2017
Hoko ko ha Kau Ākonga Moʻoni
October 2017


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Hoko ko ha Kau Ākonga Moʻoní

ʻĪmisi
youth, woman, man silhouettes

ʻOku tau maʻu e faingamālie ʻi he houalotu sākalamēniti kotoa pē ke palōmesi ki he Tamai Hēvaní te tau manatu maʻu pē ki he Fakamoʻuí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú koeʻuhí ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē Hono Laumālié (vakai, Molonai 4:3; 5:2; T&F 20:77, 79). ʻE fakanatula maʻu pē ʻetau manatu kiate Iá ʻi heʻetau ʻai kiate kitautolu Hono huafá. ʻOku tau fakahoko ia ʻi ha ngaahi founga lahi pea tautautefito ki he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé ʻi Hono huafá, lau ʻEne ngaahi folofola māʻoniʻoní, mo lotu ke ʻilo e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau fakahokó.

Naʻe hoko ia kiate au ʻi he taimi naʻá ku papitaiso ai ha talavou. Naʻá ku ʻilo ne uiuiʻi au ʻe he kau tamaioʻeiki kuo fakanofo ʻa e Fakamoʻuí ke u hoko ko ha faifekau ke akoʻi ʻEne ongoongoleleí mo fakamoʻoniʻi Ia mo Hono Siasi moʻoní. Naʻá ku ʻosi palōmesi mo hoku hoa faifekaú ki ha talavou ʻe fakamaʻa ia tuʻunga ʻi he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻe fakatomala ai ʻo tui ki he Fakamoʻuí pea mo papitaiso ʻe ha taha ʻo ʻEne kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí.

ʻI he taimi naʻá ku fokotuʻu hake ai ʻa e talavoú mei he vai ʻo e faiʻanga papitaisó, naʻá ne fanafana mai ki hoku telingá, “ʻOku ou maʻa, ʻoku ou maʻa.” Naʻá ku manatuʻi ʻi he momeniti ko iá e papitaiso ʻa e Fakamoʻuí ʻe Sione Papitaiso ʻi he Vaitafe Soataní. ʻIkai ngata ai, naʻá ku manatuʻi ko ʻeku fakahoko ʻeni e ngāue fakamoʻui ʻa ha Fakamoʻui kuo toetuʻu mo moʻui—pea ne ʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní, hangē ko ia ne fai ʻe Sioné.

Kiate au pea mo kitautolu takitaha, ʻe lava ke mahulu hake ʻa hono manatua ʻo e Fakamoʻuí, ʻi he fakafalala pē ki ha manatu ʻo ʻetau ʻiló mo e ngaahi aʻusia mo Iá. Te tau lava ʻo fai ha ngaahi fili fakaʻaho te ne tohoakiʻi kitautolu ke ofi ange kiate Ia he lolotongá ni.

Mahalo ko e fili faingofua tahá ke lau ʻa e folofolá. Te tau lava ʻi heʻetau fai iá, ke maʻu ha ongoʻi ofi ange kiate Ia. Kiate au, ʻoku faʻa maʻu lahi taha ʻa e ongoʻi vāofí ʻi he taimi ʻoku ou lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he ngaahi ʻuluaki miniti ʻoku ou lau ai e ngaahi vahe ʻo e 2 Nīfaí, ʻoku ou ongoʻi loto pē ʻa e leʻo ʻo Nīfai mo Līhaí ʻi heʻena fakamatalaʻi e Fakamoʻuí ʻo hangē naʻá na ʻiloʻi fakafoʻituitui Iá. ʻOku hoko leva ha ongoʻi vāofi.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi potu kehekehe ʻi he folofolá te nau ala ʻomi koe ke ofi ange kiate Ia. Ka ko e fē pē ha feituʻu mo ha taimi te ke lau ai e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻi he loto fakatōkilalo mo e loto fakamātoato ke manatuʻi e Fakamoʻuí, ʻe fakatupulaki hoʻo loto holi ke ʻai kiate koe Hono huafá ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó.

ʻE liliu ʻe he loto holi ko iá e founga hoʻo ngāue ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. Te ke lotua ha tokoni mei he Tamai Hēvaní ʻi hono fakahoko faivelenga iá ʻo aʻu pē ki he fatongia ʻe ngali siʻisiʻi kiate koé. Ko e tokoni te ke koleá, ke ke lava ʻo siʻaki koe kae tokanga lahi ange ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí maʻanautolu ʻoku ui ke ke tokoniʻí.

Kuó u ʻosi ongoʻi Hono toʻukupú mo ʻEne takaofí ʻi heʻeku ngāue mo ʻema fānaú ʻi he taimi naʻá ku lotu ai ke ʻilo e founga ke tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu e nonga ʻoku toki maʻu pē ʻi he ongoongoleleí. ʻI he ngaahi momeniti peheé, naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga au pe ʻe fakatokangaʻi ko ha mātuʻa lelei au, ka naʻá ku fuʻu tokanga lahi ki he tuʻunga lavameʻa mo e tuʻunga lelei ʻo ʻeku fānaú.

Ko e loto holi ko ia ke foaki kiate kinautolu ʻoku tau tokoniʻí e meʻa naʻe mei foaki kiate kinautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻoku iku ia ki ha ngaahi lotu kole tāumaʻu ki he Tamai Hēvaní, ʻi he huafa moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ʻi he founga ko iá—ʻi he huafa ʻo e Fakamoʻuí, pea ʻi he tui kiate Iá—ʻoku tali mai ʻe he Tamaí. ʻOkú Ne fekauʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki, fakafiemālie, pea mo poupouʻi kitautolu. Koeʻuhí he ʻoku fakamoʻoni maʻu pē ʻa e Laumālié ki he Fakamoʻuí (vakai, 3 Nīfai 11:32, 36; 28:11; ʻEta 12:41), ʻoku tupulaki leva ʻetau malava ke ʻofa ki he ʻEikí ʻaki hotau lotó, ʻatamaí, pea mo e iví kotoa (vakai, Maʻake 12:30; Luke 10:27; T&F 59:5).

ʻE hoko māmālie mai leva ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono manatua fakaʻahó ʻi heʻetau tauhi kiate Iá, keinanga ʻi Heʻene folofolá, mo lotu ʻi he tui ʻi Hono huafá. Pea ʻe hanga leva ʻe he manatu ko ʻení ʻo oʻi kitautolu ke tau hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi Hono puleʻanga ʻi māmaní—pea kimui ange mo ʻEne Tamaí ʻi he maama nāunauʻia ka hokó.