2017
Ko e Sāpaté ki ha Ngaahi Meʻa ʻOku Mahulu Ange
June 2017


Ko e Sāpaté Ki Ha Ngaahi Meʻa ʻOku Mahulu Ange

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Lavivi, ʻIukuleini.

Naʻa mau fakatokangaʻi ʻi hono fakaafeʻi ʻo Nikolai ke ne moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ne ola lelei ange ia ʻi hano fakamatala pē ki ai.

ʻĪmisi
couple and friend walking to church

Tā fakatātā ʻa Simone Shin

‘I he ngaahi taʻu lahi kuohilí, lolotonga ‘eku hoko ko ha tokotaha fakatau koloa ʻi ha ki‘i kolo ʻi Pōlani, na‘á ku fetaulaki ai mo ha tangata ko hono hingoá ko Nikolai Saveko. Naʻá ma toki ʻilo kimui ko ʻema fakatou haʻu mei Senikova, ‘Iukuleini, pea naʻe vave pē ʻema hoko ko ha ongo kaungāmeʻá.

Na‘e faifai peá u ʻiloʻi naʻe ‘ikai ha feituʻu ke nofo ai ʻa Nikolai, ko ia ai naʻá ma fakaafeʻi ia mo hoku uaifí ke mau nofo. Na‘e ʻikai fuʻu māfana pe fakafiemālie homa fale nofo‘angá, ka naʻe ʻi ai ha loki ai ne ʻatā. Na‘á ne loto houngaʻia peá ne fie nofo mo kimautolu ‘i ha kiʻi taimi. Na‘e kamata ke ne fakatokangaʻi e anga ʻemau moʻuí.

‘Ikai Ngāue he Sāpaté?

Hange ko e niʻihi tokolahi ne tuʻuaki nāunau falé, naʻe fie maʻu ia ke mau ngāue mālohi ʻi ha ngaahi houa lahi kae maʻu ha paʻanga feʻunga ke mau moʻui ai. Ka ne ʻikai ke mau tatau mo ha niʻihi tokolahi, he naʻe ʻikai ke ma ngāue mo hoku uaifí ʻi he Sāpaté. ‘I ha ʻaho ‘e taha, naʻe ʻeke mai ʻe Nikolai pe ko e hā hono ʻuhingá. Ko e hā hono ʻuhinga ka ma taʻengāue ai ʻi ha ʻaho kakato?

Naʻá ku talaange kiate ia, “ʻOku ʻikai ʻomi e ngaahi ʻaho Sāpaté ia ke ngāue mo tānaki paʻanga ai. “Na‘e ʻomi ia ki ha taumu’a kehe.”

Na‘á ne fehuʻi mai, “Ka ʻoku anga fēfē hoʻo lava ʻo totongi e meʻakaí mo e falé kapau ʻoku ʻikai ke ke ngāue he ʻaho ʻe fitu he uiké?”

ʻI he tali ki he‘ene fehuʻí, naʻá ma fakaafeʻi ia ki he lotú. Ko ‘ene toki fuofua fanongo ia kau ki he Siasí, pea naʻe ʻikai ke fuʻu mahino kiate ia ʻi he taimi ko iá ʻa hono mahuʻinga ʻo e Siasí. Na‘á ne kei fakakaukau pē ʻokú ma faikehe moʻoni ʻi heʻema fili ke ʻalu ki ha ngaahi fakatahaʻangá kae ʻikai ke ma ngāué. Ka ne kamata mei he taimi ko iá ʻo fai atu, naʻá ma talanoa maʻu pē ki ai fekau‘aki mo e ngaahi meʻa ʻoku ma tui ki aí pea naʻe māmālie pē ʻene toe fie ‘ilo lahi angé.

ʻAhiʻahiʻi Ia, Ka Ke ʻIlo Hono Leleí

Na‘e mamata tonu ʻa Nikolai ki heʻema moʻui ʻaki e me‘a naʻá ma ‘ilo ʻoku mo‘oní. Na‘á ne mātā tonu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi heʻema mo‘uí. ‘Io, naʻe faingata‘a ke maʻu ha pa‘anga feʻunga ke mau mo‘ui ai, ka naʻá ma ‘iloʻi ko ha meʻa totonu ia ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke mā‘oniʻoni. Pea naʻe tāpuekina kimaua ʻe he ‘Eikí. Ne mau maʻu pē ha pa‘anga feʻunga ke feau ʻaki ʻemau ngaahi fie ma‘ú. Naʻe fakamālohia ai ʻema fakamo‘oni ki he ngaahi tefitoʻi mo‘oní pea naʻe tokoni ia ke ma hoko ko ha ongo fakamoʻoni lelei ange kia Nikolai. Na‘á ma loto fakapapau ke fakaafeʻi ia, ke ne “ʻAhiʻahiʻi, pea te ne ʻilo hono leleí!”

‘I ha uike ʻe taha, na‘á ne fakahoko ia.

Naʻe ʻikai ke ne ʻalu ʻo ngāue, ka ne haʻu ʻo lotu mo kimaua. Na‘e ʻikai ke ne fakakaukau ʻe malava ke ngāue pē ʻi ha ʻaho ʻe ono ʻi he uiké, ka koeʻuhí ko e ʻamanaki lelei mo e ngaahi tāpuaki naʻá ne mamata ki ai ʻi heʻema moʻuí, naʻá ne ʻahiʻahiʻi ia.

ʻI he uike ko iá, naʻá ne lau ʻene paʻangá, peá ne ʻohovale. Naʻe lahi ange e paʻanga naʻá ne maʻu he uike ko iá ʻi he paʻanga naʻá ne faʻa maʻu ʻi heʻene ngāue he ʻaho ʻe fitu he uiké!

ʻAhiʻahiʻi Foki mo e Vahehongofulú

Ko e meʻa tatau pē naʻe hoko ʻi he taimi naʻa mau talanoa ai fekauʻaki mo e vahehongofulú. ‘I he kamataʻangá, na‘e ʻikai fuʻu mahino kia Nikolai ʻa ʻema foaki ‘a e pēseti ʻe 10 ‘o ʻema pa‘anga hū maí.

Naʻá ne kikihi mai, “‘E ʻikai teitei lahi feʻunga e meʻa ʻoku ou maʻú ke fai ia!”

Naʻá ma fakamāhiki pē homa ongo umá. “Kapau te ke ʻahiʻahiʻi, te ke ʻiloʻi hono leleí.”

Na‘á ne moʻutāfu‘ua, ka naʻá ne malimali pē. Na‘á ne pehē mai, “ʻA ia ʻoku hangē pē ko e ‘ikai ke ngāue ʻi he Sāpaté.” “Kapau te ke totongi ho‘o vahehongofulú, te ke maʻu ha pa‘anga feʻunga maʻau pea mo e me‘a ʻokú ke fie ma‘ú.”

Ko ha fakahā māʻongoʻonga ia kia Nikolai. Na‘á ne ako ʻo ʻilo ʻiate ia pē kapau te tau muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē kiate kitautolu.

‘I he taimi naʻe foki atu ai ʻa Nikolai ki Seniková, naʻá ne fakaafe‘i ʻa e ongo faifekaú ke ako‘i ia mo hono fāmilí. Na‘e ʻikai fuoloa kuó ne kau mo hono fāmilí ki he Siasí. Naʻe hoko ʻa Nikolai ko ha palesiteni fakakolo kimui ange, pea naʻe ngāue fakafaifekau hono ʻofefiné ‘i Lūsia.

Naʻá ma manako ke talanoa kia Nikolai kau ki he Siasí, ka ko hono ikuʻangá naʻe mālohiange hono fakaafe‘i ia ke ne mo‘ui ʻaki e ngaahi tefito‘i moʻoni ‘o e ongoongoleleí ʻi hono fakamatala pē ki aí. Kuó ne maʻu mo hono fāmilí ha ngaahi fakamo‘oni pea kuo liliu ʻenau mo‘uí koeʻuhí he na‘a nau fili ke moʻui ‘aki ʻa e ngaahi mo‘oni ʻo e ongoongoleleí.