2017
Mikael Rinne: Masasūseti, USA
June 2017


Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Mikael Rinne

Masasūseti, USA

Ko e tokoniʻi ʻe Pīsope Maikolo Lini hono foha ko Kaí, ke fai ʻene ngāue fakaako mei ʻapí. ʻI he ʻapi ʻo e fāmili Liní, ʻoku fakatou maʻu ai e tuí mo e saienisí.

ʻĪmisi
A father helps his son with his homework. A daughter also works on her own computer.

Ko e vahevahe ʻe Pīsope Lini ha poupou fakalaumālie ki hono fāmilí, ʻoku kau ai ʻa Nia (toʻohemá), ʻAila (toʻomataʻú), mo Kai (mei muí).

ʻĪmisi
A father reads a book to his children

ʻOku pehē ʻe Pīsope Lini, “ʻOku ʻikai ke tokolahi e kakai ʻoku nau maʻu e tuí ʻi heni ʻi Hāvati [ʻUnivēsití],” ka ʻokú ne feinga mo hono uaifi ko Tifenií ke tōkaki e tuí ʻi heʻena fānaú.

ʻĪmisi
A mother holds and plays with her daughter.

Ko e fāmili Liní ko e fāmili Siasi pē ia ʻoku ʻilo ʻe he niʻihi tokolahi honau ngaahi kaungāmeʻa taʻesiasí. Naʻe pehē ʻe Tifenī Lini, mo hona ʻofefine ko Sōliá, “ʻI he ʻaho papitaiso homa foha ko Kaí, naʻe tokolahi ange e kakai taʻesiasí ia ʻi he kāingalotu naʻe ʻi aí.”

ʻĪmisi
A mother reads with her daughters at night in bed.

Ko e tokoniʻi ʻe Pīsope Lini ke fakamohe ʻa Sōlia.

ʻĪmisi
A father brushes his daughter's teeth.

ʻOku pehē ʻe Maikolo Lini, “Ko hono aofangatukú, ko e tuí ko ha fili fakafoʻituitui pē ia.” “ʻI heʻeku hoko ko e pīsopé, heʻikai ke u lava ke foaki ʻa e tuí ki he kakaí; kuo pau ke nau fili ke tui.”

ʻĪmisi
A father and mother spend time with their children.
ʻĪmisi
Mikael Rinne

Ko Maikoló ko ha toketā fakasaienisi. Ko hono malaʻe fakafaitoʻó ko e ʻutó mo e filosilivá, pea ʻoku ʻi ai hono mataʻitohi ʻi he tafaʻaki paiolosia ki he ivi faʻunga ʻo e sinó. ʻOku talatala ki ai e kau mahaki ʻoku ʻi ai ha ngungu honau ʻutó ʻi he Dana-Farber Cancer Institute, falemahaki kanisā ʻo e ʻUnivēsiti Hāvatí, pea ʻokú ne fai ha fakatotolo ke faʻu ha faitoʻo ki he kanisaá.

Leslie Nilsson, faitaá

ʻOku makehe ʻa e tuí ki hoku malaʻé. ʻOku fakakaukau e kakai ʻoku mau ngāué ko e tui fakalotú ko ha fieʻilo pē—ngalikehe mo fakakuonga muʻa, pea lava ke tau pehē ʻoku hangē ha talatupuʻá.

Ko e taha e meʻa ʻoku ʻilo ʻaki au ʻe hoku ngaahi kaungāngāué ko ha tokotaha ʻoku “makehe” ʻene tuí. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai ke u kapekape. Ko e taimi ʻoku hoko ai ha fehālākí, ʻoku ou pehē leva, ‘Oi, malaʻia!” ʻOku hoko ia ko ha meʻa fakaoli ʻaupito ʻi he kilīnikí, ka ʻokú ne liliu e ʻātakaí. Pea ʻoku ou talanoa he taimi kotoa pē ʻo fekauʻaki mo e Siasí.

Kapau ʻokú ke moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei pea ʻokú ke kātaki mo angaʻofa, te ne lava ʻe ia ʻo fakatupunga ha tokanga ʻa ha taha ki he ongoongoleleí, ʻo laka ange ia ʻi hano tālangaʻi ʻo e meʻa fakateolosiá. ʻOku saiʻia ʻaupito hoku ngaahi kaungāngāué ʻi he tōʻonga moʻui ʻa e kakai Siasí mo hotau ʻulungāngá mo ʻetau fehokotakí.

Meimei ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki kotoa e ngaahi foʻi ngungu he ʻuto ʻemau kau mahakí. Kuo pau ke mau fekuki mo ha faingataʻa he ʻaho kotoa pē. ʻOku ʻeke mai ʻe ha niʻihi, “ʻOku anga fēfē hoʻo lava ʻo matuʻuaki e faʻahinga ngāue ko ʻená?” Ko e taha ʻeku ngaahi talí ʻoku ou pehē ange, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku tokoni ʻeku tui fakalotú ke u fehangahangai mo e maté pea maʻu ha mahino ki he kakai ʻoku mei maté. Pea ʻoku ou tui ki he moʻui hili ʻa e maté.”

ʻOku hanga hono tokangaʻi e kakai ʻoku mei maté ʻo fakatonua ʻetau vakai ki he ngaahi faingataʻá. ʻOku ou talaange ki he kakaí, “ʻE malava ke mou puke maʻu pē he ngungu he ʻutó (glioblastoma).” Ko e faʻahinga ngungu kovi taha ia te ke lava ʻo maʻú. Ko e mahaki ia ʻoku lahi taha ʻeku sio aí.

ʻOku talanoa ha tokolahi ʻeku kau mahakí ʻo kau ki heʻenau tui ki he ʻOtuá pea mo e ngaahi maná. Pau ke u fakaalaala, ka te u tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni ʻoku nau vahevahé. ʻOku ou pehē ange, “ʻOku ou tui foki ki he meʻa ko iá. ʻOku ou tui ʻoku lava pē ke hoko ha mana, ko ia ta fakatuʻamelie pē ʻe hoko ia.”

ʻOku pehē ʻe he talatupuʻá ʻoku fepaki ʻa e tuí mo e saienisí. ʻOku tau faʻa fakakaukau ʻoku maʻu ʻi he saienisí e tali ki he meʻa kotoa pē, pea kuo tau “poto he meʻa kotoa pē.” Ka ʻoku lahi fau ange meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiló, ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló.

ʻOku ou ongoʻi ko hono fakatokangaʻi ko ia e faingataʻa ʻo ha meʻa—ʻa e founga fakaʻeiʻeiki ʻoku faʻu ʻaki ha meʻa—ʻokú ne langaki ʻe ia ʻa e tuí. He ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu e natula totonu ʻo ʻetau moʻuí, taʻe kau ai e tuí. Ko hono moʻoní, ko e lahi ange ʻeku ako ʻi he saienisí, ko e lahi ange ia ʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga poto mo fakalangi naʻá ne tataki hono fakatupu kitautolú.

ʻI heʻeku hoko ko ha pīsopé, ʻoku ou sio ki ha kāingalotu ʻoku fefaʻuhi mo e tuí. ʻOku nau omi kiate au ʻo pehē mai, “ʻOku lahi ange ʻeku fakakaukau fakasaienisí ko ia ʻoku faingataʻa moʻoni ai ke u tui.” ʻOku tokoni ki he niʻihi ko ia ʻoku veiveiuá ke nau ʻiloʻi ko ʻenau pīsopé ko ha saienisi mataotao ia ʻi Hāvati ʻoku tui ki he ʻOtuá. ʻOku tokoni ia ke nau ʻiloʻi, “Te u lava pē ʻo tui mo ʻatamai lelei foki.”