2015
Uiraa e pahonoraa
Atopa 2015


Uiraa e pahonoraa

« I te ma’iraahia to’u mama, ua haapae e ua pure matou no’na, are’a râ ua pohe oia. Nahea te hau e noaa ai ia’u i roto i te reira ? »

E taime oto teie i roto i to outou oraraa. E tupu ihoa te hinaaro no te tamarûraa e no te mau pahonoraa i ta outou mau uiraa e rave rahi : « No te aha aita oia i ora mai ? E ite faahou anei au ia’na ? Nahea vau ia haere i mua e aita oia ? »

Te horo’a mai nei te evanelia a Iesu Mesia i te tamahanahana e i te mau pahonoraa. Ua fafau mai te Fatu e, « E ao to tei oto, e tamahanahanahia ho’i ratou » (3 Nephi 12:4). A imi i te Varua maitai, i te mea e, o Oia te Faaa’o.

E uiui to outou mana’o e, ua faaroohia mai anei ta’u pure. Ia ite papû outou e : e faaroo mai te Metua i te ao ra i ta tatou mau pure i te mau taime atoa. Te parau fafau nei te mau papa’iraa mo’a e te mau peropheta ora ia tatou e, e parau mau te reira. Te parau ta te Fatu i parau atu ia Iosepha Semita, ua au atoa ïa no outou : « Ua tae mai ta oe mau pure e te mau pure ho’i a to oe na mau taeae i nia i roto i to’u nei tari’a » (PH&PF 90:1). Tera râ, e ti’a ia tatou ia haamana’o e, te pahono mai nei te Metua i te ao ra i ta tatou mau pure ma te hi’o-faaatea-raa mure ore i te feruriraa (a hi’o Isaïa 55:8–9). No reira tatou e pee ai i te hi’oraa o te Faaora no te ani i te mau haamaitairaa, tera râ, i muri iho, e ani tatou ma te aau tae ia haapa’ohia te hinaaro o te Metua (a hi’oLuka 22:42).

Noa’tu e, e mea fifi, e nehenehe teie tamataraa e riro ei taime tupuraa i te rahi no outou. E nehenehe oe e haapii ia roaa te faaroo i roto i te hinaaro o te Atua, noa’tu e, aita to oe mama i ora mai. Oia mau, ua hinaaro oe ia ora oia. Tera râ, te tamataraa o teie oraraa tahuti nei o te ti’aturiraa ïa i te Atua i te mau taime atoa—i te taime ihoa râ e mea fifi mau. Mai te mea e, e ti’aturi oe Ia’na, « e ohipa amui mai te mau mea atoa ei maitai no outou » (PH&PF 90:24).

E tuhaa te pohe no te faanahoraa

Ia au i te faanahoraa no te oaoa a to tatou Metua i te ao ra no tatou, ua niuhia to tatou ho’iraa i mua i To’na aro i ni’a i te pohe e te ti’a-faahou-raa, o te tauturu ia tatou ia taui mai teie huru tahuti i roto i te huru tahuti ore. Titau-noa-hia ia oe ia farii e, e tuhaa te pohe no te faanahoraa, e ia ti’aturi e, ia tae i te hoê mahana, e ti’a ia oe ia parahi faahou i piha’i iho i to oe metua vahine pohe. Ia ite mai oe e, tei roto to oe metua vahine i te ao varua e te tia’i nei oia ia oe.

David M.,18 matahiti, Western Kasai, Repupirita manahune no Congo

Tei roto oia i te ao varua

A piti matahiti i ma’iri a’enei, ua itehia e, e ma’i mariri aitaata to to’u metua vahine. Aita vau i au ia hi’o ia’na i roto i te mauiui, e ua hinaaro vau ia nehenehe e rave hoê mea no’na. E noa’tu e, ua maitai rii mai to’u metua vahine, ua riro râ ei ohipa teimaha. Tei roto to oe metua vahine i te hoê vahi eita oia e oto e aore râ, e mauiui. E mea fifi roa ia ore ia ite faahou ia’na, tera râ, aita oe e vai otahi noa. E here noa oia ia oe i te mau taime atoa, e e vai noa mai to oe Metua i te ao i piha’i iho ia oe no te amo ia oe i te mau taime e paruparu oe. E ore roa oe e faaru’ehia. Ua mamae Iesu Mesia i te mau mauiui o teie nei ao ; ua ite Oia i to oe mau mana’o, e i te fifi ta oe e faaruru nei. A rave mai ta’u i rave i roto i to’u mau taime tamataraa: A haere Ia’na ra, e Na’na e haamâmâ i ta oe hopoi’a.

Shiloh W.,18 matahiti, Chihuahua, Mexico

E tahoê-faahou-hia to oe utuafare

12 noa to’u matahiti i pohe ai to’u metua vahine. E ere au i te melo no te Ekalesia i taua taime ra. I te taime a ma’ihia ai oia, ua pure noa vau ia maitai to’u metua vahine. E faaroo rahi to’u, e ua ti’aturi au i te Atua ma te tia’i e e ho’i faahou mai to’na tino maitai. Aita râ oia i ora mai. Ua uiui au e, no te aha oia i pohe ai i te hoê faito matahiti apî roa e ma te vaiiho mai ia’u, e tamariirii noa ho’i. Ua riri au e ua tae roa vau i te feaa te mana’o e, te vai ra te Atua. I teie nei râ e melo vau no te Ekalesia, ua maramarama vau i te faanahoraa no te faaoraraa. Ua ite au e, te tia’i mai nei oia ia’u, e e tahoê-faahou-hia to matou utuafare.

Inaê L.,19 matahiti, Minas Gerais, Beresiria

E haapii te mau tamataraa ia tatou

Ua pohe to’u mama a toru matahiti i teie nei. E tupu to outou auraa i to outou Metua i te ao e i te Faaora i te rahi mai te mea e, e hi’o outou i ni’a ia Raua i roto i to outou mau taime fifi. E ite outou e, teie tamataraa, noa’tu te rahi, e nehenehe te reira e riro ei haamaitairaa. A pure i to outou Metua i te ao ra no te ani i te hau e te tamarûraa. A ti’aturi i te faanahoraa a te Fatu no outou. A farii e, ua ite te Metua i te ao ra e, te haere nei tatou i hea, e e aha tei titauhia no te tapae atu i reira. Ua here te Fatu ia outou e te hinaaro nei Oia ia noaa te oaoa ia outou. Ua faataahia to tatou mau tamataraa no te haapii ia tatou e no te haapuai ia tatou.

Meghan B.,18 matahiti, Ontario, Canada

E ite faahou oe ia’na

17 matahiti to to’u mama i pohe ai to’na metua vahine. Ua haapae te utuafare e ua pure no’na e rave rahi hepetoma te maoro hou a pohe ai oia. Ua horo’a-atoa-hia te hoê haamaitairaa autahu’araa no’na. Te ohipa tumu i faatupu i te hau i roto i to’u mama maori râ, o te iteraa ïa e, e nehenehe ta’na e ite faahou i to’na metua vahine i roto i te oraraa a muri a’e. Te fa a to’u mama o te oraraa ïa i to’na oraraa ia ti’a ia’na ia fana’o i taua haamaitairaa ra. Te oto nei au i te mea e, eita roa’tu vau e farerei ia’na i roto i teie oraraa, tera râ te tia’i nei au i te taime e farerei ai maua.

Cari R., 15 matahiti, Utah, Marite