2019
Ko Hoʻo Aʻusia ʻi he MTC
Fepueli 2019


Ko Hoʻo Aʻusia ʻi he MTC

Fie maʻu ha ngāue fakafaifekau fisifisimuʻa? ʻE akoʻi atu ʻi he senitā akoʻanga fakafaifekaú ʻa e foungá.

ʻĪmisi
missionaries at the MTC

Fakakaukauloto ne faifai angé peá ke maʻu hoʻo uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú he ʻahó ni. ʻE kau ʻi hoʻo uiuiʻí ha feituʻu pau, lea fakafonua mo ha ʻaho pau ke ke kamata ai. Pea ko e ʻaho ko iá, te ke ʻalu ki ha taha ʻo e ngaahi senitā akoʻanga fakafaifekau (MTC) ʻe 13 ʻi he māmaní.

ʻE fēfē nai hoʻo aʻusia ʻi he MTC? Tau fekumi angé ki aí.

Ko Hoʻo ʻUluaki ʻAhó

Tuku kehe kapau ʻokú ke nofo ofi pē ki he MTC ke ke fakaʻuli ki ai, ʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Siasí hoʻo folau ki aí.

ʻOku fakahinohinoʻi koe ʻe he kau faifekau mo e kau ngāue ʻi he MTC ʻi Polovo, ʻIutā, USA ki ha laine ʻi he feituʻu tauʻanga meʻalelé ke ke lea māvae ai ki hoʻo fāmilí, feʻiloaki mo hoʻo hoa takí, pea hū leva ki loto. ʻOku hoko ʻa e kau hoa takí—ko e kau faifekau kuo lava ha ngaahi uike ʻenau ʻi he MTC—ko hoʻo faifakahinohino ʻi he taimi ʻokú ke tūʻuta aí. ʻOku nau fakapapauʻi ʻoku aʻu lelei ho ʻū kató ki hoʻo nofoʻangá lolotonga hoʻo maʻu ho pine hingoá mo kumi hoʻo loki akó.

“ʻOku angalelei ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOku tatau ai pē pe ko ʻenau omi mei hoʻo vāhengá pe ko ha faifekau pē ʻokú ke fetaulaki mo ia, ʻoku vilitaki ʻa e tokotaha kotoa pē ke tokoniʻi koe,” ko e lea ia ʻa Sisitā Hangikē, ko e taha e kau faifekau ʻe toko hiva ne mau ʻinitaviu ʻi he MTC Polovó ʻokú ne lolotonga ako ʻa e lea faka-Siaina Manitaliní. ʻE ngāue ʻa e kau faifekau ʻi hono vāhengá ki Taiuani, Kānata mo Kalefōnia, USA.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Pelesisi, “Ko e meʻa lelei tahá ia, ʻa e ʻiloʻi ʻoku faifai angé peá te aʻu mai ki heni pea faifai angé ʻokú te fai ʻa e meʻa fakaofo ko ʻeni kuo kole ke te faí.”

Ko Hoʻo ʻUluaki Kalasí

ʻĪmisi
missionaries in class

ʻI he taimi ʻokú ke hū ai ki he MTC, ʻoku kamata ke vave ho akó. ʻI hoʻo fuofua ʻahó, te ke hū ki hoʻo loki akó ʻo kamata ho ako mo akoako ke akoʻi e ongoongoleleí.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Singatoni, “Ne mau hū ki homau loki akó pea naʻe lea faka-Siaina ʻa e kakai ne fuoloa ange ʻenau ʻi homau souní pea naʻe lea faka-Siaina mo ʻemau kau faiakó.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā ʻĀtama, “Ne kiʻi fuofuoloa, ka ko e taimi pē ʻoku mahino ai kiate koé, ʻoku vave leva hoʻo akó pea mo hoʻo ʻiloʻi e founga ke ke ako fakalelei aí. Ko ha founga lelei ia ke fakatupulaki ai hoʻo akó.”

ʻOku tatau tofu pē ʻa e lēsoní ʻi he MTC kotoa pē. ʻI he ʻū MTC iiki angé, ʻe lahilahi ke ke ʻinitaviu, akoʻi mo fengāueʻaki mo e palesiteni ʻo e MTC mo hono uaifí. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha lea ʻi ha fakataha lotu ʻi he MTC Polovó, ʻoku fakamafola ia ki he ngaahi MTC kehé.

Ko Hoʻo Kolo Foʻoú

ʻĪmisi
missionaries in a classroom

ʻI he ʻū MTC lalahi angé, ʻoku vahe ʻa e kau faifekaú ki ha kolo ʻoku ʻi ai hanau palesitenisī fakakolo (ko e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki naʻe uiuiʻi ke ngāue ʻi he MTC). ʻOku nau fakataha ʻi honau koló ʻi he ʻaho Sāpaté ke maʻu e sākalamēnití. ʻI he ʻū MTC iiki angé, ʻoku fakataha ʻa e kau faifekaú ʻi he malmalu ʻo e kau palesitenisī ʻo e MTC.

ʻI he ʻū MTC lalahi angé, ʻoku vahe ʻa e kau faifekaú ki ha souni ʻoku faʻu ʻaki ha ngaahi vāhenga kehekehe. Ko e fokotuʻutuʻu tatau pē ʻeni ʻe aʻusia ʻe he kau faifekaú ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻI he MTC, ʻe malava pē ke toko ua e hoa fakafaifekaú pea ʻe malava pē ke toko nima pe ono ʻi he vāhenga. ʻE malava pē ʻa e ngaahi souní ʻo faʻu ʻaki ha ongo vāhenga ʻe ua pe vāhenga ʻe ono. ʻOku tokoni hono fokotuʻutuʻú ki he fakaangaangá mo e akó. ʻOku fai foki ʻe he kau palesitenisī ʻo e MTC mo e kau palesitenisī fakakoló mo honau ngaahi uaifí ha faleʻi mo e poupou ki he kau faifekaú ʻi heʻenau fakaangaanga ki he moʻui fakafaifekaú.

Ko Hoʻo Ngāue Fakauiké

ʻĪmisi
missionaries exercising

ʻOku mohe ʻa e kau faifekaú ʻi ha ʻū loki ʻoku nau vahevahe ai mo honau hoá mo e kau faifekau kehé—meimei tautau toko fā ki he loki. Ko e ʻaho kotoa pē ʻoku ʻi ai honau taimi fakamālohisino (tuku kehe ʻa e Sāpaté), taimi ke palani mo e taimi ke maʻu meʻatokoni. Ko e konga lahi honau taimí ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻi he loki akó, ʻa ia ʻoku akoʻi ai kinautolu ki he tokāteline ʻo e ongoongoleleí, lea fakafonuá (ʻo ka fie maʻu), mo e founga ke fekumi ai ki he kakai ke akoʻí, founga ke faiako ʻaki e Laumālié mo e founga ke palani ai honau taimí. Ko e ako ko ʻení ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻo e MTC—ke fakalahi hoʻo mahino ki he ongoongoleleí mo ako e founga ke vahevahe lelei ai e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Ko hoʻo kau faiakó ko ha kau ʻosi ngāue fakafaifekau ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke tokoniʻi ai koe ke ke fakatupulaki e taukei fakafaifekau ʻokú ke fie maʻú. ʻOku faingataʻa ʻa e taimi tēpilé ka ʻoku fakakoloa ia.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Siakisoni, “Kimuʻa peá u aʻu mai ki hení, naʻá ku fakakaukau mahalo pē ʻe faingataʻa ʻeni pe meimei ʻe kiʻi fakataʻelata. Ka ko ha aʻusia fakafiefia ia. ʻOku fakalata ʻaupito. ʻOku mau fiefia mo ngāue mālohi.”

ʻOku maʻu foki ʻe he kau faifekaú ha faingamālie ke ngāue tokoni ai mo ha ʻaho ke nau mateuteu ai. ʻOku hoko ʻa e ʻaho ko ʻení ko ha taimi ia ke nau fō, fakamaau honau lokí mo faitohi ai ki ʻapi. ʻOku hoko foki ʻeni ko ha taimi ia ʻe lava ke ʻaʻahi ai e kau faifekaú ki he temipalé.

ʻĪmisi
missionaries doing laundry

ʻOku maʻulotu e kau faifekaú he ʻaho Sāpaté mo honau kaungāngāue fakafaifekaú. ʻE lava ke fakaafeʻi ke nau lea ʻi he houalotu sākalamēnití mo akoʻi e fakataha lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá. ʻOku kau ʻa e kau ʻeletaá ʻi hono tāpuakiʻi mo tufaki ʻo e sākalamēnití. Makehe mei he ngaahi fakataha angamaheni ʻo e Siasí, ʻoku kau foki e kau faifekaú ki he ngaahi fakataha fakavahé, ʻinitaviu mo ʻenau kau palesitenisī fakakoló pe MTC, sio ʻi he mītia ʻa e Siasí, fepōtalanoaʻaki mo honau hoá mo fakahoko e ako fakatāutahá. Ko e kau faifekau ʻoku vahe ke nau hoko ko e kau souni taki, taki fakavahe mo e kau sisitā hoa takí ʻoku fakahoko foki mo ʻenau ako fakatakimuʻa ʻi he Sāpaté.

Neongo kuo ʻosi fokotuʻutuʻu e konga lahi ʻo e taimi-tēpile fakaʻahó, ka ʻoku ʻi ai pē ʻenau taimi ʻatā. ʻOku pehē ʻe Sisitā Hangikē ʻokú ne ongoʻi haʻisia ke ngāue fakapotopoto ʻaki hono taimí: “ʻOkú ke fili e founga ke ke fakaʻaongaʻi ai ho taimí. ʻOku ʻaʻau pē ʻa e fili ki he taimi ʻa e ʻOtuá.”

Ko Hoʻo ʻUluaki Hoá

ʻĪmisi
missionary companions

ʻE lava ke faingataʻa ʻa e fakaangaanga ki he moʻui fakafaifekaú—ʻa e ongoʻi taʻelatá, kai e meʻatokoni kehé mo e faingataʻa e aʻusia fakaakó. Ko ha maʻuʻanga tokoni lelei ʻa e pulusinga ʻa e Siasí Ko e Fakaangaanga ki he Moʻui Fakafaifekaú, ʻoku ʻosi paaki, lava maʻu ʻi he ʻinitanetí ʻi he LDS.org, pea mo e Gospel Library app.

Ko e taha e ngaahi liliu lahi ki he moʻuí ʻi he hoko ko ha faifekaú ko e feʻao mo ho hoá ʻi he taimi kotoa peé. ʻE malava pē ko ha tokotaha ia mei ha fonua kehe, ʻokú ne lea ʻaki ha lea fakafonua kehe pe kehe ʻene fakakaukau ki hono fai fakataha e ngāue fakafaifekaú. Kuo pau ke ako ʻe he kau faifekaú ke nau fiemālie ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ke feohi mo ha taha kehé. Pea kuo pau ke nau ako e founga ke nau faiako fakataha aí. ʻOku manatu ʻa ʻEletā Suifi ʻo pehē, “Ne ʻi ai ha lēsoni naʻe faingataʻa ʻaupito. Ne kehekehe ʻema fakakaukaú pea naʻe kehekehe mo e taumuʻa ne ma ngāueʻí. Ka naʻá ma ako ʻa e mahuʻinga ko ia ke akoʻi fakatahá pea tukuange e ngaahi fakakaukaú ke fengāueʻaki fakataha.”

ʻĪmisi
missionaries on computers

Te ke fakahoko fēfē ʻa e faʻahinga liliu ko iá? Te ke fakahoko ia ʻaki ʻa e ʻofa, loto-fakatōkilalo mo e fetuʻutaki. Hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Lií, “ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakataha fakaehoa ʻa ia ʻokú ke tuku taimi ai ke toe vakaiʻi ʻa e ʻaho pe uike ko iá ke mahino kiate koe hoʻo hoá, ʻa e founga ʻene fai ha ngāué peá ke fakatonutonu leva koe ke ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo hoá pea ʻe lava ai ke mo tupulaki fakataha.”

ʻI hoʻo feinga ke ngāue mo fakahaaʻi ʻa e angaʻofá ki hoʻo hoá, ʻokú ke ako foki ai ʻa e mālohi ʻo e uouangatahá. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Soa, “Kuo pau ke ke fakangaloki koe ʻi ha kiʻi taimi nounou, ka ke tokanga ki hoʻomo fengāueʻaki fakatahá. Ko e taimi pē te ke maʻu ai ʻa e uouangataha ko iá, ʻoku mātuʻaki mālohi mo fakaofo ia.”

ʻE Malava Ke Ke Ongoʻi Taʻelata

ʻI hoʻo hoko ko ha faifekau foʻou ʻi he MTC, ʻe malava pē ke ke faingataʻaʻia ʻi he lahi e ngāué mo e mavahe mei ʻapí. ʻOku pehē ʻe Sisitā Siliva, “ʻOku angamaheni pē ke te ongoʻi taʻelata ʻi he fuofua taimí. Ka ʻe fakaʻau pē ke sai ange he ʻokú te fiemālie ʻi he feohi mo e niʻihi kehé, pea ʻoku fakafiemālieʻi kimautolu heʻemau kau takí. ʻOku tokoni e taimi ʻoku ou tokanga tāfataha ai ke akó. ʻOku ou kei ʻofa pē ki hoku fāmilí, ka ʻoku tuku ʻeku tokangá ki hono fai e ngāué.”

ʻOku angamaheni pē ke te ongoʻi mafasia, pea ʻoku angamaheni pē ke te ongoʻi fiefia mo mamahi. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Suifi, “Kuo pau ke ʻi ai e ngaahi ʻaho ʻe lelei mo fakafiefia, pea ko e taimi ʻe niʻihi te ke ongoʻi mafasia. Ka kuo pau pē ke ke kiʻi fakakaukau mo manatuʻi: ‘ʻOku ʻikai ko haʻaku ako ʻeni maʻaku; ko ʻeku ako ia maʻanautolu te u akoʻí. Ko e koloa pē ke u fai hoku lelei tahá, pea te u ʻiloʻi leva ia.’”

Ka ʻoku ʻi ai ha kau tokoni lelei, ʻoku kau ai e kau faiakó, kau takí mo hoʻo hoá. ʻOku pehē ʻe Sisitā Singatoni, “Ne u ongoʻi loto-foʻi ʻi ha foʻi lēsoni ʻe taha pea naʻe hangē ne u ongoʻi lōmekiná. Ka naʻá ku fakamatala ki hoku hoá pea ne ma ʻalu ʻo luelue. Ko e meʻa ia naʻá ne tokoniʻi aú—ko hono talanoaʻi pea tangi ʻi heʻete ongoʻi loto-foʻí. Ko e tokanga taha ki he ngāué mo fakatuʻamelié—ʻoku tokoni lahi ʻaupito ia.”

Te Ke Mavahe Kuó ke Mateuteu

ʻĪmisi
missionary companions 2

ʻOku tatau ai pē pe ko e hā hoʻo tūkunga fakatāutahá, kapau te ke haʻu ki he MTC mo ha loto tauʻatāina mo e vilitaki ke ako, falala ki he ʻEikí ke Ne poupouʻi koe, ʻe hoko ʻa e MTC ko ha akoʻanga mālohi ki hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻE fakamālohia hoʻo fakamoʻoní, te ke ako ke feohi mo ʻofa ʻi he kakai ʻokú ke akoʻí mo kinautolu ʻokú ke ngāue mo iá, pea te ke ako ʻa e founga fetuʻutaki ʻa e Laumālié. ʻE loloto ange foki hoʻo mahino ki he ongoongoleleí pea te ke ako ʻa e founga ke ke akoʻi lelei ai iá pea mo e founga ke ke feangai ai ki he ngaahi tūkunga mo e faingataʻa kehekehé. ʻI he hokosia e taimi ke ke mavahe ai ki hoʻo misioná, ʻe lahi ange hoʻo loto-falala kiate koe pea mo e ʻEikí.