2017
ʻOku pehē ʻe hoku kaungāmeʻá ʻoku ʻikai ke ne tui ki he ʻOtuá. Te u lava fēfē nai ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí kiate ia?
June 2017


Ngaahi Fehuʻi mo e Tali

“ʻOku pehē ʻe hoku kaungāmeʻá ʻoku ʻikai ke ne tui ki he ʻOtuá. Te u lava fēfē nai ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí kiate ia?”

ʻOku lahi ha ngaahi founga lelei ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí kiate ia. Ko ho‘o tōʻonga moʻuí ko e taha ia ‘o e ngaahi founga lelei tahá. Ke ke “ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga” ʻi he anga hoʻo tōʻongá, vala ʻokú ke tuí, leá, mo hoʻo ʻulungaanga ki he ni‘ihi kehé (vakai, 1 Tīmote 4:12). Manatuʻi ‘a e ngaahi fakakaukau ko ʻení:

  • Feinga ke ke tokoni ki ho kaungāme‘á ʻi he ‘ofa mo e fakaʻapaʻapa, kae ‘ikai ʻi he fūfūnaki pe taumuʻa kehe.

  • Ke ke faitotonu mo mo‘oni ʻi ho‘o ngaahi tōʻongá.

  • Faka‘apaʻapa‘i ʻa ʻene tau‘atāina ke filí.

Ko e founga te ke ngāueʻaki ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí ʻe makatu‘unga ia ʻi he ‘uhinga ʻoku ‘ikai ke ne tui ʻOtua aí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi naʻa nau tupu hake ʻi ha ʻātakai naʻe ʻikai ke nau tui fakalotu. ‘Oku ʻi ai ha ni‘ihi ʻoku nau loto ke tui, pea te nau fakatupulaki ʻa e tuí ‘i heʻenau ako ‘a e founga ke nau lotu aí mo ako e folofolá. Mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ne nau tui ki he ‘Otuá ʻi ha taimi ‘e taha ka naʻe lahi ha ngaahi ʻahiʻahi ʻi he‘enau moʻuí ‘o ne ngaohi ai ke faingata‘a ke nau tui. Feinga ke mahino ‘a e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ho kaungāme‘á. Lotu ke ke ‘iloʻi e founga ke ke tokoniʻi ai iá.

Te ke lava ‘o maʻu ha ngaahi ongo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻokú ne tui ki aí ʻaki haʻo talanoa fekauʻaki mo e me‘a ʻokú ne fakalotoʻi iá mo e meʻa ‘oku mahuʻinga kiate iá. Fokotuʻu ha tui ʻoku fevahevaheʻaki. Hangē ko ‘ení, kapau ʻokú ne tui ko ha fakakaukau lelei ‘a e ngāue tokoní, ʻe lava ke ke fakaafe‘i ia ki ha ngāue tokoni ʻa e uōtí.

Neongo ʻoku ʻikai tui ho kaungāme‘á he taimí ni, ka ko ha tokotaha lelei pē ia. Kapau ko ha ivi tākiekina lelei ia kiate koe, hokohoko atu pē hoʻo fakakaungāmeʻa kiate iá. ‘I hoʻo muimui ki he Laumālié, hokohoko atu ke fakaafe‘i ia ki he lotú pea mo ako lahi ange fekauʻaki mo e ‘uhinga ʻoku mahu‘inga ai ʻa e ‘Otuá ʻi hoʻo moʻuí koeʻuhí ʻe ʻi ai ha ʻaho te ne loto ai ke tui.

Lotua ho Kaungāmeʻá

Lolotonga ‘eku teuteu ki he ngāue fakafaifekaú, ne ʻi ai hoku ngaahi kaungāme‘a tokolahi naʻa nau pehē ʻoku ʻikai ke nau tui ki he ʻOtuá. ‘I heʻeku fanongo ki he‘enau lea pehení, ʻoku ou faʻa lotua kinautolu. Mahalo ʻe ʻikai ke nau tui ki he ʻOtuá lolotonga ʻetau lotú, ka ʻokapau te tau tui mo‘oni ki he ʻOtuá, te tau fakahā ʻetau ‘ofa kiate Iá ʻi he niʻihi kehé. ʻOku tokoni ʻetau tā sīpingá ke mahino ki he niʻihi kehé ʻoku tāpuekina moʻoni kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻokú Ne mo‘ui, pea ʻokú Ne ‘ofa ʻiate kitautolu.

‘Imanuela L., ta’u 18, Siteiti ‘o Mekisikoú, Mekisikou

Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga

‘I heʻeku kei si‘í, naʻá ku faʻa fakakaukau ko e founga pē ke akoʻi ai ‘a e ongoongoleleí ko hono malanga ʻaki ia, ka naʻe hala ʻaupito ia koeʻuhí he ʻoku taʻe-fa‘alaua e ngaahi founga ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí. Ka ʻi heʻeku ngaahi aʻusiá kuo u ‘ilo kapau te ke hoko pē ko ha faʻifa‘itakiʻanga ‘o Kalaisi ʻi he me‘a kotoa pē ʻokú ke faí, te ke ‘ohovale ʻi he tokolahi e kakai te nau fakaʻapaʻapaʻi mo tui kiate koé. ‘I ha ngaahi meʻa lahi, ko e moʻoni ʻe leʻo lahi ange hoʻo ngāué ʻi he meʻa te ke lea ʻakí. Tataki pea ako‘i ʻi haʻo hoko ko ha fa‘ifaʻitaki‘anga.

ʻĀmoni W. taʻu 18, ʻAlesona, USA

Fepōtalanoaʻaki kau ki Natula

Kapau ‘oku ʻikai tui ho kaungāme‘á ki he ‘Otuá, te ke lava ʻo talanoa fekau‘aki mo natula koeʻuhí he ‘oku fakahā ʻe he me‘a kotoa pē ʻoku ‘i ai ha ʻOtua (vakai, ‘Alamā 30:44). Te ke lava foki ʻo lotua pea ako fakataha e folofolá mo ia—hangē ko ‘ení, Saame 19:1. ‘Oku ou ʻilo ‘e tokoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoni‘oní ke ne maʻu ha fakamo‘oni kau ki he‘etau Tamai Hēvaní.

Sofi K., taʻu 17, Kinisasa ‘i he Lepāpulika Fakatemokalati ʻo Kongokoú

Kamata ha Fēpotalanoa‘aki ki he Ongoongoleleí

Te ke lava ‘o vahevahe e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga lahi. ‘Uluakí, lotu mo ʻaukai maʻanautolu koe‘uhí ke lava ʻo fakaava honau lotó ki he ongoongoleleí. ʻI hoʻomou fetaulaki hokó, ʻohake ha ngaahi kaveinga mo ha ngaahi tefito te ne fakatupu ha fepōtalanoaʻaki ki he ongoongoleleí. Fakapapau‘i ke ke fakaafeʻi kinautolu ki he lotú pe ngaahi ‘ekitivitií, kae mahulu angé, ke ke anga fakakaumeʻa. Ko hai ʻokú ne ʻilo—mahalo naʻa ʻi ai ha ʻaho te ne papitaiso ai fakataha mo honau fāmilí.

Velalī K., taʻu 14, Nevata, USA

Vahevahe Hoʻo Fakamoʻoní

ʻOku liliu ʻe he ongoongoleleí ‘a e moʻui ‘a e kakaí. Ko ha founga ‘e taha ʻe lava ke ke vahevahe ai ia mo ho kaungāme‘á ko hoʻo fakahā ange hoʻo ongo ki he moʻui ʻa e ‘Otuá, hangē ko ʻení, ʻa e ngaahi mana kuó ke aʻusiá pea ʻokú ke kei a‘usia he taimi ní ʻa ia ko e fo‘i moʻoni mahinongofua ko ia ko ʻete ʻā hake he ‘aho kotoa peé. ‘E hoko ʻa ho‘o tā sīpingá ko ha fakamoʻoni mā‘ongoʻonga ia ki ho‘o fiefia hono ‘ilo ʻa e ‘ofa ʻa e ‘Otuá mo moʻui ‘aki e ongoongoleleí.

Vikatōlia S., ta‘u 18, Piauí, Palasila

Ko e hā e ʻUhinga ʻoku Vahevahe Aí?

Manatu‘i ʻa e ‘uhinga ʻokú ke fie ma‘u ai ia ke ne tui ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke tau vahevahe pē ‘eni mo e kakaí koeʻuhí he ‘oku tau fie maʻu ke nau hoko ko ha mēmipa ‘o e Siasí. ʻOku tau fai iá he ko hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine moʻoni kinautolu. Ko e hā ‘okú ke fie maʻu ai ho kaungāme‘á ke ne tui ki he ʻOtuá? Fakakaukau maʻu pē ki he fehuʻi ko iá, lotua ha ivi mo ha ‘ofa faka-Kalaisi, loto fakamātoato, pea kapau te nau kei tali ‘ikai pē, peá ke loto-fiemālie ke fakaʻapa‘apaʻi ‘enau tauʻatāina ke filí. ‘Oku ʻi ai foki mo ha ʻuhinga ʻoku teʻeki ai ke nau mateuteu feʻunga. Ka ‘oku ou palōmesi atu kapau te ke fie maʻu fakamātoato ke nau ‘ilo fekauʻaki mo e ‘Otuá, te nau fanongo atu, koeʻuhí ko honau kaungāme‘a koe. Hili iá, ko e filí ʻoku ʻanautolu ia, pea he ‘ikai lava ke tau fakamaauʻi kinautolu ʻi he fili ‘oku nau faí.

‘Eletā ʻElioti, taʻu 20, Misiona Japan Sapporo

Vahevahe Hoʻo Māmá

Hoko ko ha fa‘ifaʻitaki‘anga kiate ia. Tokoni‘i ia ke toe ofi ange ki he ʻOtuá ‘o fakafou ʻi ho‘o ngaahi aʻusiá mo e fakamo‘oní. Hoko ko e ‘āngelo ʻokú ne fekumi ki aí ‘aki hoʻo tā sīpingá mo e ivi tākiekiná. Tokoni‘i ia ke ne fakatokangaʻi ʻa e ‘ofa ʻa e Tamai Hēvaní, kae ‘oua te ke fakamalohi‘i ia ki ai.

Meisoni E. taʻu 16, ʻAlesona, USA