2017
“Ke Tau Hoko ʻo Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitautolu mo Tauʻatāina”
October 2017


“Ke Tau Hoko ʻo Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitautolu mo Tauʻatāina”

ʻI hono tali ko ia ʻe he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní he funga ʻo e māmaní ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline ʻo e polokalama moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e Siasí, ʻoku nau utu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e “ʻamanaki leleí, nongá, mo ha fakalakalaka lahi ange.”

ʻĪmisi
violin maker in workshop

Kimuʻa pea hoko ʻa Pita ko ha mēmipa ʻo e Siasí, naʻá ne fakamoleki e meimei kotoa ʻo ʻene moʻui matuʻotuʻá ki hono tulifua ʻo e lavameʻa fakapaʻangá. ʻI he kotoa ʻo ʻene fotu ki tuʻá, naʻe hangē kuó ne maʻu kotoa iá. Ko hono moʻoní, kuó ne maʻu foki mo fakalele ha ngaahi pisinisi lahi.

ʻI he taimi ne kole ai ʻe ha taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻi Mitileni Hihifo ʻi ʻIngilani kia Pita ke kau ʻi ha kulupu meʻa fakapaʻanga fakatāutaha ne fakahoko ʻe he Siasí ʻi he feinga ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá, naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻe lava ʻe he kalasí ʻo akoʻi ange ha meʻa. Ka neongo ia, ʻi he kamata pē ke kau ʻa Pita ʻi he kulupú, naʻá ne fakatokangaʻi vave ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻoku kei toe ke ne akó.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai tāfataha pē ʻa e kalasí ki he meʻa fakapaʻangá; ko ha konga pē ia ʻo e talanoá.” “Ko e meʻa mahuʻinga taha kiate aú ko e ako ke tui ki he Tamai Hēvaní—founga ʻo ʻEne tokonaki maʻatautolu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki fakatuʻasinó mo fakaava ʻa e ngaahi matapā ki he moʻui fakafalala moʻoni pē kiate kitá kapau te tau muimui ki Heʻene fakahinohino fakalaumālié.”

Naʻe ako ʻe Pita ʻi heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e kulupu meʻa fakapaʻanga fakafoʻituituí ʻa e faʻahinga poto hangē ko hono muimuiʻi ʻo e ngaahi fakamole fakafāmilí, fokotuʻu mo moʻui fakatatau mo ha patisetí, holoki ʻo e moʻuá, mo e fakahū paʻanga ki he kahaʻú. Naʻe totongi fakafoki ʻe Pita mo hono uaifí ha moʻua lahi, ʻaki hono fakaʻaongaʻi e ngaahi poto ko ʻení, fakataha mo e tui kia Sīsū Kalaisí mo e ngāue mālohí.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi maʻamaʻa mo tauʻatāina ange ʻo ʻikai toe manavasiʻi fekauʻaki mo ha moʻua pe taʻemaau fakapaʻanga.” “ʻOku ou ongoʻi e ngaahi tāpuaki lahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻi ha founga kuo teʻeki ai ke u ongoʻi kimuʻa. Kuó u ako e founga ke tangi kiate Ia mo fakafanongo ki Heʻene talí ʻi he taimi ʻoku ou fie maʻu tokoni ai ʻi heʻeku ngaahi meʻa fakatuʻasinó.”

Polokalama Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻoku mahulu hake ia ʻi he ngāue leleí, tokonaki ʻo e meʻakaí, pe paʻanga pē ʻi he pangikeé. Ka ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko e “malava ia, mo e tukupā, pea mo e feinga ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo e moʻuí maʻata pea mo e fāmilí. ʻI he lava ke moʻui fakafalala pē ʻa e kāingalotu [ʻo e Siasí] kiate kinautolú, ʻoku nau toe malava lelei ange ai ke tokoni mo tauhi ha niʻihi kehe”1 ʻi heʻenau fokotuʻu ʻa e ngāué ko ha tefitoʻi moʻoni pule ʻi heʻenau moʻuí.

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha ola ia ʻo ʻetau ngāué pea ʻoku kātoi ai ʻa e ngaahi founga fakauelofea kehe kotoa pē. Ko ha ʻelemēniti mahuʻinga ia ʻi hotau tuʻunga lelei fakalaumālié mo e fakatuʻasinó foki. … ‘Tau ngāueʻi muʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻú. ʻAi ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu mo tauʻatāina. He ʻikai ke lava ʻo maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻi ha toe tefitoʻi moʻoni kehe. Ko e fakamoʻuí ko ha meʻa fakafoʻituitui, pea kuo pau ke tau takitaha ngāueʻi hotau fakamoʻuí ʻi he meʻa fakatuʻasinó pea pehē ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.’”2

ʻI he fakahinohino ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá, kuo kau ai ha Kāingalotu ʻe toko 500,000 tupu ʻi ha ngaahi fonua ʻe 100 tupu ʻi he feinga ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá talu mei he 2014. ʻOku fakahoko he taimí ni ʻe he Siasí ha ngāue ʻi ʻAmelika Tokelau kotoa.

ʻOku kau ʻi he feinga ko ʻení ha ngaahi kalasi mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni “ke tokoniʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau ako mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, akó, ngāue mālohí, mo e falala ki he ʻEikí. ʻOku pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻI [heʻetau] tali mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení te [tau] lava lelei ange ai ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakatuʻasino kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí.”3

ʻĪmisi
fisherman

Fiefia mo ʻAmanaki Lelei

Naʻe siva e ʻamanaki ʻa Malia ʻEtilini Lomaó. Ne ʻikai lava ke maʻu haʻane ngāue, ko ha faʻē taautaha ia pea ʻoku ʻi ai haʻane fānau tokolahi ke fafanga.

Ko e taimi ia ne fakaafeʻi ai ia ʻe ha ongo mēmipa ʻo hono uooti ʻi Sanita Katalina ʻi Palāsilá, ki ha fakataha lotu ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻI he ʻosi ʻo e fakataha lotú naʻe kau ʻa Malia ki ha kulupu ke tokoni ange ke ne maʻu ha ngāue.

ʻOkú ne manatu ʻo pehē, “Ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí, naʻá ku tui ai ki ha kahaʻu te u lava ai ʻo tauhi hoku fāmilí.” “Naʻá ku tui ʻe tokoni mai e kulupu moʻui fakafalala pē kiate kitá ke liliu ʻeku moʻuí.”

Naʻe hoko ia.

ʻI he lolotonga ʻo e uike ʻe 12 hono hokó, ne līʻoa ʻa Malia ki heʻene kulupú, ʻene akó, pea mo ʻene ngaahi tukupaá. Naʻe ngāue ʻi he ivi foʻou naʻá ne maʻú ki heʻene ngaahi taumuʻá. Naʻá ne akoako fakahoko ʻa e ngaahi founga ʻinitaviu ngāué. Naʻá ne maʻu ha ʻinitaviu ngāue ngali ola lelei ʻi ha uike pē ʻe ua. Naʻá ne maʻu ʻi he ʻinitaviu ko iá haʻane ngāue.

ʻOku pehē ʻe Malia, ʻa ia ʻoku ʻikai ke kei faingataʻaʻia ʻi heʻene feinga ke fafanga hono fāmilí, “Kuo liliu ʻeku moʻuí ʻo taʻengata.” “ʻOku ou fiefia, vēkeveke, faʻa kātaki, pea mo ʻamanaki lelei he taimí ni. ʻOku ou tui ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻofa ʻiate au. ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻoku ou tui ai kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tāpuekina au.”

“Ko e Meʻangāue Lelei Tahá”

ʻĪmisi
seamstresses

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha founga ia ki ha ikuʻanga ʻoku māʻolunga ange: “Ko ʻetau taumuʻa taupotu tahá ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, pea ʻoku faitokonia ʻa e taumuʻa ko iá ʻe heʻetau tokoni taʻesiokita ki he niʻihi kehé. ʻOku hanga ʻe he tuʻunga ʻo ʻetau moʻui fakafalala pē kiate kitautolú ʻo fakatupulekina pe holoki ʻetau malava ko ia ke tokoní.”

Ne toe pehē ʻe ʻEletā Heili, ʻe toki lava pē ke tau “faʻifaʻitaki ki he Fakamoʻuí ʻi hono tokoniʻi mo tāpuekina ʻa e niʻihi kehé” ʻi haʻatau tokonaki maʻatautolu pē.4

Naʻe toki ʻilo ʻe Sesiō Kapusi ʻa e foʻi moʻoni ko iá ʻi haʻane fokotuʻu ha pisinisi, hili pē ha taimi nounou mei hono ui ia ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ko ha mataotao ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá. Ne fokotuʻu ʻe Sesiō mo hono uaifi ko Siliviá ha falekoloa ʻi Puenosi ʻAealesi, kuó na mateuteu ʻi he tui, poto, mo e ʻilo ne maʻu ʻi heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e kōmití, ʻo ʻi ai e ngaahi “meʻa fakafonua mo e meʻakai manakoa” ʻo ʻĀsenitiná.

ʻOku pehē ʻe Sesiō, “Te u pehē ko e hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha founga ia ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tuí.” Kimuʻa aí, naʻe ʻikai ke ne maʻu mo Silivia ʻa e ola naʻá na ʻamanaki ki aí, pea ʻoku hoko ai e tuí ko ha meʻa mahuʻinga ki heʻena feingá. Ka ʻi he lolotonga ʻo ʻena tatali ki he ngaahi fua fakapaʻangá, naʻá na ngāue mālohi mo tāpuekina ʻa e kau fakataú ʻaki ʻena koloá mo ʻena ngāue fakafaifekaú.

ʻOku pehē ʻe Sesiō, “Naʻe aʻu ʻo ma ʻilo ha kakai tokolahi.” “Pea ne ma maʻu e faingamālie ke foaki ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.”

ʻI he kamataʻangá, naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he kōmiti moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e siteikí ha kau mēmipa ʻe toko 10 ʻi he siteiki ʻo Sesioó naʻe fie maʻu tokoni ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá. Ka naʻe kau mai ki ai ʻa e kau pīsopé.

Naʻe pehē ʻe Sesiō ʻi he tupulaki ʻa e ngāué, “Kuó ma ʻiloʻi he taimí ni ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko 35.” “Naʻe fakaafeʻi fakataautaha kinautolu ʻe heʻenau kau pīsopé ke nau kau ʻi he ngaahi kulupú.”

Naʻe tupulaki ʻenau tuí, ne nau fai ha ngaahi liliu naʻe fie maʻu, pea nau maʻu ha ngaahi pōtoʻi ngāue foʻou.

Naʻe toe pehē ʻe Sesiō, “Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou talanoa ai mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou feinga ke fakamatala ange ko e meʻangāue lelei taha ʻeni kuo faifai pea tau maʻu mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí.” “ʻOku sai ange ia ʻi he paʻanga ʻe ala foaki ke tokoniʻi ha taha, pea ʻoku mahino ange hono ngaahi akonakí ʻi he lahi ʻo e ngaahi fakamatala kuó u ako ʻi he taimi naʻá ku hoko ai ko ha taha ako ʻi he ʻunivēsití.”

Ko e mahuʻinga tahá, ʻoku hoko kinautolu kuo nau fakakakato ʻenau kalasi uike ʻe 12 ko ha kau ākonga lelei ange ʻo Sīsū Kalaisi pea mo ʻilo e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻenau ngaahi taukeí ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku pehē ʻe Sesiō, “ʻOku ʻikai tokanga taha ʻa e kulupu [moʻui fakafalala pē kiate kita] ko ʻení ki heʻemau pisinisí; ʻoku tukutaha ia ki homau vā mo e ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé.” “ʻOku mau hoko ko ha kau ākonga lelei ange ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he lolotonga ʻo e māhina ʻe tolu ʻo ʻemau ʻi he kulupú. Ko hono moʻoní, mahalo ʻe tokoniʻi kimautolu ʻe he pisinisí ke mau moʻui fakafalala lahi ange kiate kimautolu, ka ko e taumuʻa taupotu tahá ke tokoni.”

Tupulakí mo e Ngāué

ʻĪmisi
mother with sons

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918), “Kuo hoko maʻu pē ko ha akonaki motuʻa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e tui fakalotu ko ē ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha mālohi ke fakahaofi fakaetuʻasino hono kakaí pea ʻai kinautolu ke nau koloaʻia mo fiefia ʻi hení, he ʻikai fai ha falala ia ki ai ke ne fakahaofi fakalaumālie kinautolu, pe ke ne hakeakiʻi kinautolu ʻi he moʻui ka haʻú.”5

ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻohovale, ʻi hono fakamālohia ko ia ʻo e tuʻunga fakatuʻasinó, ʻoku toe fakamālohia ai mo e tuʻunga fakalaumālié. Naʻe mamata ʻa ʻEletā Tēvita mo Sisitā Telesa Nisi, ʻa ia ne na ngāue ko e ongo faifekau moʻui fakafalala pē kiate kita ʻi he ʻOtumotu Solomoné, ki heʻene fekauʻaki tonu mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi aí.

ʻOkú na pehē fekauʻaki mo e fanga kiʻi tohi tufa ʻo e polokalamaá, “ʻOku mahino ʻaupito ʻa e kaunga ʻa e tupulaki fakalaumālié mo e ō ki he temipalé ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni, taukei, pea mo e ngaahi tōʻonga naʻe akoʻi ʻi he Ko Hoku Fakavaʻé pea mo e fakamatala mahino ʻi he Ko Hoku Hala ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá.” “ʻOkú [na] tokoni ki he kakaí ke nau fakalakalaka fakalaumālie pea mo fakatuʻasino foki, ʻo tataki atu ki he moʻui fakafalala pē kiate kita fakalaumālie mo fakatuʻasinó.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Selu Leeti, ko ha taha tokoni ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi ʻIutā, USA, ʻa e founga kuo tokoniʻi ai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e polokalamá ni ʻa ʻene fakalakalaka fakatuʻasinó: “Naʻá ku fakatokangaʻi ʻe lava ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fakavaʻe ko ʻení ʻi he tapa kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Kuo tokoni e ngaahi kalasi ako ko ʻení ke u tokanga lahi ange ki hoku ngaahi fatongia ko e uaifi mo e faʻeé. Kuó u maʻu ʻeni ʻa e ngaahi meʻangāue ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e fāmilí. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku hoko hangē ai e ngāue fakataha mo hotau ngaahi hoá ke tokangaʻi ʻa e meʻa fakapaʻangá, ko ha pisinisí. ʻOku tau fie maʻu ʻa e ngaahi meʻangāue ko ʻení kae lavameʻa hotau ngaahi fāmilí.”

ʻOku hoko ʻa e vīsone fakatupulaki ko ʻení ʻi he Siasí kotoa, ko ha tupulaki ʻi he faivelengá mo e ivi fakalaumālié. Ko hono olá, kuo hiki hake ʻe he kāingalotú ʻenau tukupā ke maʻu lotú, totongi vahehongofulú, mo ʻenau moʻui taau maʻu pē ki he temipalé.

ʻOku pehē ʻe he mēmipa foʻou ko Siaosi ʻEkivalea fekauʻaki mo e polokalama moʻui fakafalala pē kiate kitá, “Naʻá ne maʻu ʻeku tokangá.” ʻOku pehē ʻe Siaosi, ʻa ia ʻoku fakaʻuli tekisī ʻi Pelū, naʻe tokoni ʻa e feingá ni ke ne maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí lolotonga ʻene fakafonu ʻaki ia ha holi ke toe lelei ange. ʻOkú ne fakaʻamu he taimí ni ke hoko ko ha taha ngāue ʻuhila, ʻo fakaleleiʻi ʻa e fanga kiʻi tekisī kuo fakaʻuli ai ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai totonu ke tau tangutu ʻo tali ke hoko mai ʻa e ngaahi meʻá kiate kitautolu.” “ʻOku totonu ke tau tomuʻa ngāue.”

“ʻE Tāpuekina Hoʻo Moʻuí”

ʻĪmisi
woman kneeling in prayer

ʻOku utu ʻe he Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau ako faivelenga, moʻui, mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala fakalaumālie mo fakaetuʻasino pē kiate kitá. Neongo ʻoku ʻaonga ki he taha kotoa, ka ʻoku tautautefito hono tāpuakiʻi ʻe he polokalamá ni ʻakinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu pe fie maʻu ʻa e fakaivia ʻi he moʻui fakafalala fakaetuʻasino mo fakalaumālie pē kiate kitá. ʻOku poupouʻi ʻe he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ʻa e polokalama moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau palani akó ke nau maʻu e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku fie maʻú.

ʻOku talaʻofa mai ʻe he folofolá e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau ngāue ke moʻui fakafalala pē kiate kitá. Kuó Ne ʻosi folofola, “Ko ʻeku taumuʻá ke tauhi ʻa ʻeku kau māʻoniʻoní” (T&F 104:15).

ʻI haʻanau fakamatala fekauʻaki mo e taumuʻa ko iá, kuo fakahā ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e fakahā ko ʻení ko ha talaʻofa ia mei he ʻEikí te Ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki fakatuʻasino pea mo fakaava e matapā ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻa ia ko e malava ke tau maʻu ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí maʻatautolu mo e kau mēmipa hotau fāmilí.

ʻI heʻetau ako, fakaʻaongaʻi mo akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí, ʻoku palōmesi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻe faitāpuekina hoʻo moʻuí.” Te ke ako ʻa e founga ke ngāue ai ʻi ho hala ki he moʻui fakafalala lahi ange kiate kitá. ʻE tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí, melinó, mo ha fakalakalaka lahi ange.”6

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 6.1.1.

  2. Thomas S. Monson, “Guiding Principles of Personal and Family Welfare,” Ensign, Sept. 1986, 3; vakai foki Marion D. Romney, ʻi he Welfare Services Meeting Report, Oct. 2, 1976, 13.

  3. Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he Ko Hoku Fakavaʻé: Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní, Taukeí, mo e Tōʻonga Moʻuí (booklet, 2015), 2.

  4. Robert D. Hales, “Ko e Tūkufua ʻa e Ongoongoleleí ki he Uelofeá: Ngāueʻi ʻo e Tuí,” ʻi he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Mahuʻinga ʻo e Uelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá (tohitufa, 2009), 2.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 366.

  6. Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he Ko Hoku Fakavaʻé, 2.