2017
Ko e Aleaʻanga Māʻolunga Faivelengá
June 2017


Ko e Aleaʻanga Māʻolunga Faivelengá

Naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e “hiki hake ʻa e feituʻu ʻokú ke tuʻu aí” mei ha taulaʻeiki lahi faivelenga ‘i Siamane.

ʻĪmisi
men holding up a church

‘I ʻOkatopa 2008, ʻi heʻeku fanongo ki he fakamafola ‘o e fakataha lakanga fakataulaʻeiki ‘o e konifelenisi lahí, na‘e kamata talanoa ai ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, fekauʻaki mo e ngāue ‘i he Siasí. Na‘á ne fakamatala ai ki haʻane feinga mo ha kau tangata kehe ke hiki ha piano mamafa. ʻI he taimi ne ʻikai ola lelei ai ʻenau ngaahi feingá, ne pehē ange ʻe ha tangata ʻe taha ke nau tuʻu fakataha pea “hiki ‘a e feitu’u ‘oku mou tu’u aí.”1

Na‘e hoko atu ‘a Palesiteni ’Ukitofa ke ne lave ki he ngāue ‘i he Siasí ʻi ha feitu‘u pē ʻoku ui kita ke te ngāue ai. ʻOku ongoʻi ‘e ha ni‘ihi te nau mei lava ‘o tokoni lelei ange kapau naʻe ui kinautolu ke fai ha me‘a naʻe hoa mo honau ngaahi talēnití. Na‘á ne pehē, “ʻOku ʻikai ha uiui‘i ʻe maʻulalo ke tau fua. ʻOku ʻomi ʻe he uiuiʻi kotoa pē ha faingamālie ke tau tokoni mo tupulaki ai.”2

Lolotonga e lea ‘a Palesiteni ʻUkitofá, naʻe ʻalu ʻeku fakakaukaú ki ha taimi ne u feʻiloaki ai mo ha mēmipa anga fakatōkilalo ‘o e Siasí ʻa ia na‘e loto-fiemālie ke hiki hake ʻa e feitu‘u naʻá ne tuʻu aí.

ʻI he 1985, naʻá ku ʻapitanga ʻi ha kiʻi kolo ʻi Siamane ko ha ʻōfisa he kautau ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Ne u ngāue fakafaifekau ‘i Siamane ʻi ha taʻu ‘e 10 kimuʻa ai. ‘I heʻeku a‘u atu ʻi he 1983 ko ha sōtia mo hoku uaifi, ko Tēpolá, mo ʻema ongo ‘ōfefine kei īkí, ne mau kamata ʻalu ki ha kiʻi kolo [branch] maʻá e kau fakakautaú ʻa ia naʻe feʻunga mo ha kāingalotu ʻe toko 100 nai. Hili ha ta‘u ʻe ua, ne mau fakakaukau ke mau kau kakato atu ki he anga fakafonua faka-Siamané pea kamata ke mau maʻulotu ʻi he ki’i Kolo Peti Kulusinasí, ‘a ia ne toko 12 nai e tokolahi ʻo e kāingalotú.

Hili ha uike ʻe ua ʻo ʻemau maʻulotú, ne mau fakatokanga‘i ha tangata foʻou ai. Na‘á ne ʻi hono ta‘u 40 tupú, pea naʻa mau toki ʻilo ko e alea‘anga māʻolunga ia ne vaheʻi ki homau koló. Na‘e ʻikai ke ne ‘i aí ke fakahoko ha pisinisi ‘a e siteikí, ka ko ʻene ʻa‘ahi pē. ʻI he tuku ʻa e lotú na‘a mau kiʻi talanoa taimi siʻi, pea ʻi he taimi ne mau fepōpoakiʻaki fakamāvae aí, ne u pehē mahalo te mau toki sio pē ki ai hili ha māhina ʻe ono.

ʻI he uike hono hokó, naʻe toe maʻulotu pē ʻa e aleaʻanga māʻolungá. Na‘á ku toki ʻilo na‘á ne nofo ʻo feʻunga mo ha houa nai ʻe taha mei homau ki‘i koló. ʻI he vahaʻataimi naʻá ne hoko ai ko ha aleaʻanga mā‘olungá, naʻá ne maʻulotu tuʻo ua pe tuʻo tolu he māhina ʻi homau koló. Na‘á ne anga fakakaumeʻa, anga fakalongolongo, pea fakalotolahi. Na‘á ne talanoa maʻu pē mo e mēmipa takitaha ‘o e koló. Pea koeʻuhí ko e tokosiʻi ʻa e kiʻi koló, naʻe faʻa kole ange ke ne kau ʻi he malangá. Naʻá ku saiʻia ʻi heʻene māteakí, naʻá ku ui fakalongolongo ia “ko e Aleaʻanga Māʻolunga Faivelengá.”

ʻI ha Sāpate ‘e taha naʻá ne maʻulotu ʻi he koló ʻi he pongipongí pea naʻá ne toe foki mai ʻi he 6:00 efiafi ke haʻu ki ha ouau papitaiso. ʻI he vahaʻa taimi ko iá, naʻá ne toe maʻulotu ai ʻi ha kolo ʻe taha. Te u talaatu pē ne haʻu ha fakakaukau kiate au ʻo pehē, “Ko e hā ʻene meʻa naʻe fai ke taʻefiemālie ai e palesiteni ʻo e siteikí? Ko e hā mo ha toe ʻuhinga kuo vaheʻi ai ia ki he kiʻi kolo siʻisiʻi taha mo mamaʻo taha ʻi he siteikí?” Mahalo pē na‘e ‘ikai ke ne fu‘u ʻatamai poto, loto fakatōkilalo, mo angalelei ʻo hangē ko ia naʻá ku tomuʻa fakakaukau ki aí. Mahalo pē naʻe ‘ikai ke saiʻia ia ‘i hono uooti totonú peá ne ngāueʻaki leva hono fatongiá ke hola ai mei hono uōtí. Na‘e ʻikai ke u lava ʻo ʻilo e ʻuhinga totonú, ko ia ne u tali pē e fakakaukau ko iá.

Hili ha ngaahi uike mei he papitaiso ko ʻení, naʻá ku foki tuʻuapō atu ki ʻapi ʻi ha hengihengi Sāpate. Naʻá ku ʻi ha ako ʻi he kauʻāfonua ʻo e tafaʻaki fakaHahake mo e faka-Hihifo ʻo Siamané, pea naʻe houa ʻe tolu mo e konga ʻeku fononga ki ʻapí. Na‘á ku ongosia ʻi he‘eku hū atu he matapaá. Naʻe kei ʻā pē hoku uaifi ko Tēpolá. Na‘á ne talamai naʻe tā ange ʻa e “Alea‘anga Māʻolunga Faivelengá”. Na‘á ne fie maʻu ke ma fakataha. Ne u ʻeke ange, “Kimuʻa pe ko e tuku ʻa e lotú?” Ne kamata e lotú ‘i he 10:00 pongipongi. Naʻá ku faka‘amu ke fakahoko ia ʻi he tuku ʻa e lotú kae lava ke u kiʻi mohe ki he 8:30.

Naʻá ne tali mai, “Kimuʻa.”

“9:30?”

“ʻIkai. Kuo pau ke ‘alu ia ki ha feitu’u kehe ‘i ha pisinisi ʻa e siteikí. ‘Okú ne fie fakataha mo koe ʻi hono ‘ōfisí ʻi Felengifētí. Na‘á ne pehē mai ke ke ʻalu ki he Matapā Fika 5.”

“He fihá?” Naʻá ku fehuʻi ange.

Na‘á ne tali mai, “Onó”.

Ne u taʻefiemālie ʻi he taimi ko iá. Kuo ʻosi 12:30 hengihengi. Kapau te u tuli ʻa e 6:00 pongipongi, kuo pau ke u ʻā ‘i he 4:30. ʻA ia he ʻikai ha taimi feʻunga ke u mohe ai. Ko e hā nai e meʻa te u faí? Na‘e ʻikai ha fika telefoni ke u tā ki ai ʻi he pongipongi hokó ke talaange he ‘ikai ke u ʻalu atu ki he fakatahá. Naʻá ku laku hoku valá ʻi he veʻe mohengá peá u tokoto hifo ke mohe kae ʻikai fakamoʻui ʻa e uasí ke fakatatangi ke u ʻā ʻi he taimí. ‘I he’eku tokotó, ne u fakakaukau:

Kapau he ʻikai te u ʻalu ki he fakataha mo e “Aleaʻanga Māʻolunga Faivelengá,” ko e hā e meʻa ʻe hokó? Kapau he ʻikai ke u ʻasi atu ki hono ‘ōfisí, kuo pau pē ke ʻi ai haʻane meʻa ʻe fai ke faka‘aongaʻi lelei ai hono taimí. Ko ʻema fetaulaki hokó te u fakamatala ange ʻa e ‘uhinga naʻe ʻikai ke u ʻalu atu ai ke ma fakatahá, pea te ne tali mai, “ʻOku saipē ia, naʻe tonu pē hoʻo filí ʻau. He ʻikai ke u teitei kole atu ke ke haʻu kapau naʻá ku ʻilo naʻá ke aʻu ki ʻapi kuo fuoloa e poʻulí. ʻE lava ke ta vakai taua ki he meʻa ko iá he taimí ni.” ʻIkai ngata aí, naʻe ‘ikai ko ha mēmipa totonu au ʻo e koló. ʻOku mahino pē naʻe ʻi ai homau lekōtí pea naʻa mau maʻulotu he uike kotoa, ka ko e kau muli kimautolu ia, ne ʻikai ke mau lea faka-Siamane lelei, pea te mau toe hiki ʻi ha māhina ʻe nima pe ono nai.

Na‘e kamata ke fiemālie hoku konisenisí. ʻI ha ngaahi miniti siʻi pē te u tō ʻo mohe. Ka naʻá ku manatuʻi e hingoa fakatenetene naʻá ku ui ʻaki iá pea mo e ngaahi taimi kotoa pē naʻe ʻaʻahi ange ai e “Aleaʻanga Māʻolunga Faivelengá” ki he koló talu ʻemau maʻu-lotu aí. Na‘á ne haʻu ki he papitaisó kuo fuoloa e po‘ulí ʻi he pō Sapaté. Na‘á ne haʻu ki ha ‘ekitivitī ʻa e koló ‘i he lolotonga e uiké. Na‘á ne talanoa maʻu pē ki he kāingalotú pea poupou‘i mo tokoniʻi fakalaumālie kinautolu. Ne ‘ikai pē teitei loto-fakamaau pe taʻe mahu‘ingaʻia. Na‘á ne anga fakaʻapa‘apa ki he palesiteni fakakoló mo ‘ene ngaahi ngāué. Kapau na‘á ne loto-mamahi ʻi hono vaheʻi ia ki he ki‘i kolo ko ʻení, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fakahaaʻi ia.

Ne u tu‘u hake ʻo ʻalu ki he funga toloa ko ia naʻe tuku ai ʻeku uasi fakatatangí. Naʻá ku seti ʻa e uasí ki he 4:30 pongipongi. ʻI heʻeku fakakaukau ke fakataha mo e “Aleaʻanga Māʻolunga Faivelengá,” naʻe ʻikai ke u tokanga ki he meʻa naʻá ne mei lea ʻaki pe fakakaukau ki aí kapau ne ʻikai ke u ʻi ai. Ko hono ʻuhingá, mahalo he ʻikai ke u toe sio pe fanongo ki ai ʻo ka mau ka hiki. Naʻá ku fakakaukau ke u ʻā hake ʻi he hili ha houa ʻe fā peá u fakaʻuli ʻi ha maile ʻe 50 (kilomita ‘e 80) ki hono ʻōfisí koe‘uhí he naʻá ku faka‘apaʻapa‘i moʻoni ia, ko ha “Alea‘anga Māʻolunga Faivelenga.” Ko e hā ka ‘ikai ke u muimui ai kiate ia?

ʻĪmisi
hand reaching for alarm clock

Naʻá ku fakaofiofi atu ʻeku kaá ki he Matapā Fika 5 he 6:00 pongipongi ʻi he Sāpate ko iá pea naʻe fakafeʻiloaki kiate au ha tangata le‘o ʻokú ne toʻo ha meʻafana. Na‘á ne siofi ʻeku peleti laiseni fakakautau ‘Ameliká. Mahalo naʻá ne fifili pe naʻá ku hē. Na‘e fakakaukau nai ʻa e “Aleaʻanga Māʻolunga Faivelengá” ke ʻoua ʻe haʻu ki he fakatahá? Ne hili ha miniti siʻi ʻe ua mei ai, ne tau mai ʻene kaá ʻi he tafaʻakí. Na‘á ne pehē mai, “Malō ʻetau maʻu ki he pongipongí ni, Toni. Ta hū ki hoku ‘ōfisí.” Na‘e fakaava ʻe he le‘ó ʻa e matapaá ke ma hū ki loto.

Hili haʻama talanoa mo ne takimamata au ʻi hono ʻōfisí, naʻá ne fakahā mai e ʻuhinga ʻo e fakatahá. Na‘á ne pehē mai ko e ʻuhinga ʻene ui aú ke u hoko ko ha tokoni ki he palesiteni fakakoló. Naʻe ʻikai ko ha tokoni ʻuluaki pe tokoni ua—ko e tokoni pē taha ki he palesitení. Kimu‘a pea u aʻu atú, ne toko ua pē ʻa e ongo maʻu lakanga fakataula‘eiki ‘i he koló, pea naʻá na fetongitongi pē ʻi he palesiteni fakakoló mo e palesiteni ‘o e kōlomu ʻo e kaumātu‘á hili ha ngaahi taʻu siʻi.

Naʻá ku tali ʻa e uí peá u ngāue kae ‘oua kuó u mavahe hili ha māhina ‘e tolu mei ai ke u ʻalu ki ha ako māhina ʻe ua ‘i he ʻIunaiteti Siteití.

Lolotonga ʻeku mavahé, naʻe fakatou puke hoku hoá mo hoku fohá naʻá ne kei siʻi. Koeʻuhí ko e fie maʻu fakafaitoʻó naʻe ʻave ai ia ki ha falemahaki meimei maile ‘e 60 (97 km) mei homau ʻapitangá. Naʻe ʻikai teitei lāunga ʻa Tēpola pe te ne kole mai ke u foki ange ki Siamane, he ko ha uaifi loto-toʻa ia. Ko hono mo‘oní, naʻá ku toki ʻiloʻi pē ʻokú ne puké ʻi heʻeku aʻu mai ki ʻapí. Hili ha ‘aʻahi tuʻo taha ki he kilinikí, ne fakaʻuli mai e toketaá ʻo tuku mai ia ki ʻapi koeʻuhí he naʻe ʻikai tui ʻa e toketaá ʻoku moʻui lelei feʻunga hoku uaifí ke fakaʻuli. Na‘e fie tokoni e palesiteni fakakoló mo e palesiteni fineʻofá ka naʻá ne tali ʻikai pē ʻi he loto-faka‘apa’apa. Makehe mei he ʻikai ke ne poto ʻi he leá mo e anga fakafonuá, naʻe ʻikai loto ʻa Tēpola ke ne fakakavengaʻi ha taha.

Naʻe telefoni ange ʻa e “Aleaʻanga Māʻolunga Faivelengá” kiate ia ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻe toki ui pē ia ke ne hoko ko e palesiteni ‘o e siteikí. Na‘á ne fehuʻi fakalelei ange kau ki heʻene tuʻunga mo‘ui leleí pea naʻe ʻikai ke feʻunga pē ʻa e tali ange “ʻOku ou sai pē aú.” Neongo e ngaahi fakapapau ʻa Tēpolá, naʻá ne fakafetaulaki ʻa e foʻi tali kotoa pē ʻaki ha fehuʻi mahinongofua ke ne ʻilo ki he tu‘unga totonu ʻo e fāmilí. Naʻe faifai peá ne pehē ange, “ʻE Tēpola, ʻoku totonu ke ke tuku ke tokoniʻi koe ʻe he koló. ʻOku nau fuʻu fie tokoni atu kiate koe, pea ʻe toe vāofi ange ai e koló ʻi haʻanau tokoniʻi koe.” Na‘á ne tali loto-houngaʻia ʻenau tokoní.

‘I heʻeku foki mai mei he ‘Iunaiteti Siteití, naʻa mau nofo pē ‘i he koló ʻi ha toe māhina ‘e ua pea mau toki hiki ki ha kolo ʻoku lahi angé.

Ne mole atu ‘eku ngaahi manatu ki he taimi ko ia ʻo ʻeku mo‘uí ʻi he‘eku tangutu hangatonu hake ʻi hoku nofo‘angá mo fakafoki ʻeku tokangá ki he le‘o ʻo Palesiteni ‘Ukitofá ʻi heʻene ongo mai he meʻaleá. Naʻá ku mahuʻingaʻia ʻaupito ʻi he ngaahi ʻuhinga ʻo ʻene pōpoakí. Ne ʻikai tatau eni mo e ngaahi taimi kehe naʻá ku faʻa fakafekauʻaki ai ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha ʻokú ne fai e leá mo e ngaahi ʻulungaanga fakafo‘ituitui ʻa e tokotaha ko iá (‘i he pisinisí, ʻi he ngāue fakakautaú, ʻio, ʻo a‘u pē ki ha ngaahi malanga kuó u fanongo ai ʻi he lotú), ka na‘e ʻikai ha‘aku veiveiua ki he pōpoaki ‘a Palesiteni ʻUkitofá. Na‘e ʻikai ko e ʻuhingá pē ko hono fakamanatu mai kiate au ʻe he tōʻonga lea ʻa Palesiteni ʻUkitofá ʻa Siamane mo ʻeku ngaahi a‘usia mo e “Aleaʻanga Mā‘olunga Faivelengá.” Ko hono ʻuhingá he ko Palesiteni ‘Ukitofa ʻa e “Aleaʻanga Mā‘olunga Faivelengá.” Ko e fale lahi ne ma fakataha ai ʻi he hengihengi Sāpate ko iá ko e Malaʻe Vakapuna Fakavaha‘apuleʻanga ia ʻo Felengifētí, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko e Pailate Pule ki he Kautaha Vakapuna Lufitānia ʻa Siamané.

Te u lava mo‘oni ʻo pehē kuo ‘ikai ʻaupito ke u ʻilo‘i ha tangata loto-fakatōkilalo mo faivelenga ʻi hono fakahoko e meʻa ʻokú ne malangaʻí. Na‘á ku houngaʻia ke ako ha lēsoni mahu‘inga ʻo e ‘uhinga ke “hiki hake e feitu’u ‘okú ke tuʻu aí.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Hiki Hake ʻa e Feituʻu ʻOkú ke Tuʻu Aí,” Liahona, Nōvema 2008, 53.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Hiki Hake ʻa e Feituʻu ʻOkú ke Tuʻu Aí,” 56.