2019
Ko e Maʻu ha Nonga Lolotonga e Faingataʻa ʻo e Maʻunimaá
Fepueli 2019


Ko e Maʻu ha Nonga Lolotonga e Faingataʻa ʻo e Maʻunimaá

Ko e maʻunimaá ko ha matangi taʻeʻofa ʻokú ne liaki fano holo ʻa e tokotaha maʻunimaá kae pehē ki he kakai ʻokú ne ʻofa aí.

ʻĪmisi
woman in boat near lighthouse

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

He ʻikai toe ngalo heʻeku moʻuí ʻa e pō naʻe fuʻu tōtuʻa ai hono maʻu ʻe hoku tuongaʻané ʻa e heloiní. ʻOku ou kei manatuʻi lelei ʻa e meʻa kotoa pē: ʻa e haʻulu hono sinó he falikí, ʻa e kaikaila ʻeku ongomātuʻá, ʻa e ilifiá, ʻa e puputuʻú, ʻa e ngalo hifo ʻi hoku lotó ʻa e siva e ʻamanakí ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku mau toe foki pē ʻo kamata mei heʻene fefaʻuhi taʻetuku mo e maʻunimaá.

Ko e taimi ne ʻikai toe ngaue ai hoku tuongaʻané, ne hoko ha me ʻa fakaofo kiate au. Neongo e moveuveu naʻe hokó, ka naʻe kāpui au ʻe ha ivi makehe ne u malava ai ke tokoni ki heʻeku ongomātuʻá ke fakaakeake hoku tuongaʻané ki ha tūkunga fakafiemālie. Ne u puke hono nima kuo tea maté peá u lea māmālie kiate ia ʻi heʻene sio fakamamate mai kiate au taʻe te ne ʻilo ha meʻá. Neongo naʻe ʻikai ke u faʻa tui ki he meʻa ne u mamata ki aí, ka naʻe fakaʻohovale ʻeku ongoʻi nongá lolotonga ʻemau tatali ke ne ake haké. Ne u ʻilo kimui ko e ongoʻi nonga ko ʻení ko e mālohi fakafiemālie ia ʻa e ʻEikí.

Hili hono fakaakeake iá pea ʻave ke faitoʻo ʻi he falemahakí, ne u toki ʻiloʻi e tuʻunga fakatuʻutāmaki naʻá ne ʻi aí. Ne mole atu e ivi fakalangi ne u maʻú, pea ne u tō ʻo pongia ʻi heʻeku loto-mamahí. Naʻe ongo ki hoku lotó. Naʻe langa hoku fatafatá lolotonga ʻeku tokoto ʻi hoku mohengá, pea ʻikai ke u lava ʻo mānava lelei. Ne fuʻu tōtuʻa ʻeku loto-mamahí ne ʻikai ai ke u lava ʻo tangi. “ʻOku anga fēfē ʻa e hoko ʻeni ko ʻeku moʻuí?” Ko ʻeku fakakaukaú ia. “He ʻikai ke ne teitei lavaʻi ʻeni! He ʻikai ke u kei fai peheni ai pē!”

ʻI he taimi ne u pongia ai ʻi he loto-mamahí, ne u ongoʻi ne hangē ne hiki hake au ki he ʻataá ʻe ha mālohi taʻe-hā-maí—ko ha matangi mālohi naʻá ne fakamālohiʻi fakafokifā au ke u ongoʻi e taulōfuʻu ʻo e liʻekiná—ko ha ongo naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakatatali maʻá e kau maʻunimaá ka ko e kakai foki ʻoku nau ʻofa aí, ko ha ongo ʻoku ou maheni ʻaupito mo ia.

Ko Ha Matangi Taʻeʻofa

ʻOku ʻikai faʻa lava makātakiʻi ke te siofia ha taha ʻokú te ʻofa ai ʻokú ne fefaʻuhi mo e maʻunimaá. ʻOku iku ʻa e maʻunimaá ki he loí, fakapulipulí, kākaá mo e lavakí, ʻa ia ʻokú ne fakatupu ʻa e fakakikihí, fakamāʻiá mo e taʻefalalá—ko e meʻa kotoa ia ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi vā mo e niʻihi kehé pea tupu ai ʻetau fehuʻia ʻetau mahino ki he meʻa ʻoku moʻoní. ʻOku ʻikai faʻa mafakamatalaʻi ʻa e tā tuʻo lahi ʻeku aʻusia mo ʻeku ongomātuʻá mo e ngaahi tokouá ʻa e mamahi fakaeloto ʻo e fehuʻi hangē ko e “fēfē kapau?” mo e “kapau pē.”

ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe he fāmili kotoa pē ʻoku uesia ʻe he maʻunimaá ʻa e aʻusia tatau, ka ʻi he tūkunga hoku fāmilí, kuo fakatupu ʻe he maʻunimā hoku tuongaʻané ha fetaʻemahinoʻaki ʻi he founga ke mapuleʻi ai hono tūkungá. Kuo ʻi ai e ngaahi lea mālohi fekauʻaki mo e ʻulungaanga ne “fakaʻaiʻai” ia ke ne fai peheé mo e ngaahi loto-mamahi ʻiate au mo hoku ngaahi tokouá ʻi he taimi ʻoku tuku taha ai pē tokanga ʻeku ongomātuʻá ki homau tuongaʻané. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku mau ongoʻi ʻoku fie maʻu ke mau fakaalaala ʻi heʻemau leá mo e tōʻongá ke fakaʻehiʻehi mei hano fakaʻita ha taha.

ʻOku hangē ʻa e maʻunimaá ko ha matangi ʻuha lahi fakamanavahē ʻoku tuʻunuku ke toó—ko ha konga ʻao fakapōpoʻuli ʻo e veiveiuá mo e loto-hohaʻá ʻoku mau hohaʻa maʻu pē ki ai. Neongo ʻoku mau taʻemanonga maʻu pē ʻi he fakatuʻatamaki ki ha meʻa ʻe hokó, ka ko e taimi pē ʻoku hoko aí, ʻoku kei fakaʻohovale pē mo fakatupu manavahē kiate kimautolu. ʻI he taimi kotoa pē. Ko ha tōʻonga moʻui fakamamahi taʻe-hano-ngataʻanga.

Ko e taimi naʻe fuʻu tōtuʻa ai e maʻu heloini hoku tuongaʻané, ko e lava ia ha taʻu ʻe ua ʻo e ʻikai ke ne ala ki he faitoʻo konatapú. Naʻe faifai pea mau ongoʻi fiemālie hili ia ha taʻu ʻe hongofulu tupu ʻo ʻemau siotonu ki heʻene fefaʻuhi mo e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e maʻunimaá. Ka ko e taimi pē naʻá ne toe foki ai ki heʻene fehālākí, naʻe mole fakafokifā pē ʻa e fakalakalaka naʻá ne aʻusia ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí.

Ne kiʻi taimi nounou pē ʻemau sio ki he aata mai ʻa e tauʻatāiná, kuo toe tekeʻi fakafoki kimautolu ki he matangi mālohi mo faingataʻa ʻo e maʻunimaá, ko ha matangi ʻokú ne haveki ʻa e tokotaha maʻunimaá ka ʻokú ne liaki fano holo e kakai ʻoku nau ʻofa aí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e maʻunimaá ʻo peheni: “ʻE lava ke hoko ʻa e kiʻi ʻahiʻahiʻi maʻamaʻá, ko ha meʻa ia ke muimui mai ai ha nunuʻa fulikivanu. ʻI hono ʻahiʻahiʻí ʻe tupu ai ha tōʻonga moʻui. Mei he tōʻonga moʻuí ʻe tupu ai ʻa e fakafalalá. Mei he fakafalalá ʻe tupu ai ʻa e maʻunimaá. ʻOku tupu māmālie pē hono mālohí. Ko e ngaahi haʻi fakapōpula ʻo e tōʻonga moʻuí ʻoku matuʻaki vaivai ke ongoʻi kae ʻoua leva kuo fuʻu mālohi ke veteki.”1

Naʻe fuʻu faingataʻa kiate au mo hoku fāmilí ʻa e ngaahi ongo ʻo hono lavakiʻi kimautolú.

Ka ko e meʻa ʻoku faʻa ngalo ʻiate kimautolu fekauʻaki mo e maʻunimaá, ko e taimi pē ʻoku toe foki ai hoku tuongaʻané ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e heloiní, ʻoku ʻikai ke ne fili ʻene maʻunimaá ke mahuʻinga ange ia ʻi hono fāmilí; ka ʻokú ne fehangahangai fakaʻaho mo ha ʻahiʻahi ʻoku kātakiʻingataʻa, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke mahino kakato kiate kimautolu.

ʻE ʻIloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻetau Ongoʻi Mafasiá

ʻI heʻeku tokoto ʻi hoku mohengá, ne toe totolo mai ʻa e ongoʻi faingataʻaʻia ne u angamaheni ki aí. Ne u ongoʻi kuo siva e ʻamanakí. Ne u ongoʻi kuó u foʻi. Ne u ongoʻi loto-mamahi. Neongo ne u kole ki he ʻOtuá ke Ne toʻo e mamahi ne ʻi hoku lotó pea ʻoange ki hoku tuongaʻané ʻa e ivi ke ne ikunaʻi ʻa e faingataʻa ko ʻení, ka naʻá ku fakapapauʻi he ʻikai te u teitei lava ʻo taʻofi e ongoʻi mafasiá hili ʻeku sio ki he siva e ʻamanaki ʻa hoku tuongaʻané.

Ka naʻá ku lavaʻi ia.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou ongoʻi mafasia ai, ʻo tatau ai pē pe ko e tupu mei he maʻunimā ʻa hoku tuongaʻané pe koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa kehe ʻoku ou fehangahangai mo iá, ʻoku ou ʻiloʻi ha founga ke u mapuleʻi ai hoku lotó, maʻu ha nonga pea hoko atu e fonongá. ʻE ngali taʻemalava ia, ka ko e ʻuhinga ia ʻoku fakaofo ai ʻa e angalelei mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí: ko e taimi ʻoku ou falala ai kiate Iá, ʻokú Ne ʻai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻemalavá ke malava. Hangē ko ia ne akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi aú” (Filipai 4:13).

ʻOku faʻa hoko mai ʻa e ngaahi momeniti ʻo e loto-foʻí, ʻeku ngaahi momeniti ʻo e “mafasiá”, ʻi he taimi ʻoku fiemālie ai ʻeku moʻuí, ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi fiefia aí, pea fakafokifā pē, taʻe ha fakatokanga, kuo liliu leva ʻeku ngaahi ongó—peá u paʻulu! Kuo lomekina au ʻe he ongoʻi mafasiá. ʻOku fakafokifā, taʻeʻamanekina pea fakamamahi ʻa e liliu fakaelotó. Ka koeʻuhí kuó u ongoʻi loto-foʻi ʻi heʻeku moʻuí kuó u maʻu ai ha mahino ko e taimi ʻoku ou ʻi he uhouhonga ai ʻo e faingataʻá, kuó u ʻiloʻi ʻe lava ke hoko ʻa e ongoʻi mafasiá ko ha meʻa fakaʻofoʻofa. He ko e taimi ʻoku ʻākilotoa ai koe ʻe he poʻuli lōloó, ʻoku kei ulo ngingila pē ʻa e maama ʻa e Fakamoʻuí. Ko e taimi te ke aʻu ai ki he tumutumu ʻo e ongoʻi mafasiá, manatuʻi ʻa e ngaahi leaʻʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “He ʻikai malava ke taʻe aʻu atu kiate koe e maama taʻengata ia ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí.”2

Kuo tokoniʻi au heʻeku ngaahi aʻusia ki he ongoʻi mafasiá ke u ʻiloi lelei ange ai e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e taimi ʻoku ou mamahi ai koeʻuhí ko hoku tuongaʻané peá u fakakaukau ʻoku ʻikai mahino ki ha taha ʻa e meʻa ʻoku ou aʻusiá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi foki ʻa e maʻunimā ʻa hoku tuongaʻané ʻi ha founga ʻoku ʻikai mahino ki ha toe taha. Neongo ʻeku fehiʻa he fakafokifā mo e fakamamahi ʻeku toe maʻu e ongoʻi mafasiá, ka ʻoku ou houngaʻia ʻi he ngaahi taimi kuo tokoniʻi ai au ʻe he Fakamoʻuí ke u toʻa pē ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u maʻu ai ha ivi ke laka ki muʻá. ʻOku fakaivia au ʻe he maʻunimā ʻa hoku tuongaʻané ke u maʻu ʻa e manavaʻofa ki hoku tuongaʻané kae ʻoua te u loto-fakamaau pe tukuakiʻi ia, ke u fakaʻofaʻia ʻiate ia neongo ʻene fefaʻuhi mo ha meʻa ʻoku ʻikai ke u lava ʻo mākupusí, pea ke u fakamolemoleʻi mo ʻofa kiate ia neongo e tā tuʻo lahi ʻeku mamahi ʻi heʻene ngaahi filí.

Tokoniʻi Kinautolu ʻOku Fehangahangai mo e Maʻunimaá

Ko ha tokotaha lelei hoku tuongaʻané. ʻOkú ne angaʻofa mo anga fakaʻapaʻapa. ʻOkú ne loto-fakatōkilalo mo angavaivai. ʻOkú ne ʻatamai poto mo poto he fakakatá. Ko ha faʻētangata ʻofa ia, ko ha kaungāmeʻa lelei pea ko ha mēmipa mahuʻinga ia homau fāmilí. ʻOku ʻikai ko ha tokotaha ia ʻoku teitei angakovi. Ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá ʻoku taʻefakangatangata hono mahuʻingá ka kuo maʻu ia ʻi he tauhele ʻa Sētané mo ʻene maʻunimaá koeʻuhí naʻá ne fai ha ngaahi fili taʻefakapotopoto. Hangē ko ia ne akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e fanga kiʻi talangataʻa īkí, pe fanga kiʻi tōnounou ʻi hono fakahoko e ngaahi meʻa māʻoniʻoní, ʻe lava ke ne ʻohifo ʻe ia kitautolu ki ha nunuʻa kuo fakatokanga mai ke tau fakaʻehiʻehi mei ai.”3 Neongo e ngaahi fili taʻefakapotopoto ʻa hoku tuongaʻané, ka ʻokú ne fie maʻu mo ha taha pē ʻoku fefaʻuhi mo e maʻunimaá, kae pehē ki honau fāmilí, ha tokoni mo ha mālohi.

Naʻe fuoloa taʻu e faingataʻaʻia fakalongolongo pē ʻa hoku fāmilí ʻi he fefaʻuhi ʻa hoku tuongaʻané. Ne laui taʻu ʻemau kātekina e fakamāʻia pē ʻiate kimautolú. Naʻe hoko ʻa e maʻunimaá ko ha kaveinga ia naʻe tapui, pea naʻe ʻikai talanoaʻi ia. Ne mau pehē ne ʻikai totonu ke uesia ʻe he maʻunimā ʻe he faitoʻo konatapú ʻa e ngaahi fāmili ne nau fai honau lelei tahá ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo muimui ʻia Sīsū Kalaisí. Ne mau mātuʻaki ilifia ki he fakakaukau ʻa e niʻihi kehé kiate kimautolú ʻo kapau te nau ʻiloʻi. Naʻe tukuakiʻi maʻu pē heʻeku ongomātuʻá kinaua ki he ngaahi fili ʻa hoku tuongaʻané, ne u faʻa fufuuʻi e meʻa naʻe hokó mei hoku ngaahi kaungāmeʻá, pea ne mau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fehuʻi kotoa pē fekauʻaki mo hoku tuongaʻané. Ka naʻe ʻikai ke mau ʻiloʻi naʻe hoko hono taʻe talanoaʻi e meʻa naʻe hokó ke toe fakamamahi ange ai e tūkunga ne mau ʻi aí.

Ko e taimi ní ʻoku ou fehangahangai mo e maʻunimā hoku tuongaʻané ʻi ha founga foʻou. Pea ko e foʻi lea mahuʻingá ia: fehangahangai. Kuo laui taʻu ʻeku tafoki mei ai ʻo fufuuʻi ia mei he tokotaha kotoa pē, ka ʻi he taimi ní ʻoku ou fehangahangai fakahangatonu mo ia mo hoku fāmilí. ʻOku mau kumi tokoni pea ʻoku mau feinga ke tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻI he fakalau ʻa e ngaahi taʻú, kuo mau ʻiloʻi ʻoku uesia ʻe he maʻunimaá ʻa e ngaahi fāmili tokolahi ʻi he ngaahi founga kehekehe—pea ʻoku ʻikai ʻaonga ke maaʻi pe fufuuʻi ia. ʻOku fie maʻu ke talanoaʻi, pea ʻoku fie maʻu ʻe kinautolu kuo nau mamahi koeʻuhí ko e maʻunimaá, ʻo tatau ai pē pe ko e ngaahi ʻofaʻangá pe ko kinautolu ʻoku fefaʻuhi tonu mo iá, ke fakasiʻisiʻi ʻa e loto-fakamāú kae fakalahilahi ʻa e tokoní, manavaʻofá, mahinó mo e ʻofá. ʻOku ʻikai totonu ke faingataʻaʻia toko taha pē ha taha.

Ko e Maʻu ha Nonga ʻi he Faingataʻá

ʻĪmisi
woman reaching up in the storm

Neongo ne taʻu lahi ʻeku lotua ke toʻo atu ʻa e maʻunimā hoku tuongaʻané meiate iá, ka kuó u ako ʻo ʻiloʻi he ʻikai lava ke ueʻi ʻa ʻene tauʻatāina ke filí. ʻOkú ne kei maʻu pē ha niʻihi ʻo ʻene tauʻatāiná pea ʻokú ne fai ʻene fili pē ʻaʻana lolotonga ʻene haʻisia ki he maʻunimaá. Neongo ʻe lava pē ke u ʻi ai mo hoku fāmilí ke ʻofaʻi ia, ka he ʻikai ke mau lava ʻo fakamālohiʻi ia ke ne liliu. Ko ia ʻa e tokotaha kuo pau ke ne fai ʻa e filí. Ko e taimi leva ʻoku maʻukovia ai kimautolu ʻi he matangi fulikivanu ʻokú ne ʻākilotoa hoku tuongaʻané, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻoku ʻikai ha haoʻangá. Hangē pē ko e niʻihi tokolahi ʻoku nau fehangahangai mo e maʻunimaá, ʻoku hangē he ʻikai ke mau teitei lava ʻo hola mei aí. Ka kuo pau pē ke ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ke ʻomi ha kihiʻi momeniti fakatauʻatāina ʻo fakafou ʻi he ongoʻi nonga mo e fiemālie pea mo e ʻiloʻi kuo pau pē ke ʻi ai e ʻaho ʻe lelei e meʻa kotoa.

ʻOku ʻikai ke fakafokifā pe fakaofo maʻu pē ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mana ʻo e nongá kiate aú. Ko e taimi ʻoku ou aʻusia ai ʻa e ngaahi haʻahaʻa ʻo e maʻunimaá, ʻoku ou faʻa fakakaukau maʻu pē ki he taimi naʻe toka ai ʻa e Fakamoʻuí lolotonga e tō ʻa e matangí ʻi heʻenau folau he Tahi ʻo Kālelí. Naʻe manavahē ʻa ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he momeniti ko iá. Naʻa nau fili ke tokanga ki he matangí kae ʻikai tokanga ki he Fakamoʻuí, hili ko iá naʻá Ne ʻi honau tafaʻakí pē he taimi ko iá. Naʻe ʻikai ke Ne teitei mavahe meiate kinautolu pea naʻá Ne fakahaofi kinautolu—neongo ne nau taʻefalala kiate Ia. (Vakai, Maʻake 4:36–41.)

Kuó u ʻiloʻi he ʻikai teitei liʻaki au ʻe he Fakamoʻuí ke siva ʻeku ʻamanakí. Kuo hoko maʻu pē ʻa e ngaahi sīpinga iiki ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke ne fakangofua au ke u ʻaʻalo ki muʻa ʻi he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo e ngaahi peau faingataʻa ʻo e moʻuí. Naʻá Ne tokoniʻi au ke u maʻu pē ha nonga ʻo ʻikai mole ʻeku ʻamanaki leleí ʻi he taimi naʻe fie maʻu ai hoku tuongaʻané ʻeku tokoní, kuó Ne tokoniʻi au ke u maʻu ʻa e ivi ke fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi fakaʻahó ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ʻoku ʻikai ke u kei maʻu ha iví, pea ʻokú Ne hokohoko atu pē ke kei ʻomi ʻa e nongá neongo ʻeku faʻa manavahē ki he meʻa ʻoku taʻeʻiloá.

ʻOku ʻI ai Maʻu Pē ʻa e ʻAmanaki Lelei

Koeʻuhí ʻoku tau faʻa fanongo fekauʻaki mo e ngaahi fakamamahi ʻoku ʻalu fakataha mo e maʻu tōtuʻa ʻo e faitoʻo konatapú, konā kava mālohí pe ngaahi vete-mali koeʻuhí ko e ponokalafí, ʻe ngali hangē leva ʻa e maʻunimaá ko ha meʻa ʻoku fakatuʻatamaki ki aí, ka ʻoku ʻikai totonu ke pehē maʻu pē. Koeʻuhí ko e Fakamoʻuí, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki lelei moʻoni ke lavameʻa ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.

Neongo ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻe au e founga ʻe ngata ai e fefaʻuhi ʻa hoku tuongaʻané, ka ʻoku ou kei ʻamanaki lelei pē, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ngali siva ai e ʻamanakí. ʻOku ou ʻaukai. ʻOku ou lotua he taimí ni ke u maʻu ʻa e mahino, loto-ʻofa mo ha fakahinohino kae ʻikai toe kole ke faitoʻo he vave tahá ʻa ʻene maʻunimaá. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻa e tupulaki fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻiate au ko ha ola ʻo e faingataʻaʻia fuoloa ko ʻení. ʻOku ou fakaʻaongaʻi ʻa e maʻuʻanga tokoni lahi taha te u ala maʻú ke fakamahino kiate au ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahinongataʻá. Pea ʻoku ou ala atu ke maʻu mai ʻa e tokoni fakaofo mei he ngaahi kaungāmeʻá mo e kau taki ʻo e Siasí.

Kae hiliō aí, ʻoku ou fakafalala ki he Fakamoʻuí mo ʻEne mālohi faifakamoʻuí mo faifakahaofí. ʻOku moʻoni ʻa ʻEne Fakaleleí. ʻOku ʻikai ha toe fakafiemālie lahi ange ka ko e ʻiloʻi ko ia ʻokú Ne ʻafioʻi lelei ʻa e meʻa ʻokú ma fakatou aʻusia mo hoku tuongaʻané. ʻOku akoʻi ʻi he Saame 34:18, “ʻOku ofi ʻa [e ʻEikí] kiate kinautolu ʻoku loto-mafesí; ʻokú Ne fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku laumālie mafofoá.”

ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ofi mai ʻi he ngaahi taimi ʻoku ou loto-mamahi aí, pea ʻoku ou ʻiloʻi te Ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi au ke u toe maʻu ʻa e fiefiá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi Heʻene ʻafio mai ki he matangí mei he matātahí, ka ko e taimi lahi ʻokú Ne ʻi he loto vaká fakataha mo au ke matatali ʻa e hakohako mo e peau tā ʻo e faingataʻá. ʻOkú Ne hokohoko atu ke fakafiemālie ʻa e ngaahi tahi hou ʻi heʻeku moʻuí pea ʻokú Ne tuku ke u tupulaki mo ongoʻi ʻa e nonga moʻoní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Addiction or Freedom,” Ensign, Nov. 1988, 6.

  2. Jeffrey R. Holland, “Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” Liahona, Mē 2012, 33.

  3. Dallin H. Oaks, “Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofuá,” Liahona, Mē 2018, 91.