2019
Te Ke ʻAlu Nai?
Fepueli 2019


Te Ke ʻAlu Nai?

Ka kole atu ʻe he ʻEikí ke ke ʻalu, te ke ʻalu nai ʻo ngāue fakafaifekau?

ʻĪmisi
young Elder Evans

Tā valivali ʻa Ben Simonsen

Naʻe hokosia hoku ngaahi taʻu ʻi he ako māʻolungá mo hoku fuofua taʻu ʻi he ako ʻunivēsití lolotonga ʻa e Tau ʻi Vietinemí. ʻI he hokosia e taimi ke u kamata ai ʻi he ʻunivēsití, ne fakahoko ʻe he Siasí mo e puleʻanga U.S. ha aleapau fekauʻaki mo e tokolahi ʻo e kau faifekau te nau lava ʻo ngāué. Ko e aleapaú ko e ongo faifekau pē ʻe toko ua ʻe lava ʻe he uooti takitaha ʻo tuku atu ʻi he taʻu kotoa, pea ko e toenga ʻo e kau talavoú he ʻikai ui kinautolu ka ʻe fili kinautolu ki he taú. Neongo ʻeku fakaʻamu ʻi he kotoa ʻeku moʻuí ke u ngāue fakafaifekaú, ka naʻe hangē pē ka ʻikai ke u lava ʻo ʻalú.

Naʻá ku lēsisita ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1969. Ka ʻi he fakaʻosinga ʻo Sānuali 1970, naʻá ku fetaulaki ai mo kaumeʻa mo hoku uaifi ʻi he kahaʻú, pea ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá ne ma feʻofaʻaki.

Ko e Tā Mai e Pīsopé

ʻI ha hoʻatā vevela ʻi Siulai, ne u foki mai ai ki ʻapi pea pehē mai heʻeku fineʻeikí kiate au, “Tēvita, naʻe tā mai e pīsopé. ʻOkú ne fie talanoa mo koe.”

Naʻá ku tali ange, “ʻOku ou moʻua.”

Naʻe hanga mai ʻeku fineʻeikí kiate au ʻo ne pehē mai, “Kapau ʻokú ke fuʻu moʻua ke ke ʻalu ʻo talanoa mo e pīsopé peá ke toʻo e telefoní ʻo tā ki ai ʻo talaange ki ai.”

Naʻá ku ʻilo naʻe ʻikai ke u fuʻu moʻua fēfē, ko ia naʻá ku ʻalu ai ke u fakataha mo ʻeku pīsopé ʻi hono ʻōfisí. Naʻá ne tangutu ʻi heʻene tesí, ʻa ia naʻe ngali kehe ʻa e ʻikai ha meʻa aí. Naʻe tuaiekemo ʻeku ʻilo ko e ʻinitaviu ko ʻení ʻoku kehe ia mei he meʻa naʻá ku fakakaukau ʻe hokó.

Naʻá ne pehe mai, “Tēvita, ʻoku ʻi ai ha uooti ʻe taha ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakaʻaongaʻi e taha ʻo ʻenau faingamālie ngāue fakafaifekaú. Kuo ʻomi kiate kitautolu ʻa e faingamālie ke ʻoatu ha toe faifekau ʻe taha. Ne ueʻi kimautolu ko e kau pīsopelikí ke mau fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku ʻi ai nai ha toe taha ʻoku totonu ke ʻalu he taimí ni. Ko e meʻa ʻeni te u lava ʻo tala atú: ko e taimi ʻeni ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú.”

Naʻá ku ʻohovale ʻi he meʻa naʻá ne lea ʻakí. Ne u fakakaukau ʻe hoko e taú mo e fakangatangata ʻi he tokolahi ʻo e kau faifekaú ke ʻikai ke u toe lava ai ʻo ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá ku kole ange pe ʻe lava ke tuku mai ha taimi ke u fakakaukau ki ai. Naʻá ne ʻeke mai pe ko e hā e lahi e taimi te u fie maʻú, peá u talaange te u fie maʻu ha uike ʻe taha.

Ne fakaʻosi leva ʻema ʻinitaviú, peá u lue ki tuʻa—mo kei ʻohovale pē—ki heʻeku kaá. Ne u kamata ke lele takai ʻi Sōleiki Siti, mo fakakaukauloto pē ki he meʻa ne hoko he hoʻatā ko iá.

Fili ke Ngāué

Hili ha ngaahi miniti siʻi, ne u toe foki ki he falelotú, tau e kaá peá u lue ki he ʻōfisi ʻa e pīsopé. Naʻá ne kei tangutu mai pē mo e ʻikai ha meʻa heʻene funga tesí.

Ne u sio kiate ia peá u fehuʻi ange, “Pīsope, ko e hā ho meʻa ʻoku faí?

Naʻá ne tali angaʻofa mai, “ʻOku ou tali atu kiate koe.”

Naʻá ku pehē ange leva, “ʻE Pīsope, kapau ko e taimi ʻeni ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke u ngāué, pea kuo pau leva ke u ngāue.”

Ko e taimi ne u aʻu ai ki ʻapí, naʻe ʻi peito ʻeku faʻeé. Naʻá ku manavasiʻi naʻa faifaí kuó u talaange ʻa e meʻa kotoa pē ne u ongoʻí peá u tangi. Ko ia ne u pehē ange leva, “Fineʻeiki, ʻoku ʻikai ke u lava ʻo talanoa ki ai he taimí ni, ka ʻoku totonu ke ke ʻiloʻi te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pea ʻe vave pē ʻeku ʻalú.”

ʻI he efiafi ko iá, ne u talanoa mo ʻeku tamaí ki heʻeku filí. Naʻá ne ʻomi ha faleʻi angaʻofa mo fakalotolahi. Hili iá ne u kumi hoku kaumeʻá (ʻa ia ko hoku uaifi he taimi ní) peá u talaange kiate ia ʻeku filí. Naʻá ma luelue mo talanoa peá ma fetāngihi mo hoko atu ʻema talanoá. Ka naʻe ʻikai ha tālafili ʻiate kimaua. Kapau te u lava ʻo ʻalu, ʻoku totonu ke u ʻalu, pea kuo pau ke u ʻalu.

Ne u maʻu hoku uiuiʻi ke ngāue ʻi Siapaní ʻi ʻAokosi, pea ʻi he ʻaho 10 ʻo ʻOkatopa, 1970, ne u mavahe ai ki he ngāué.

ʻI he Taimi ʻe Ui Ai e ʻEikí, Te Ke ʻAlu Nai?

ʻI he tohi ʻa ʻAlamaá ʻi hono vahe 24, ʻoku palōmesi ai e kau papi ului foʻou ʻo e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí he ʻikai ke nau toe lilingi toto. ʻI he taimi ʻoku haʻu ai honau ngaahi filí ke ʻohofi kinautolú, ʻoku nau loto-fiemālie ke tāmateʻi kinautolu ʻi haʻanau maumauʻi e palōmesi ko iá. Pea ʻi he vahe 27 leva, ʻoku fokotuʻu ange ʻe ʻĀmoni ki he tuʻí ke nau mavahe mei honau fonuá ke kau fakataha mo e kau Nīfaí, ka naʻe taʻetali ia ʻe he tuʻí, he naʻá ne tui he ʻikai tali kinautolu ʻe he kau Nīfaí (vakai, ʻAlamā 27:3–6). ʻOku fehuʻi ange ʻe ʻĀmoni ki he tuʻí, “Te u ʻalu ʻo fehuʻi ki he ʻEikí, pea kapau te ne folofola mai kiate kitautolu, mou ō … , te mou ʻalu?” (ʻAlamā 27:7). ʻOku tali ange ʻe he tuʻi ʻo e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí, “Fehuʻi ki he ʻEikí, pea kapau te ne folofola mai kiate kimautolu ke ʻalu, te mau ʻalu; ka ʻikai te mau ʻauha pē ʻi he fonuá ni” (ʻAlamā 27:10). ʻOku fehuʻi ʻe ʻĀmoni, pea ʻoku fekauʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau mavahe. ʻOku mavahe ʻa e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻo ʻikai ha toe veiveiua.

Kuo pau ke ʻi ai ha taimi ʻi hoʻo moʻuí ʻe folofola atu ai ʻe he ʻEikí ke ke “ʻalu.” ʻI he taimi te Ne fai pehē aí, te ke ʻalu nai? Te ke fai nai ia ʻi he taimi te Ne kole atu ai ke ke fai iá? ʻOku ou ʻiloʻi mei heʻeku aʻusiá ko e konga lahi ʻo e tupulaki fakalaumālie mo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau aʻusia heʻetau moʻuí ʻoku hoko ia koeʻuhí ko ʻetau fili ke tali e ui mai ʻa e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e ʻaho takitaha ko ha ʻaho ia ke fai ai ha fili, pea ʻe makatuʻunga hotau ikuʻangá mei heʻetau ngaahi filí” (“Ngaahi Fili ki ʻItānití,” Liahona, Nov. 2013, 108).

Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau ki Siapaní, ne u maʻu e faingamālie ke akoʻi e ongoongoleleí ki he kakai ne fakaʻau ke u ʻofa ai. ʻI he 1998, ko e hili ia ha taʻu ʻe 26 ʻo ʻeku ʻosi mei he ngāue fakafaifekaú, ne ui au ke u hoko ko ha palesiteni misiona ʻi Siapani. Naʻá ku ʻi ha ʻēlia kehe ʻi he taimi ko ʻení, ka naʻá ku toe foki ki he kakai ne u ʻofa aí pea ne nau ʻofaʻi aú. Ne malava ʻe hoku fāmilí ʻo kau ʻi he aʻusia fakaofo ko ʻeni ke langa hake e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi Siapaní.

Ne hili ha ngaahi taʻu mei heʻema foki mai mo hoku uaifí mei heʻema ngāue fakafaifekaú, ne kole mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ke mau fakataha. Lolotonga e fakataha ko iá, naʻá ne fakahoko mai ha uiuiʻi ke u hoko ko ha Taki Māʻolunga. Naʻá ne fakalau ʻeku ngaahi aʻusiá ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavoú mo ʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisioná peá ne talamai neongo ʻoku tokolahi e kakai ʻoku nau taau ke hoko ko e kau Taki Māʻolungá, ka ʻoku meʻangāue ʻaki au ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko ʻeku ngaahi aʻusiá mo ʻeku fili ʻi he kuohilí.

Talu mei hono fakahā ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e liliu ki he taʻu ʻo e kau faifekaú, kuo kole ki he kakai kei talavoú ke nau fealeaʻaki mo ʻenau mātuʻá, fealeaʻaki mo ʻenau pīsopé pea fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he lotú. ʻI hoʻo ʻiloʻi pē e taimi totonu ke ke ʻalu aí, ʻoku totonu leva ke ke ʻalu. ʻI hoʻo faʻa kātaki mo maʻu ʻa e tuí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló kiate koe.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he taimi te ke talangofua ai ki he finangalo ʻo e ʻEikí, ʻe mohu tāpuekina koe taʻe hano tatau.