2017
Ko Sala mo e MRI
October 2017


Ko Sala mo e MRI

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kololato, USA.

Mahalo ʻe lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoni kia Sala ke ʻoua ʻe fuʻu ilifia.

“[ʻI he ʻi māmani ai ʻa Kalaisí, naʻá Ne talaʻofa te ne fekau mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakafiemālieʻi kitautolu, ko hotau kaumeʻa taʻengata moʻoni]” (Childrenʻs Songbook, 105).

ʻĪmisi
Sarah and the MRI

Naʻe pehē ʻe Toketā Falangikē, “ʻOku ngali fie maʻu ʻe Sala ha MRI ʻo hono tuʻá.” Naʻá ne malimali ange kia Sala. “Te u fakataimi tēpileʻi ha taha ki ʻapongipongi. Te u foki vave mai pē.”

Naʻe fuofuoloa mai e langa e tuʻa ʻo Salá. ʻI heʻene ʻā hake ʻi he pongipongí, naʻe langa lahi pea naʻe faingataʻa ai ke tuʻu hangatonu, pea ʻikai faʻa lava ke luelue. Ne omi ʻa Sala mo ʻene faʻeé ke talanoa mo Toketā Falangikē ke ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻoku fehālākí.

Ne ʻeke ange ʻe Sala mo sio hake ki heʻene faʻeé, “Toe MRI pē?” Naʻe ʻosi tuʻo taha hano MRI kimuʻa. Naʻá ne manatuʻi e lahi ʻo e ilifia naʻá ne maʻu ʻi he lotoʻi meʻa fuopotopoto naʻá ne faitaaʻi hono lotoʻi sinó.

Naʻe pehē ange ʻe he Fineʻeikí, “Kātaki, Sala.” “Ka ʻe tokoni ʻa e ngaahi taá ke ʻilo ʻe Toketā Falangikē ʻa e meʻa ʻoku fehalaaki ʻi ho tuʻá. ʻOku ou ʻilo te ke lava pē ʻo fai ia. Pea te u ʻi heni pē mo koe.” Naʻe kukuʻi ʻe he Fineʻeikí e nima ʻo Salá.

Naʻe pehē ange ʻa Sala, “Ka he ʻikai ke ke lava koe ʻo hū mo au ki loto.” Naʻe punou hono ʻulú, pea tafe hifo e loʻimatá ʻi hono kouʻahé. ʻE lava ʻa e Fineʻeikí ke nofo mo ia ʻi he lokí, ka ʻi he hū pē ʻa Sala ki he loto mīsiní, ʻe toko taha pē.

Ne kuku mai ʻe he Fineʻeikí ʻa Sala. “ʻOku moʻoni ia, ka ʻokú ke ʻilo ʻa e taha ʻe lava ʻo ʻi ai ke fakafiemālieʻi koé?”

Ne manatuʻi ʻe Sala ha hingoa naʻe fanongo ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní: ko e Fakafiemālié. Mahalo ʻe lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoni ange ke ʻoua te ne fuʻu ongoʻi ilifia.

“Ko e Laumālie Māʻoniʻoní?” Ko e ʻeke ange ia ʻe Salá.

Naʻe kamo pē Fineʻeikí. “ʻOku tonu ia. Te ke lava ʻo lotu ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Te u lotu foki mo e Tangataʻeikí maʻau.”

Naʻe ʻoange ʻe he meʻá ni ha foʻi fakakaukau lelei kia Sala. “ʻE lava ke u kole ki he Tangataʻeikí ke ne faingāue?”

Naʻe malimali ʻa e Fine‘eikí. “ʻLava lelei. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe fiefia ke ne fai ia.”

Naʻe hilifaki ʻe he Tangataʻeikí hono ongo nimá ʻi he pō ko iá ki he ʻulu ʻo Salá ʻo foaki ha tāpuaki ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he taimi naʻá ne tāpuakiʻi ai ʻa Sala ʻe fakafiemālieʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe fakafonu hono sinó ʻe ha ongoʻi māfana. Naʻe ʻiate ia ʻa e ongo ko iá ʻi he poó kakato.

Naʻe tokoto ʻa Sala ʻi he ʻaho hono hokó, ʻi he laupapa te ne fakahekeʻi atu ia ki he lotoʻi tiupi ʻo e mīsini MRI. Naʻá ne toutou fakamanatuʻi ʻi hono ʻatamaí ʻa e ngaahi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Tangataʻeikí he lolotonga hono tāpuakiʻí: ʻE ʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakafiemālieʻi koe. Naʻe kuku maʻu ʻe Sala e nima ʻo e Fineʻeikí. Pea toki tekeʻi atu ʻe he nēsí ia ki he lotoʻi tiupí.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi ongo faikehe ʻi he mīsini MRI he lolotonga ʻene faitaaʻi hono tuʻá. Naʻe pau ke tokoto maʻu ʻa Sala ke ʻoua naʻa nenefu ʻa e ngaahi ʻatá. Naʻe kiʻi puputuʻu taimi siʻi, ka naʻá ne toe kamata ongoʻi ʻa e ongo māfana ko iá. Naʻe ongo ʻo hangē ko e taha ʻo e ngaahi fāʻofua ʻa e Fineʻeikí. Pe ko ha sipi kafu taʻotaʻo. Naʻá ne ʻilo ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa. Tuai e kemo kuo ʻosi e MRI ia!

Naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe Toketā Falangikē ʻi hono ʻōfisí kia Sala mo e Fineʻeikí ʻa e ngaahi tā ʻo e tuʻa ʻo Salá. Ne talaange ʻe Toketā Falangikē kia Sala ʻi heʻene tūʻulutui ʻi hono tafaʻakí, “Tōatu hoʻo tokoto maʻú.” “ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi ʻata ko ʻeni ho tuʻá ʻoku fie maʻu ke tafa koe ke tokoni ke ke luelue lelei ange.”

Naʻe mei tangi ʻa Sala.

Ne pehē ange ʻa Toketā Falangikē, mo sio ki he faʻē ʻa Salá, “ʻOku mau loto ke fakahoko vave pē ʻa e tafá.” Naʻá ne tafoki hake leva kia Sala. “ʻE ala ʻosi ha ngaahi uike mei ai peá ke toki toe ongoʻi lelei, ka ʻi he ʻosi ʻeku sio kia koe he ʻaho ní, ʻoku ou ʻilo te ke sai pē koe.”

Naʻe feinga ʻa Sala ke fakakaukau ki he meʻa kotoa te ne fai ʻi he ʻosi hono faitoʻo ʻe Toketā Falangikē hono tuʻá. Te u lava ʻo lele mo kakau pea mo puna ki ha fuʻu loto fokotuʻunga laʻiʻakau. Naʻá ne fakaʻamua ke fai kotoa e ngaahi meʻa ko iá. Ka naʻe fakailifia lahi ange ʻa e tafá ʻi he MRI! Naʻe toki manatuʻi ʻe Sala ʻene ngaahi lotú mo hono tāpuaki makehé. Ne fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ki ai ʻa e Fakafiemālié. Te ne toe tokoniʻi pē ia.

Naʻá ne sio hake kia Toketā Falangikē. Peá ne ʻeke ange, “Pea te u lava leva ʻo puna ki ha fuʻu fokotuʻunga laʻiʻakau?”

Naʻá ne malimali pē. “Te ke lava leva ke puna ki ha fuʻu fokotuʻunga laʻiʻakau.”