2019
Ko e Fili ki he Yo-Yo
Fepueli 2019


Ko e Fili ki he Yo-Yo

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIlinoisi, USA.

“ʻOku lea mai ʻa e Laumālié ʻi ha kihiʻi leʻosiʻi” (Children’s Songbook, 106).

ʻĪmisi
The Yo-Yo Decision

Naʻe meimei ʻosi e fakatau ʻa Lea mo e Fineʻeikí. Ka naʻe kiʻi tuʻu e Fineʻeikí ke sio ki ha ʻū vala.

Naʻe pehē ange ʻe he Fineʻeikí, “Te u kiʻi taimi siʻi pē.”

Naʻe mapuhoi ʻa Lea. ʻI he taimi ʻoku pehē mai ai ʻe he Fineʻeikí “taimi siʻí,” ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki he miniti ʻe 20!

Naʻe ʻiloʻi ʻe Lea ha hiliʻanga meʻavaʻinga he tafaʻakí. Naʻá ne huke ha tohi tā valivali mo toutou hapohapo ha foʻi pulu. Ka naʻe vave pē ʻene taʻeoliʻia aí.

Hili iá naʻá ne toʻo hake leva ha meʻa fuopotopoto mo ngingila. Ko ha yo-yo! Naʻe tatau tofu pē mo e meʻa naʻe haʻu mo ʻOsikā ki he akó he uike kuo ʻosí. Lolotonga e taimi mālōloó, naʻá ne fakaʻaliʻali ki he taha kotoa pē ʻene fanga kiʻi faivá. Naʻe fakahingoa e fanga kiʻi faivá hangē ko e “Lue mo e Kulií” mo e “Takaiʻi e Māmaní.” Naʻe kole ange ʻe Lea pe ʻe lava nai ke ne ʻahiʻahiʻi, ka naʻe ʻikai loto ki ai ʻa ʻOsikā.

Naʻe fakahū ʻe Lea ʻa e afó ʻi hono foʻi tuhú. Naʻá ne tuku ke tō ʻa e yo-yo pea fusiʻi hake leva ʻaki ʻa e afó ʻo hangē ko ia naʻá ne sio ne fai ʻe ʻOsikaá. Naʻe patō leʻolahi ʻa e yo-yo he falikí. Naʻá ne toe ʻahiʻahi pē. Hili haʻane toutou feinga, naʻá ne lava ʻo fusiʻi hake ʻa e yo-yo ki hono nimá! Kapau ʻokú ne lavaʻi e foʻi vaʻinga ko iá, mahalo pē te ne lava ʻo ako e fanga kiʻi faiva kotoa pē ne fai ʻe ʻOsikaá.

Naʻe toki sio hake ʻa Lea ki he totongi ʻo e yo-yo. Naʻá ne fakafulofula. Naʻe ʻikai teitei feʻunga ʻene paʻanga ʻi heʻene hina paʻanga ʻi ʻapí!

Naʻe ui mai e Fineʻeikí, “Kuó u meimei ʻosi Lea ē.”

Naʻe mapuhoi ʻa Lea. Naʻá ne meimei fakafoki e yo-yo ki hono tukuʻangá ka naʻá ne maʻu ha foʻi fakakaukau. Ne ʻikai ke fōlahi fēfē ʻa e yo-yo. Te ne lava pē ʻo mono ia ki heʻene kató ke ne maʻu maʻana! Naʻe ʻikai ke sio mai e faifakataú ia. He ʻikai teitei ʻilo ki ai ha taha. Te ne lava ʻo tauhi ai pē ia mo ako ha fanga kiʻi faiva foʻou. Pea ʻe fakakaukau e tamaiki he akó ʻokú ne tika.

ʻI he siofi ʻe Lea ʻa e yo-yo ʻi hono nimá, naʻá ne ongoʻi tuʻutuʻukina mo manavasiʻi. Naʻe pupuha hono nimá. Naʻá ne toe puke ke maʻu ange ʻa e yo-yo. Ko e hā e ongo kovi ko ʻení? Naʻá ne fakaʻamu ke mavahe e ongo ko iá.

Naʻá ne manatuʻi leva ha meʻa naʻe talaange ʻe he Tangataʻeikí kimuʻa peá ne papitaisó.

Naʻe talaange ʻe he Tangataʻeikí, “Hili hoʻo papitaisó, te ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tokoni mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fai ha ngaahi fili ʻoku leleí. ʻOkú Ne lea mai ʻi ha kihiʻi leʻosiʻi.”

“Te Ne lea mai kiate au?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Leá.

Naʻe pehē ange ʻe he Tangataʻeikí, “ʻIkai. ʻE lava ke hangē pē ia ha foʻi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Pe ko ha ongo ʻokú ke maʻu ʻi ho lotó.”

“ʻO ongoʻi fēfē?”

Naʻe pehē ange he Tangataʻeikí. “ʻOku kehekehe pē ki he taha kotoa. Ka ʻi he taimi lahi, ko hoʻo fai pē ha meʻa lelei, ʻe tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ongoʻi nonga mo fiemālie. Ko ʻene ʻi ai pē ha meʻa kovi, te Ne fakatokanga atu kiate koe. Pea ʻi he taimi ʻokú ke fie fai ai e meʻa ʻoku halá, ʻe mavahe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea te ke ongoʻi puputuʻu pe loto-mamahi.”

Naʻe siofi ʻe Lea ʻa e yo-yo. Naʻá ne fuʻu fie maʻu ia. Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe talaange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia naʻe kovi ʻa e kaihaʻá.

Naʻe fakafoki ʻe Lea ʻa e yo-yo ki he hiliʻanga meʻavaʻingá. ʻI he taimi pē naʻá ne fai ai iá, naʻá ne ongoʻi nonga mo fiefia. Naʻá ne foki ki he Fineʻeikí.

Naʻe pehē ange he Fineʻeikí, “Kuo ú lava. ʻOkú ke maau ke ta ʻalu?”

Naʻe malimali ʻa Lea. “ʻIo.”

ʻI heʻena mavahe mei he falekoloá, naʻe ongoʻi ʻe Lea ʻoku fiemālie mo fiefia. Mahalo naʻe mei fakafiefia pē ʻa e yo-yo ʻi ha kiʻi taimi siʻi. Ka ko e muimui ko ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ko ha meʻa ia naʻá ne fakaʻamu ke fai maʻu pē. ●