʻa e faʻahinga kuó u fili ke tauhi ki he kakai ní’ (3 Nīfai 13:25).”1

ʻOku hanga ʻe he hiva ʻo e ʻofa huhuʻi hotau Fakamoʻuí ʻo fakamanatua e maʻumaʻuluta ʻo e ngaahi fuakava ʻokú ne fakafehokotaki kitautolu ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé; pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku tokoni ke tau siʻaki e tangata mo e fefine fakakakanó ka tau fakavaivai ki he “ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mōsaia 3:19).

ʻOku fakahaaʻi ʻa e maʻumaʻuluta ko iá ʻi he palani ʻo e fiefiá, ʻa ia ʻoku tau ako mo tupulaki ai ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi fakaʻaho ʻetau tauʻatāina ke fili ki he totonú pea ʻoku ʻikai ke tau tuenoa ai taʻe ha tokoni, ka ʻoku ʻomi maʻatautolu ha hala ʻo e fuakavá mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká (vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 61:1), ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻokú Ne kau fakataha mo kitautolu mei he kamataʻangá. Pea ʻokú Ne ʻiate kitautolu ʻo aʻu ki he ngataʻangá, ʻi he taimi “ʻe holoholoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei [hotau] matá” (Fakahā 7:17), tukukehe pē hotau loʻimata ʻo e fiefiá.

ʻOku hanga heʻetau fuakavá ʻo fakafehokotaki kitautolu ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé. Koeʻuhí ʻoku fakataumuʻa ke taʻengata ʻetau ngaahi fuakavá, kuo pau ke kau ai ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku malava ʻe he ngaahi fuakava taʻengatá ke ʻomi ʻa e mālohi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá—ke ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí mo fakatupulaki ʻa e ʻofá; ke hiki hake mo liliu; ke fakamaama mo fakamāʻoniʻoniʻi; ke huhuʻi mo hakeakiʻi.

ʻI hono fakahaaʻi hotau natula totonu mo fakalangí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau ako ai ke ʻiloʻi mo ʻofa ʻi hotau kāingá ʻi he founga tatau ʻokú Ne fakahokó. ʻOku hoko ʻa e ʻofa mo e ʻilo lahi ko ʻení ke fakaafeʻi, fakamālohia mo fakamāʻoniʻoni ai kitautolu ke tau ʻiloʻi mo hoko ʻo hangē pē ko Iá.

Ngaahi Fuakavá pea mo e Fakalelei ʻa e ʻEikí

ʻI hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ke fakakakato ʻetau ngaahi fuakavá ʻi ha founga foʻou mo māʻoniʻoni angé, ʻoku ongona ai ʻa e fetāiaki ʻa ʻetau ngaahi fuakavá mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ngāué mo e tōʻongá. ʻOku malava heʻetau ngaahi fuakavá mo e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ke tākiekina ʻa e meʻa ʻoku tau fakaʻamu, fakakaukau mo aʻusia ʻi he moʻui fakaʻahó pea teuteuʻi ai kitautolu ki he feohi fakakāinga fakalangí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:2).

ʻOku fou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau maʻu ʻa e tuí, mālohí mo e falala ke haʻu kia Kalaisí, he ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻiate Ia ʻa e haohaoá. ʻOku ʻomi ʻe he ʻilo ko iá ha haoʻanga mei he loto-hohaʻa taʻetūkua ki he haohaoá. Mahalo ʻoku ʻi ai pē ha kihiʻi moʻoni ʻi he foʻi hiva “Let It Go”2 [“Tukuange Iá”] kapau ʻoku ʻuhinga ʻa e “tukuange iá” ke “tukuange” ʻa e ngaahi fakatetuʻa fakamāmani he ʻikai teitei lava ke fakatōliʻá pea kapau ʻoku toe ʻuhinga pē ia ke “piki maʻu” ki he ngaahi ʻamanaki mo e talaʻofa faka-ʻOtua ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí.

Kuó ke fakatokangaʻi nai ʻoku ui kitautolu ʻe he ouau kotoa pē ʻaki hotau hingoá pea fakafehokotaki kitautolu ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki hotau hingoá?

ʻI he taimi tatau ʻoku fakaemāmani lahi mo makehe (fakafoʻituitui) ʻa e ngaahi ouaú. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ʻi heʻeku hoko ko e aleaʻanga māʻolungá, naʻe fakafatongia ʻaki au ʻa e papitaiso ʻa e siteikí, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe tatau ʻa e ouau papitaisó ki he tokotaha kotoa pē, ka naʻe makehe fakafoʻituitui he naʻe ui tautau toko taha ʻa e tokotaha kotoa pē ʻaki honau hingoá, pea naʻe fakafehokotaki honau hingoá ʻaki ʻa e fuakava ki he “huafa ʻo e Tamaí, pea mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (3 Nīfai 11:25).

ʻOku fakaemāmani lahi mo makehe ʻa e ʻaloʻofa fakaofo ʻa hotau Fakamoʻuí ʻo hangē pē ko Iá. Ko ha Lami taʻe hano ʻila, naʻá Ne tā sīpinga ʻaki ʻEne papitaiso ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē (vakai, 2 Nīfai 31:6). ʻOku ui ia ʻe he folofolá, pea ʻoku akoʻi ia heʻetau kau faifekaú, “ko e tokāteline ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 31:21; vakai foki, 3 Nīfai 11:38–40). ʻOku kau ʻi he tokāteline ʻa Kalaisí ʻa e “muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki hano papitaiso koe ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.”3

ʻOku tau hū ʻi he matapā ʻo e fakatomalá pea papitaiso ʻi he vaí, “pea ʻoku toki hoko ha fakamolemoleʻi ʻo hoʻomou ngaahi angahalá ʻi he afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 31:17). ʻOku fakatau ʻa e hala hangatonu mo lausiʻí—ʻa e hala ʻo e fuakavá—ki he moʻui taʻengatá (vakai, 2 Nīfai 31:18). Ko e konga ia e founga ʻoku fakamālohia ai kitautolu ʻi Heʻene ʻofá.

ʻOku fehokotaki ʻetau ngaahi fuakavá mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi ha ngaahi founga kehe foki.

ʻĪmisi
women hugging

Haʻisia ki he Fuakavá

Koeʻuhí ko e fuakava fakalangí, ʻoku tau kau ai ki he ʻOtuá mo fekauʻaki ʻiate kitautolu. Ko e haʻisia ki he fuakavá ko ha mana ia. ʻOku ʻikai ke fakapōpulaʻi. Hangē ko e manavaʻofá, ʻoku “kātaki fuoloa,” pea “ʻoku angalelei ia; ʻoku ʻikai meheka … ʻoku ʻikai fielahi, pe fakafuofuolahi ia” (1 Kolinitō 13:4; vakai foki, Molonai 7:45). ʻOku ʻomi ʻe he haʻisia ki he fuakavá ha ongoʻi fehokotaki ki he kuohilí mo ha mālohi ki he kahaʻú. ʻOkú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻi he tukupā. ʻOkú ne fakatupulaki ʻi he ʻofá.

ʻI heʻetau haʻisia ki he fuakavá, ʻoku tau fefakamālohiaʻaki ai ʻi he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ʻo tau malava ai ke ʻofa lahi ange ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé. ʻOku hoko ʻeni koeʻuhí ko e haʻisia ki he fuakavá “ʻoku ʻikai ke kumi ʻene meʻa ʻaʻana, ʻoku ʻikai ke ʻitangofua, ʻoku ʻikai ke mahalo kovi” (1 Kolinitō 13:5). Ko e haʻisia ki he fuakavá “ʻoku ʻikai ke fiefia ʻi he angahalá, ka ʻoku fiefia ʻi he moʻoní” (1 Kolinitō 13:6). Ko e haʻisia ki he fuakava ko e fesiofaki mata ki he mata, ʻo ʻiloʻi ai hangē ko hono ʻiloʻi kitautolú (vakai, 1 Kolinitō 13:12). Ko ʻetau fuakava faivelengá ʻoku tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ueʻi (vakai, Mōsaia 5:15; ʻAlamā 1:25).

Ko e haʻisia ki he fuakavá ko e ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, kātaki’i ʻa e ngaahi meʻa lahi pea “ʻamanaki ke lava ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13; vakai foki, 1 Kolinitō 13:7; Molonai 7:45). Ko e haʻisia ki he fuakavá ko e tui faivelenga. ʻOku ʻikai ko e taʻefalala kiate kitautolu, ki he niʻihi kehé pe ki he ʻOtuá.

Ko e haʻisia ki he fuakavá ko e fiefia mo kinautolu ʻoku fiefiá pea nēkeneka mo kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e nēkeneká, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ki he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua mo e mana fakaʻaho ʻa e ʻOtuá “ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (vakai, Mōsaia 18:8–9).

ʻI he haʻisia ki he fuakavá, ʻoku ʻuhinga ʻa e kau ki he ʻOtuá mo fekauʻaki ʻiate kitautolú ke tau fiefia ʻi he ngaahi tūkunga taʻeʻamanekiná ʻo hangē ko ʻetau mamata ʻaki ʻa e mata ke mamatá mo fanongo ʻaki ʻa e telinga ke fanongó. ʻOkú Ne liliu kitautolu mo ʻetau ngaahi vaá—ʻo kau ai ʻetau fuakava ʻi he nofo-malí—ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni mo fakaʻotua ange.

ʻI ha kalasi ʻe taha fekauʻaki mo e nofo-malí, naʻe hikinima ha toko taha ako ʻo ne pehē ki he faiakó, “Fakamolemole, ʻokú ke toutou pehē ʻoku faingataʻa ʻa e nofo-malí. ʻOku ʻikai ko e nofo-malí ʻoku faingataʻá ka ko e moʻuí ʻoku faingataʻá, pea ʻe lava ke hoko ʻa e nofo-malí, ʻi he taimi fakafiefiá mo fakamamahí, ko ha tāpuaki ʻa ia ʻe lava ke tau aʻusia fakataha ai ʻa e ngaahi fiefia mo e pole ʻo e moʻuí.”

Neongo ko e mali taʻengatá ʻetau taumuʻa taupotu tahá, ka ʻe ala hoko ai ʻa e tonó, ngaohikoviá mo e fetōkehekeheʻakí, iku ki he tangi tauhí, māvaé pe vete-malí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku fakamaʻu mo taʻengata pē ʻa e ngaahi fuakavá ʻi he loto-fiemālie ki ai ʻa kinautolu ʻoku kau ki aí pea ʻi he taimi ʻe fakapapauʻi ʻaki ha fakahā ʻaloʻofa fakalangi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ko e “Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:3).

ʻOku maʻu ʻa e fiemālié, nongá mo e ʻamanaki leleí ʻi he talaʻofa ko ia ʻa e ʻEikí ʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku moʻui tāú ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuo talaʻofá.4 Ko e konga ia ʻo ʻEne talaʻofá ke fakamālohia kitautolu kotoa ʻi Heʻene ʻofá, ʻi Heʻene foungá pea ʻi Heʻene taimí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:68).

“Ko e Founga ʻo e Ngāue Tokoní”

Ko e taimi ne u kei pīsope aí, ne akoʻi au ʻe ha aʻusia ʻi homau uōtí fekauʻaki mo e haʻisia ki he fuakavá ʻi hono fakahaaʻi ko ia ʻo e fefakamālohiaʻaki ʻi he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe faʻa fakahoko maʻu pē ʻe Hanisi mo Fei Litia pea mo Leli mo Tina ʻOkona, fakataha mo ha ngaahi fāmili fakaʻofoʻofa kehe, ʻa e ngāue fakaetauhí ki he niʻihi kehé pea naʻe ʻofaʻi kinautolu ʻe he niʻihi kehé.

Naʻe kole mai heʻemau palesiteni fakasiteikí ʻi ha ʻaho ʻe taha ke u ʻaʻahi ki he fāmili Litiá. ʻI he taimi ne u aʻu atu ai ki honau ʻapí, ne u fakatokangaʻi e ngalokuloku ʻa e falikí mo ha tikatele motuʻa.

Naʻe pehē mai ʻe Misa Litia, “ʻE pīsope ʻoku anga peheni. Naʻe mama ʻemau hita vai mafaná, pea tafe mai e vaí ʻo ngaunu e falikí. Ne haʻu mo e ané. Ko e meʻa ʻoku kiʻi ngaloku ai e falikí. Ne pau leva ke tāmateʻi e hita vai mafaná, pea ko e ʻuhinga ia ne mau fakamafana ai e vaí ʻi he tikatelé.”

Naʻe loto-fiemālie pē ʻa e fāmili Litiá ke u aleaʻi honau tūkungá ʻi he fakataha alēlea fakauōtí. Naʻe fakaofo ʻemau fakataha alēlea fakauōtí. Naʻe ʻiloʻi ʻe he kāingalotú ʻa e tokotaha e ʻala tokoni ki hono fakaleleiʻi ʻo e falikí pe holisí pe kāpetí pe meʻangāué pe valí. Naʻe haʻu ʻa e kau ngāue ʻofá ʻo tokoni ʻi he ngaahi founga kehekehe. Naʻe kau ai ʻa Leli ʻOkona, ko ha taha taukei ʻi he tufungá naʻe faʻa ʻalu maʻu pē ki he ʻapi ʻo e fāmili Litiá.

ʻĪmisi
man fixing water heater

Naʻe manatu e uaifi ʻo Leli ko Tiná ki he taimi ne faʻa ʻalu ai ʻa Leli mo e kau mēmipa kehe ʻo e kōlomú ki he ʻapi ʻo e fāmili Litiá ʻi he ʻaho Falaité ʻo nofo ai he poó kakato. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻalu atu mo hanau kai pongipongi ʻi ha pongipongi Tokonaki ʻe taha. Naʻe hū mai ʻa Leli mei he falekaukaú ʻokú ne pukepuke ha nāunau palama.”

Naʻe hoko atu ʻe Tina ʻo pehē ko e kau tangata hangē ko Hanisi Litiá mo e niʻihi kehé “ne ako ai hoku husepānití ke hoko ko ha tangata lelei—angalelei, faʻa fakakaukau mo manavaʻofa. ʻI he ngāue fakataha hoku husepāniti ko Lelí mo e kau tangata lelei ko ʻení, ʻo kau ai ʻenau ngāue ʻi he nesilií, naʻá ne hoko ai ko ha husepāniti mo ha tamai lelei.”

ʻI he taimi ne ʻosi ai hono fakaleleiʻi ʻo e falé, ne mau fiefia kotoa.

Kuo fuofuoloa e mālōlō ʻa Hanisi mo Fei Litiá, ka ne u talanoa kimuí ni mai mo hona ongo foha ko Peni mo Sitīvení. ʻOkú na manatuʻi naʻe taukaveʻi ʻe he tokoni fakalongolongo ʻa e niʻihi kehé ʻa e ngeia ʻo ʻena tamaí, ʻa ia naʻá ne ngāue taʻetuku ke tauhi hono fāmilí.

Ne ʻikai fuoloa mei he ʻosi e fale ʻo e fāmili Litiá, ne fai ha ʻekitivitī ʻa e uōtí pea naʻe maʻu ai ʻe Leli mo Tina ʻOkona ha fetuʻutaki fakavavevave naʻe vela hona ʻapí. Naʻá na fakatovave ki hona ʻapí peá na kilisi e luva kotoa pē (ke fakamanava e ʻahú) mo avangi e holisí (ke vakaiʻi pe ʻoku vela ʻa loto).

Naʻe pehē ʻe Tina, “Ne ma fuʻu loto-mamahi ʻaupito.” Ka naʻe haʻu ʻa e uōtí ke tokoni.

Naʻe pehē ʻe Leli mo Tina, “Naʻe tokoni ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻe fakatahataha mai ʻa e uōtí ʻi he ʻofa. Naʻa mau hoko ko ha fāmili.”

Pea ko hai naʻe kau ʻi he fuofua aʻu maí mo e fakamuimui taha ke fokí ʻi hono toe langa foʻou e fale ʻo e fāmili ʻOkoná? ʻIo, ko e fāmili ʻo Hanisi mo Fei Litiá.

ʻOku loto-fakatōkilalo ʻa Peni mo Sitīveni ka ʻokú na manatuʻi e tokoni hona fāmilí ki he fāmili ʻOkoná. Naʻá na pehē, “Ne mau ʻi ai kātoa. Ko e founga ia ʻo e ngāue tokoní. ʻOku tau fetokoniʻaki, taimi ʻe niʻihi ʻoku tau tokoniʻi e niʻihi kehé pea taimi ʻe niʻihi ʻoku tau tuku ki he niʻihi kehé ke nau tokoniʻi kitautolu.”

Kiate au, ʻe lava ke ʻi ai ha fehokotaki fakaofo, haohaoa mo ʻofa ʻi heʻetau fefakamālohiaʻaki ʻi he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe tokoni ʻa e fāmili ʻOkoná ki he fāmili Litiá, pea tokoni ʻa e fāmili Litiá ki he fāmili ʻOkoná, pea naʻe hoko ia lolotonga hono fokotuʻu ha kolo ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻI he ngaahi founga kehekehe, ʻoku tau fie maʻu, pea te tau lava ke fakahoko, ʻa e ʻofa mo e tokoni fakaetauhí ʻi he ngaahi founga iiki, faingofua, mālohi mo liliu moʻuí, he ʻaho takitaha.

Pea ʻi he founga ko iá, te tau maʻu leva ai ʻa e mana ʻo e liuliunga e foʻi maá mo e mataʻiiká: ʻuluakí, ʻe malava ke fakataha mai ha Kāingalotu taʻesiokita ʻi he uouangataha ke tokoniʻi ha fie maʻu vivili; pea ko hono uá, ʻe malava ʻa e Kāingalotú he taimi tatau ke feohi ʻi he ʻofa ʻo fakafou ʻi he ngāue fakaetauhi fakaʻahó ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai ke loko mahuʻingá—hangē ko e fāmilí, koló, uōtí pe komiunitií ʻi ha ngaahi taʻu lahi—ʻo tauʻatāina mei ha toe fie maʻu makehe.

Fakamālohia ʻi he ʻOfa ʻa e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
still shot from Bible videos

ʻOku hoko kotoa ʻeni ke tau toe foki ai ki he meʻa ne tau kamata mei aí—ko e ʻuluaki mo hono ua ʻo e fekaú pea mo e fakaafe ke fefakamālohiaʻaki ʻi he ʻofa ʻa e ʻEikí.

Kuo lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he ivi mālohi ʻo pehē, “ʻOku faingofua mo fakamātoato ʻetau pōpoaki ki he māmaní: ʻoku tau fakaafeʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá he ongo tafaʻaki ʻo e veilí ke nau haʻu ki honau Fakamoʻuí, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipale māʻoniʻoní, maʻu ha fiefia ʻoku tuʻuloá pea moʻui taau ke maʻu e moʻui taʻengatá.”5

ʻI heʻetau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 32:3) mo fakamuʻomuʻa ʻa e ‘Otuá (vakai, Mātiu 6:33), ʻoku fakamālohia mo faitāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa e tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻi ai ʻa e fetāiaki fakalangi ʻi he haʻisia ki he fuakavá ʻi hono fakamālohia kitautolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻEikí pea ʻi heʻetau fefakamālohiaʻaki ʻiate Iá.

ʻOku fakaongo mai ʻe he ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻa e faaitaha ʻetau ngaahi fuakavá mo e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí:

“Ko hai te ne fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisí? ʻA e mahakí, pe ko e mamahí, pe ko e fakatangá, pe ko e hongé, pe ko e telefuá, pe ko e tuʻutāmakí, pe ko e heletaá? …

“He ʻoku ou ʻilo pau, ʻe ʻikai ʻi he maté, pe ʻi he moʻuí, pe ʻi he kau ʻāngeló, pe ʻi he kau pulé, pe ʻi he ngaahi mālohí, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻi hení, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻe hokó,

“Pe ʻi he māʻolungá, pe ʻi he māʻulaló, pe ʻi ha meʻa kehe ʻe taha kuo ngaohi, ʻe ʻikai mafai ia ke fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí.” (Loma 8:35, 38–39).

Ko ʻeku fakamoʻoni molumalú foki ʻeni.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú na ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate kitautolu ʻo lahi ange ʻi heʻetau ʻiloʻi mo ʻofa ʻiate kitautolú. Te tau lava ke falala ki he ʻEikí ʻaki hotau lotó kotoa pea ʻikai fie maʻu ke tau faʻaki ki hotau poto ʻotautolú (vakai, Lea Fakatātā 3:5).

ʻI he ngaahi fale ʻo e ʻEikí ʻe 159 ʻi he ngaahi fonua ʻe 43, ʻe lava ai ke fakamālohia kitautolu ʻi he ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakavá mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau monūʻia ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e hokohoko atu ʻo e fakahā fakaepalōfita talu mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki heʻetau [palōfita] ʻofeina ko Palesiteni Nalesoní he ʻahó ni. Kuo hoko e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he ngaahi ʻaho kimuí ni maí ke u fakapapauʻi ange ai, mo maʻu ha loto-fakatōkilalo, ki hono moʻoni ʻo e tokāteline, ngaahi kī, ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kuo toe fakafoki mai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻene hoko ko e “puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻa ia kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní, ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Mīsaiá.”6

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko Ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi tohi folofola māʻoniʻoni kotoa pē ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.

Fakatauange te tau maʻu ha ʻilo lahi ange ki hotau Fakamoʻuí pea hoko ʻo hangē ko Iá lolotonga hono fakamālohia kitautolu ʻi he ʻEikí pea ʻi heʻetau fefakamālohiaʻaki ʻiate Ia mo ʻEne ʻofá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 2 ʻEpeleli 2018.

  2. “Let It Go,” Frozen (2013).

  3. Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 45.

  4. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.3.3.

  5. Russell M. Nelson, “Tuku Ke Tau Vilitaki Atu,” Liahona, Mē 2018, 118–19.

  6. Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.