2017
Sōtia maʻá e ʻEikí
June 2017


Sōtia maʻ á e ʻEikí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Mekisikou Siti, Mekisikou.

Na‘e pau ke u fili pe te u fakahoko pē ia ʻe au pe ʻe tuku ki he to‘ukupu ʻo e ‘Eikí kae tuku taha ʻeku tokangá ki heʻeku ngāue fakafaifekaú.

ʻĪmisi
soldier for the Lord

Fakatātā mei he Getty Images; Laʻitā ‘o e sōtiá meia Krista Rossow/Getty Images

‘I he ngaahi taʻu lahi kuohilí na‘á ku hoko ai ko ha faifekau taimi kakato ʻi he Misiona Mexico Monterrey North. Ne u ongo‘i ko ha tāpuaki lahi ke ngāue fakafaifekau.

‘I he taimi naʻe kamata ai eku ngāue fakafaifekaú, ne ʻi ai ha meʻa ‘e taha ne teʻeki ai ke u fakalelei‘i. Naʻe teʻeki ai ke u ma‘u e pepa ke fakaʻatā au mei heʻeku ngāue fakakautaú. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito e fakamatala fakapepa ko ʻení. ‘Oku ʻuhinga ia kuo fakakakato ʻe ha talavou ‘a ʻene ngāue fakakautau tuʻu paú peá ne maʻu e totonu ke ngāue mo ako. ‘Oku fakalāngilangiʻi ia ko ha tangataʻi fonua ‘o Mekisikou.

ʻI he ofi mai ʻa e ʻaho ki hono foaki ʻo e fakamatala fakapepa ko ʻení na‘e kamata ke u hohaʻa. Na‘á ku tohi ki heʻeku ongomātu‘á ʻo kole ange ke na vakai pe te na lava ʻo maʻu mai ʻeku tohi ngāue fakakautaú. ‘I heʻeku maʻu ʻena tohi hokó, naʻe toe lahi ange ʻeku hohaʻá. Na‘á na talamai naʻe ʻosi fakahā ange ʻe toki tukuange pē ʻa e fakamatala ko iá ki he tokotaha haʻana iá.

Na‘á ku ongoʻi ha fie ma‘u fakavavevave ke u lotu ki he ʻEikí mo kole kiate ia ʻa e me‘a ke faí. Ko e talí, ‘a ia naʻe ‘ikai vave hono maʻú, ‘oku totonu ke u fakamatala ki he palesiteni misioná ʻa ʻeku palopalemá. Lolotonga ‘eku talanoa mo iá, naʻá ma alea‘i ha fili ʻe ua. Ko e tahá te u “falala ki he ʻEiki.” Ko hono uá, ko ʻeku ʻalu pē ʻo ʻomai ia. Ko e filí ne ʻaʻaku pē ia.

Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi ʻa e meʻa ke faí. Naʻá ku fakahā ʻeku ngaahi hoha‘á ki hoku hoá, pea naʻe fakamālohia kimaua ‘i heʻema lau ‘a e potufolofola ko ʻení: “‘Ikai oku mou ʻiloʻi, ʻoku mou ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá? ʻIkai ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku ʻiate ia ʻa e māfimafi kotoa pē, ʻo ka ne ka folofola pē ʻe takatakai fakataha ʻa māmani ʻo hangē ha takainga tohí?” (Molomona 5:23). Na‘e veteki ʻe he potufolofola ko ‘ení ʻa ʻeku puputuʻú. Mei he mōmeniti naʻá ku lau ai iá, naʻá ku ‘iloʻi ko hoku fatongia ke tuku kakato ʻa hoku iví ki he‘eku ngāue fakafaifekaú. Ko ʻeku palopalemá naʻe ‘i he toʻukupu ‘o e ʻEikí.

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ku maʻu ha tohi ʻe taha mei he‘eku ongomātuʻá. Naʻe tohi mai heʻeku tamaí ʻa e meʻa ko ʻení:

“Foha, na‘á ku toe foki ki he ʻōfisi Tau-Maluʻi Fonuá, ʻo feinga ke kumi ha taha ke ne tokoniʻi kimaua ʻi hono solova hoʻo palopalemá. Hili ha‘aku talanoa mo ha kakai tokolahi, na‘e tataki au ki ha feituʻu ʻe taha. Naʻá ku aʻu atu mo ha ongo‘i loto-foʻi mo fu‘u fie maʻu tokoni. Ko e ‘uluaki meʻa na‘á ku sio ki aí ko ha matapā lahi, ‘a ia naʻe fakaava pea le‘ohi ʻe ha ongo sōtia sino kaukaua. Naʻá ku feinga ke maʻu ha loto-to‘a ke u hū ki loto, naʻá ku maʻu ‘a e ʻōfisi naʻe fakahinohino au ki aí. ʻI heʻeku tukitukí, naʻá ku ongo‘i manavasiʻi ka naʻe tataki au ʻe he Laumālie ‘o e ʻEikí.

“ʻI heʻeku hū atú, naʻá ku sio ki ha ʻōfisa naʻá ne tangutu mai ‘i ha tesi. Ne lahi e ngaahi mētali ʻi hono fatafatá, pea naʻe fonu e ngaahi holisi hono ʻōfisí ʻi ha ngaahi tohi fakamoʻoni lanu kehekehe. Na‘á ma lulululu, peá ne fehuʻi mai, ‘Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke ʻaʻahi mai aí?’

Naʻá ku tali ange, “‘ʻOku ʻi ai hoku foha ‘oku lolotonga ngāue fakafaifekau,’ ‘Tuʻunga ʻi he meʻá ni, ʻe ‘ikai lava ke ne foki mai ke maʻu ʻa ʻene tohi ngāue fakakautaú. Kuo u ha‘u ke vakai, pe ʻe lava nai ke u ʻalu mo e tohí.’

“ʻIkai, he ‘ikai malava ia. ‘E toki lava pē ke ʻoange ia ki he tokotaha ‘oku ʻa‘aná,’ ko e tali ia ʻa e ‘ōfisá.

“‘I he mōmeniti ko iá, ne fakamaamaʻi au ‘e he ʻEikí ‘aki Hono Laumālié, pea u pehē ange, ʻTangata‘eiki, ʻokú ke ma‘u ha kau sōtia tokolahi ʻi he malumalu hoʻo pulé ʻa ia ko honau fatongia ia kiate koe ke fakakakato ʻenau ngaahi ngāué. Ko e founga tatau pē, ʻoku fakahoko ai ‘e hoku fohá ʻa hono fatongia ke malanga ‘aki ʻa e ongoongolelei ‘o e ʻEikí ‘i he taimí ni. ‘I he foʻi mōmeniti pē ko ʻení, ko ha sōtia ia ma‘á e ’Eikí.’

“Ne tuʻu hake ʻa e ʻōfisá ni mei hono seá ‘i he meʻá ni, ʻo pehē mai, ʻ‘Oku ‘i ai nai haʻo faʻahinga tohi fakamoʻoni (ID)? Ko hai e hingoa ho fohá?’

“Hili ʻeku tali ‘ene ngaahi fehuʻí, na‘á ne ui ha sekelitali mo pehē ange, ʻToʻo mai e ngaahi laʻi pepa ki he faifekau kei talavou ko ‘ení.’

“Na‘á ne fakamoʻoni ai, silaʻi ia, peá ne tafoki ʻo mono mai ia kiate au. Ne ʻikai ha toe meʻa na‘e fie maʻu. Ne u lulululu mālohi hono nimá mo e loto hounga‘ia. ʻE hoku foha, kuo ʻosi maau hoʻo ngaahi pepá pea kuo pau ke ke fakahā hoʻo loto houngaʻia ki he ʻEikí ʻaki hoʻo ngāue maʻana ko ha sōtia moʻoni.”

Hili hono ma‘u e tohi ko ‘ení, naʻá ku fakamālō ki he ‘Eikí ʻi he faka‘aongaʻi Hono mālohí ke tokoniʻi au, koeʻuhi ko ʻEne tali ʻeku ngaahi lotú, pea mo hono fakaivia ʻeku tamaí. ‘Oku ou lotua ke tuku kakato ʻetau falalá ki he ʻEikí, pea ʻoua naʻa teitei ngalo ʻa ʻEne talaʻofá: “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ‘ilo; tukituki, pea ʻe to‘o kiate kimoutolu. He ko ia kotoa pē ʻoku kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí, ʻokú ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia” (3 Nīfai 14:7–8).