2017
Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí: Kī ki he Moʻoní
June 2017


Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí: Kī ki he Moʻoní

Mei ha fakataha lotu fakaemāmani lahi ma‘á e kakai lalahi kei talavoú, “Ko e Moʻoni Kuo Fakafoki Maí,” naʻe fai ‘i he Tāpanekale Sōleikí ʻi he ‘aho 1 ʻo Mē 2016; ke ma‘u e kakato ʻo e leá mo e vitioó, ‘alu ki he lds.org/broadcasts. ‘E lava ke maʻu ‘a e kakato ʻo e ngaahi fakamatala ʻe fā ‘o e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ‘i he history.lds.org/firstvision.

ʻOua naʻa ngalo ʻiate kitautolu pe vaʻinga ʻaki e ngaahi moʻoni mahu‘inga kuo tau ako mei he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ‘a Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
First Vision

Ko Siosefa Sāmita mo e Tamaí mo e ‘Aló, tā fakatātā ʻe Walter Rane

Na‘e tomuʻa ʻiloʻi mo tala ʻa e Fakafoki mai e kakato ‘o e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí he ngaahi ʻaho kimui ní ʻe he kau palōfita ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá. Ko ia, ʻoku ʻikai totonu ke hoko e Toe Fakafoki Maí ko ha meʻa fakaofo kiate kinautolu ʻoku nau ako e folofolá. ʻOku lahi ha ngaahi fakamatala fakakikite ʻi he Fuakava Motuʻá, Fuakava Foʻoú, pea mo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku nau tala mahino mo tuhu ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.1

Naʻe kamata ha fakaakeake fakalotu lōloa ʻi he ʻIunaiteti Siteití ‘i he konga kimui ʻo e 1790 tupú, fakafuofua ko ha taʻu ia ʻe 2,400 hili ʻa e mamata ʻa e Tuʻi ko Nepukanesá ʻi ha misi “ʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo e langí, ha puleʻanga, ʻa ia ʻe ʻikai ʻauha ʻo lauikuonga” (Taniela 2:44). ‘Oku ʻiloa ‘a e fakaakeake ko ‘ení ʻi he kau faʻu hisitōliá ko ha konga ʻo e Fakaakeake Lahi Hono Uá. Naʻe tuʻunga ʻi he ngaahi fakataha fakaakeake mo feʻauʻauhi ko ʻení hono fakakaukauʻi ʻe he fāmili ʻo Siosefa Sāmitá ʻenau tui fakalotú.

Na‘e tākiekina lahi ʻa Siosefa ‘e he ngaahi akonaki mo e fakamatala ʻa ʻene tamaí, ʻa ia naʻá ne fekumi kae ʻikai ke ne maʻu ʻi he ngaahi siasi fakaakeaké ha taha ne fokotuʻutuʻu ʻo tatau mo e founga ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau ʻAposetoló. Naʻe fakafanongo mo fakalaulauloto ʻa Siosefa lolotonga ʻa e ako Tohi Tapu ‘a e fāmilí. ‘I hono taʻu 12, naʻe kamata ke ne fifili ki heʻene ngaahi angahalá mo e tuʻunga hono laumālie taʻefa‘amaté, ʻa ia naʻe tupu ai ʻene fekumi ‘iate ia pē ki he folofolá.

ʻI heʻene fekumí, naʻá ne fakakaukau ke “fai ‘o hangē ko e enginaki ʻa Sēmisí, ‘a ia, ko e kole ki he ʻOtuá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:13; vakai foki, Sēmisi 1:5). Na‘e kamata ʻe he hā mai kimui ‘a e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ‘Alo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefá ʻa e kuonga ‘o e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

Ngaahi Fakamatala ‘e Fā

ʻĪmisi
young Joseph Smith

Na‘e tohi pe tala-kae-tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi fakamatala ʻe fā ʻo ʻene ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. ‘Ikai ngata ai, na’e toe lekooti ʻe kinautolu naʻe moʻui he taimi ko iá ʻenau ngaahi manatu ki he meʻa ne leaʻaki ʻe Siosefa kau ki he mata-meʻa-hā-maí; ʻoku ʻi ai ha fakamatala pehē ʻe nima ʻoku maʻu. Ko ha tāpuaki ia ke maʻu ʻa e ngaahi lekōtí ni. ʻOku nau ʻai ʻa e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefá ko e mata-meʻa-hā-mai lekooti lelei taha ia ʻi he hisitōliá. ‘Oku ou poupou atu ke mou ō ki he history.lds.org ʻo ako lahi ange ki he ngaahi fakamatalá mo ʻilo e founga ʻo ʻenau fengāueʻaki ke ʻomi ha ʻata ʻoku kakato angé.

ʻOku pehē ʻe he fakamatala ki he Ngaahi Tefito he Ongoongoleleí ʻo e “ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí”: “ʻOku tala ʻe he ngaahi fakamatala kehekehe ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ha talanoa tatau, neongo ʻoku fakanatula ʻenau kehekehe ʻi he fakamamafaʻí mo e fakaikiikí. ʻOku ʻamanaki ʻa e kau faʻu hisitōliá, ko e taimi ko ia ʻoku toe talanoaʻi ai ʻe ha tokotaha fakafoʻituitui ha aʻusia ʻi ha ngaahi tūkunga lahi ki ha kakai kehekehe, ʻi ha ngaahi taʻu lahí, ʻe fakamamafaʻi ʻe he fakamatala takitaha ʻa e ngaahi konga ʻo e aʻusiá mo ʻi ai ha ngaahi fakaikiiki makehe. ʻIo, ʻoku ʻi ai ha ngaahi faikehekehe tatau ʻi he ngaahi fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ʻi he fakamatala fakafolofola ki he mata-meʻa-hā-mai ʻa Paula ʻi he hala ki Tāmasikusí mo e aʻusia ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Neongo ʻa e ngaahi faikehekehé, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku faitatau kotoa ai ʻa e ngaahi fakamatala ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. Kuo maʻu hala ha niʻihi ʻo tala ko ʻene kehekehe pē hono toe talanoaʻi ʻo e foʻi talanoá, ko e fakamoʻoni ia ʻoku loi. Neongo ia, ʻoku hanga ʻe he ngaahi lekooti fakahisitōlia kehekehé ʻo ʻai ke tau lava ʻo ʻilo lahi ange ki he meʻa mahuʻingá ni ʻo laka ange ʻi ha meʻa ne tau mei malava kapau naʻe siʻi hono fakamatalá.”2

Fakamatala ʻo e 1832

‘Uluakí, ko e fakamatala ‘o e 1832 ko e fuofua fakamatala fakaikiiki ia ne hiki ʻo e ʻUluaki-Mata-Meʻa-Hā-Maí. Ko ha konga ia ‘o ha piokālafi peesi ʻe ono, naʻe hiki hono konga lahi tahá ʻe Siosefa. Ko e fakamatalá ni kuo tauhi ia ʻe he Siasí talu hono hiki. Hili ‘a e fononga fakahihifo ʻa e kau paioniá, naʻe kei fa‘o pē ia ʻi ha puha ‘i ha ngaahi taʻu lahi pea naʻe ʻikai ʻiloʻi kae tālunga hono pulusi ʻi ha pepa fakatotolo he ʻunivēsití ʻi he 1965. Talu mei ai mo hono toutou pulusi, kau ai ʻene hā he LDS.org pea mo e Ngaahi Pepa ʻa Siosefa Sāmitá.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Siosefa ʻi he pepá ni ʻene loto faingataʻaʻia ʻi he ʻikai ke ne ʻilo e feituʻu ke maʻu mei ai e fakamolemole ʻa e Fakamo‘uí. ‘Okú ne fakamoʻoni, “Na‘e fakaava ’e he ‘Eikí ’a e langí kiate au pea na‘á ku mamata ki he ’Eikí.”3 Kuo fakaʻuhingaʻi ʻe ha niʻihi ʻa e lea ko ʻení tokua ko e ʻuhinga ʻa Siosefá ki he hā mai ʻa ha tangata fakalangi pē taha, ka ʻi hono lau ʻo fakatatau mo e ngaahi fakamatala kehé, ʻe lava ʻo mahino ʻa e kupuʻi leá ni naʻe fakaava ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ʻa e ngaahi langí pea fakahā Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa.

ʻOku fakamamafaʻi lelei ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e Fakalelei ‘a e Fakamoʻuí mo e huhu‘i fakafoʻituitui naʻá Ne fai kia Siosefá. ‘Oku pehē hano konga: “… Naʻe folofola mai [ʻa e Eikí] kiate au ʻo pehē, ʻSiosefa ko hoku foha, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá. … Na‘e kalusefai au maʻá e māmaní ke lava ʻe kinautolu kotoa ʻe tui ki hoku hingoá ʻo maʻu ‘a e mo’ui ta‘engatá.’” Na‘e fakamoʻoni‘i ʻe Siosefa na‘á ne aʻusia ha fiefia mo e ʻofa ka naʻe ʻikai ha taha naʻe tui. “Na‘e fakafonu hoku laumālié ʻe he ‘ofá pea naʻá ku lava ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ke fiefia ‘i he fiefia lahi pea naʻe ‘iate au ʻa e ‘Eikí, ka naʻe ʻikai [ke u] ma‘u ha taha ʻe ala tui ki he mata-meʻa-hā-mai fakalangí. Neongo ia, naʻe fifili hoku lotó ki he ngaahi meʻá ni.”4

Fakamatala ʻo e 1835

Hokó, ko e fakamatala ‘o e 1835 ko ha fakamatala ia ʻe Siosefa ʻene mata meʻa-hā-maí kia Lōpeti Mātiu, ko ha taha ‘aʻahi ki Ketilani, ‘Ohaiō, ʻi he 1835. Na‘e lekooti ia ʻi he tohinoa ‘a Siosefá ʻe heʻene tangata tohí. Naʻe ʻikai fakakau ia ʻi he ngaahi ʻuluaki pulusi ʻo e hisitōlia ‘o Siosefá pea naʻe toki fuofua pulusi ia ʻi he BYU Studies ‘i he 1960 tupú. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa ʻi he fakamatala ko ʻení, naʻe ‘uluaki hā mai ʻa e ‘Otuá kiate ia, pea naʻá ne toe mamata foki ki he Fakamoʻuí: “Naʻá ku tangi ki he ‘Eikí ʻi he fu‘u lotu lahi. Na‘e hā ha pouafi ʻi ‘olunga ʻi hoku ‘ulú; ʻo nofo mai kiate au mo fakafonu au ʻaki ha fiefia ʻoku ʻikai lava ke faʻa fakamatala‘i. Na‘e hā mai ha tokotaha ʻi he lotolotonga ‘o e pouafí, ʻa ia na‘e kāpui ia ka naʻe ʻikai vela ha meʻa. Naʻe toe hā mai mo ha tokotaha kehe ʻo tatau mo e ʻuluakí. Na‘á ne pehē mai kiate au, ʻKuo fakamolemole‘i hoʻo ngaahi angahalá.’” ‘I he fakamatala ko ʻení, na‘e toe pehē ai ʻe Siosefa, “Na‘á ku mamata ki ha kau ʻāngelo tokolahi ‘i he mata-meʻa-hā-mai ko ʻení.”5

Fakamatala ʻo e 1838

Ko e fakamatala ʻo e 1838 ʻa e fakamatala ʻiloa taha ne maʻu mei he Hisitōlia Kuo Hiki ʻo Siosefá (Josephʻs Manuscript History). Na‘e hiki hono fuofua tataú ʻi he hili e hola ʻa Siosefa mei Ketilani ‘i he konga kimu’a ‘o e 1838, pea ko e fika uá na’e teuteuʻi ia ʻi ha taimi nounou pē mei he heʻene hao mei Mīsuli ‘i he 1839. Na‘e hiki ia ʻi he taimi ‘o ha fakafepaki lahi. Na‘e fuofua pulusi ia ‘i he 1842 ʻi he Times and Seasons, ko ha nusipepa ‘a e Siasí ʻi Nāvū ‘i ʻIlinoisi. Na‘e toe fakakau foki ia ʻi he Mata‘itofe Mahuʻingá ‘i he 1851, ko ha tohi tufa ki he Kāingalotu Pilitāniá. Naʻe fakamafaiʻi ia ko e folofola ʻi he 1880.

Kuo ‘osi pulusi ha ngaahi hiki kehekehe ‘o e fakamatalá ni ‘i he The Joseph Smith Papers. Kae hangē ko e fakamatala ‘o e 1835, ko e fehuʻi mahuʻinga ʻi he fakamatala ko ʻení pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku totonú. Ko e fakamatalá ni ʻoku “nofo taha ia ʻi he mata-meʻa-hā-maí ko e kamata‘anga ʻo e ‘tuʻu mo e fakalakalaka ʻa e Siasí’” ko ha hisitōlia ʻo e Siasí, kae ʻikai ʻo Siosefa pē.6 Ko ia, ‘oku ʻikai leva ke kau ai e fakamatala ki he fakamolemoleʻi fakafoʻituitui naʻe ʻasi ʻi he ongo fakamatala ‘e ua kimuʻá.

Fakamatala ‘o e 1842

Pea ko e faka‘osí, ko e fakamatala ‘o e 1842 ko e tali ia ki ha kole ke fakamatala meia Sione Ueniuefi, ko e ‘ētita ʻo e Chicago Democrat. Naʻe fai ʻe Siosefa ha tohi ki ai na‘e ‘ikai ngata pē he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ka naʻe toe kau foki ai mo ha fakamatala ʻo ‘ene ʻUluaki-Mata-Meʻa-Hā-Maí. Na‘e pulusi ʻa e tohí ‘i he Times and Seasons ʻi he 1842. ‘I hano fakangofua ʻe Siosefa, naʻe toe pulusi ia ‘i he 1844 ʻe he faihisitōlia ko ‘Isileli Taniela Lupi ʻi he‘ene tohi fekauʻaki mo e ngaahi siasi faka-Kalisitiane ʻi he ‘Iunaiteti Siteití.7 Na‘e fakataumuʻa ‘a e fakamatalá ni ki ha kakai naʻe ‘ikai ke nau maheni mo e tui faka-Māmongá. Na‘e hiki ia ʻi ha taimi nonga taʻeʻamanekina he fakafepaki na’e fehangahangai mo e Palōfitá.

Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻa e puputuʻu naʻá ne fouá pea mo e hā mai ʻa ha toko ua ko ha tali ki heʻene lotú, ʻo tatau mo e ngaahi fakamatala kehé: “Naʻá ku tofanga ʻi ha mata-meʻa-hā-mai fakalangi ʻou mamata ki ha toko ua nāunauʻia naʻá na tatau tofu ‘i he fōtungá, mo hona angá, na‘e ʻākilotoa ʻe ha maama ngingila naʻe ngingila ange ʻi he laʻā ʻo e ho‘atā mālié. Na‘á na fakahā mai kiate au naʻe tui ʻa e ngaahi siasí kotoa ki ha ngaahi tokāteline hala, pea ʻoku hala hanau taha ʻe lau ʻe he ‘Otuá ko hano siasi mo e puleanga. Pea na‘e fekauʻi mahino au ke ‘ʻoua naʻá ku muimui kiate kinautolu,’ ʻi he taimi tatau pē naʻá ku maʻu ha tala‘ofa ʻe fakaʻilo mai kiate au ʻa e kakato ‘o e ongoongoleleí ʻi ha taimi ʻi he kaha‘ú.”8

Ko ha tāpuaki ke ma‘u ʻa e ngaahi fakamatala ko ‘eni ʻo e ʻUluaki-Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefá. Hangē ko e Ngaahi Kosipeli ʻo e Fuakava Fo’oú ʻoku nau fakamatalaʻi kakato e moʻui mo e ngāue ʻa Kalaisí, ʻoku tānaki mai ʻe he ngaahi fakamatala takitaha ʻoku nau fakamatalaʻi e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefá ha fakaikiiki mo ha ʻilo mahuʻinga ki he meʻa kakato ne hokó. ʻOku nau fakamatalaʻi fakataha ʻa e talanoa tatau mo fenāpasi ʻa Siosefá. ʻOku nau fakamamafaʻi kotoa pē naʻe ʻi ai ha puputuʻu mo ha vākovi ʻi he ngaahi siasi faka-Kalisitiané; naʻe fie ʻilo ʻe Siosefa pe ko e fē, kapau naʻe ʻi ai, naʻe totonú; naʻá ne fekumi ʻi he folofolá mo lotu; pea naʻe ʻalu hifo ha maama meí he langí; pea naʻe hā mai ha ongo tangata fakalangi mo tali ʻene lotú.

“He ʻIkai Te U Lava ʻo Fakaʻikaiʻi Ia”

Ko e fakamatala ko ia ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita ʻo e 1838 kuo fakamafaiʻí ko e aʻusia ako lelei taha ia ʻe ala maʻu ʻe ha taha ʻi he māmaní. Na‘e liliu ʻe he meʻá ni e moʻui ‘a Siosefá, kuó ne liliu ʻeku mo‘uí, pea ʻoku ou ‘ilo kuó ne liliu pe te ne liliu hoʻo mo‘uí ʻi haʻo lotu ki he ʻEikí ke fakapapauʻi hono moʻoní.

Hangē ko ʻene hā ʻi he fakamatala ʻi he “Ngaahi Fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí,” ‘a ia ʻoku ʻi he LDS.org: “Naʻe toutou fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa Sāmita naʻá ne mamata ʻi ha mata-meʻa-hā-mai fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻE ʻikai lava ke fakamoʻoniʻi ʻe he fakatotolo fakahisitōliá ʻataʻatā pē hono moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí pe ko e fakafepaki ki aí. Koeʻuhí ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku fie maʻu ʻa e tokotaha fekumi fakamātoato ki he moʻoní ke ne ako ʻa e lekōtí pea maʻu ha tui feʻunga kia Kalaisi ke ne kole ʻi he loto fakamātoato mo fakatōkilalo ki he ʻOtuá, pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí. Kapau ‘e kole ʻe he tokotaha fekumí ‘i he loto fakamātoato ke ne ngāue‘i ʻa e tali ‘e fakahā mai ʻe he Laumālie Mā‘oniʻoní, ʻe fakahā ki ai e moʻoni ‘o e mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá. ‘I he founga ko ʻení, ‘e lava ke ʻilo ‘e he tokotaha kotoa naʻe lea mo‘oni ʻa Siosefa Sāmita ‘i heʻene pehē, ‘kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai; na‘á ku ʻilo‘i ia, peá u ‘iloʻi ‘oku ʻafio‘i ia ʻe he ‘Otuá, pea he ‘ikai te u lava ʻo faka‘ikaiʻi ia’ [Siosefa Sāmita—Hisitolia 1:25].”

Fakatatau kia Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918), “Ko e me‘a maʻongo‘onga taha kuo faifaiangé pea hoko ʻi māmani, talu mei he toetu‘u ʻa e ‘Alo ʻo e ‘Otuá mei he fonualotó pea mo ʻEne hā‘ele haké, ko e hā‘ele mai ko ia ʻa e Tamaí pea mo e ‘Aló ki he talavou ko Siosefa Sāmitá.”9

Ngaahi Mo‘oni mei he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí

ʻĪmisi
the Father and the Son

Ko ha a‘usia fakaofo mo fakatupu ʻilo lahi ke ʻanalaiso ‘a e meʻa ‘oku tau ako mei he aʻusia toputapu mo fakalaumālie ko ‘ení. ‘Oku ou fie vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e mo‘oni ne tau ako mei he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá fekau‘aki mo e natula taʻengata ‘o ʻetau Tamai Hēvaní mo hono ‘Alo ko Sīsū Kalaisí; ko hono moʻoni ‘o Sētané; ko e fefaʻuhi ‘i he leleí mo e koví; pea mo e ngaahi tafaʻaki mahu‘inga kehe ʻo e palani ma‘ongoʻonga ‘o e fakamoʻuí.

‘Oku tau ʻilo ʻoku mo‘oni ʻa e folofolá pea ‘e lava ʻo toʻo fakahangatonu mo faka‘aongaʻi ‘i heʻetau mo‘uí.

‘Oku tau ʻilo ʻoku ʻomi ʻe he fifili ki he folofolá ha mālohi mo ha ʻilo.

‘Oku tau ʻilo ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e ʻiló ʻataʻataá pē; ko hono fakahoko ʻo e meʻa ʻoku tau ʻiló ʻoku maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá.

‘Oku tau ako ke falala ki he ‘Otuá pea hanga kiate Ia ke maʻu e tali ki he ngaahi fehu’i mahu‘inga taha ʻo e mo‘uí pea ʻoua te tau falala ki he tangatá.

‘Oku tau ʻilo ʻoku tali e ngaahi lotú ʻo fakatatau mo ‘etau tui taʻe-ueʻiá pea fakatatau mo e finangalo ‘o e Tamai Hevaní.

‘Oku tau ʻilo ʻoku mo‘ui ʻa Sētane pea ‘okú ne maʻu ha mālohi moʻoni ke tākiekina e mamaní, kau ai mo kitautolu.

‘Oku tau ʻilo ʻoku fakangatangata ʻa e mālohi ‘o Sētané pea ʻoku ikuna‘i ia ʻe he mālohi ‘o e ʻOtuá.

‘Oku tau ʻilo he ʻikai taʻofi ʻa e feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá pea ʻoku pau naʻe ʻilo ʻe Sētane hono mahuʻinga ʻo Siosefa Sāmita ʻi hono fatongia ko e Palōfita ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

‘Oku tau ʻilo te tau lava ‘o ikunaʻi ‘a Sētane ʻaki haʻatau ui ki he ‘Otuá pea tui mo falala kakato kiate Ia.

‘Oku tau ʻilo ko e feituʻu ‘oku ʻi ai ‘a e māmá, kuo pau ke mavahe ʻa e fakapoʻulí.

‘Oku tau ʻilo ko e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ‘Alo ko Sīsū Kalaisí, ʻokú Na sino māvahevahe, ʻoku tatau Hona fōtungá mo Hona ʻīmisí.

ʻOku tau ʻilo ʻoku fakatupu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá.

‘Oku tau ʻilo kuo toe tuʻu ‘a Kalaisi.

‘Oku tau ʻilo ʻoku ‘afioʻi fakatāutaha kitautolu ‘e he ʻOtuá pea ʻokú Ne afioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú mo e meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí. Na‘á ne ui ʻa Siosefa ‘aki hono hingoá.

‘Oku tau ʻilo ʻa e vā fetu‘utaki ʻo e Tamaí mo e ‘Aló. ʻOku talangofua ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí, pea ʻoku fetuʻutaki ʻa e Tamaí mo e kakai matelie ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi Hono ʻAló.

‘Oku tau ʻilo ʻoku ‘ofeina ʻa Sīsū Kalaisi ‘e Heʻene Tamaí ʻaki hono ui ʻe he Tamaí ʻa Sīsū ko Hono ‘Alo ʻOfa‘angá.

‘Oku tau ʻilo ko e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí naʻe ‘ikai ke ʻi māmani ia ‘i he taimi ʻo Siosefa Sāmitá, ʻo hangē ko ʻEne ʻuluaki fokotuʻú, ʻo fakamoʻoniʻi ai e Hē Lahi mei he Moʻoní naʻe kikite‘i ʻe he ʻAposetolo ko Paulá.

‘Oku tau ʻilo ko e taimi ‘oku tau tokanga feʻunga ai ʻo holi ke kau mai e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, te Ne fakahā mai ʻa e hala ʻoku leleí kiate kitautolu. ‘I he taimi ʻo Siosefá naʻe hala kātoa ʻa e ngaahi siasí mo e ngaahi kautahá.

‘Oku tau ʻilo ʻoku ma‘u ʻe he kuonga fakakosipeli kotoa pē ʻo e moʻuí ʻa e ngaahi vīsone, ngaahi tāpuaki, mo e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.

‘Oku tau ʻilo ha meʻa ki he founga hono fili ʻe he ‘Otuá ʻEne kau palōfitá.

‘Oku tau ʻilo ʻoku fili ʻe he ‘Otuá ʻa e kakai loto maʻa ʻoku angatonu mo maʻu ha holi māʻoni‘oni ke fai ʻEne ngāué, ‘o fakamoʻoniʻi e akonaki mei he Tohi Tapú ʻoku ‘afio ʻa e ‘Otuá ki he lotó pea ʻoku ʻikai ke Ne fili ‘o fakatatau mo e fōtunga ki tuʻá pe tu‘unga pe lakanga he sōsaietí (vakai, 1 Samuela 16:7).

Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá ko e kī ia ke fakaava ʻaki ha ngaahi moʻoni lahi kuo fūfuu‘i ʻo lauisenituli. ʻOua naʻa ngalo ʻiate kitautolu pe vaʻinga ʻaki e ngaahi moʻoni mahu‘inga kuo tau ako mei he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai ki ha sīpingá, Teutalōnome 4:27–31; ʻĪsaia 60–62; Selemaia 30–33; ʻIsikeli 37:15–28; ʻĀmosi 9:11; Malakai 3:1; Mātiu 17:11; Maʻake 9:12; Ngāue 3:19–21; Loma 11:25–27; ʻEfesō 1:9–10; 2 Tesalonika 2:1–3; Fakahā 14:6; 1 Nīfai 13:34–42; 2 Nīfai 26:14–17; Sēkope 6:1–4; 3 Nīfai 21.

  2. “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  3. Ko Siosefa Sāmita, ‘i he Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, Vol. 1 ʻo e Histories series ‘o e The Joseph Smith Papers, liliu ʻe Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, mo Richard Lyman Bushman (2012), 12–13; sipela, faka‘ilonga lea, mo e fakamataʻitohi lahi na‘e fakaleleiʻi; vakai foki, Dean C. Jessee, “The Earliest Documented Accounts of Joseph Smith’s First Vision,” ʻi he John W. Welch mo e Erick B. Carlson, eds., Opening the Heavens: Accounts of Divine Manifestations, 1820–1844 (2005), 1–34; “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  4. Vakai, Siosefa Sāmita, ‘i he Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 12–3; sipela, fakaʻilonga lea, mo e fakamata‘itohi lahi naʻe fakalelei‘i; vakai foki, “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  5. Vakai, Siosefa Sāmita, ‘i he Journals, Volume 1: 1832–1839, Vol. 1 ʻo e hokohoko ‘o e tohinoa ʻo e The Joseph Smith Papers, ‘ētitaʻi ‘e Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, mo Richard Lyman Bushman (2008), 88; sipela, fakaʻilonga lea, mo e fakamata‘itohi lahi naʻe fakalelei‘i; vakai foki, “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  6. “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  7. Vakai I. Daniel Rupp, He Pasa Ekklesia: An Original History of the Religious Denominations at Present Existing in the United States (1844), 404–10.

  8. Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 494; vakai foki, “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  9. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 17.