2015
Ora ma te mana’o papû
Atopa 2015


Ora ma te mana’o papû

No roto mai i te hoê pureraa pae auahi na te feia apî paari no te ao atoa nei, « Ia ora ma te opuaraa : Te faufaa o te mana’o mau », horo’ahia i te fare haapiiraa teitei no Brigham Young University–ldaho i te 11 no tenuare 2015. No te a’oraa taatoa, a haere i ni’a i te devotionals.lds.org.

Te auraa o te parau ra te mana’o papû, o te raveraa ïa i te ohipa ti’a no te mau tumu ti’a.

Hōho’a
Gold stars

Hoho’a na Jupiterimages/Stockbyte/Thinkstock

Ua haapii mai au i te faufaa o te mana’o papû i te tau e piahi apî au no te haapiiraa evanelia. Ua titau mai to matou orometua haapii ia matou ia tai’o i te Buka a Moromona. Ua hamani oia i te hoê tapura no te tapa’o i ta matou tai’oraa, to matou i’oa i te hoê pae o te tapura e te mau buka i roto i te Buka a Moromona i ni’a. I te mau taime atoa e tai’o matou hoê buka, e tapa’o oia hoê fetia i mua i to matou i’oa.

I te haamataraa, aita vau i itoito maitai i te tai’oraa, e aita i maoro, ua ite a’era vau e, te atea roa’tura vau i muri. No to’u haamâ e no te varua tata’u i vai i roto ia’u, ua haamata a’era vau i te tai’o. I te mau taime atoa e roaa ia’u te hoê feti’a, e au roa vau. Rahi noa’tu te mau feti’a i roaa ia’u, rahi noa’toa’tu to’u hinaaro ia tai’o—i ropu i te mau piha haapiiraa, i muri a’e i te haapiiraa, i te mau minuti vata atoa.

E riro teie ei aamu faahiahia ahiri i ti’a ia’u ia parau atu ia outou e, i te hopea o ta’u mau tautooraa, ua roaa ia’u te ti’araa matamua i roto i te piha haapiiraa—tera râ, aita. Aita atoa e fifi ahiri i ti’a ia’u ia parau atu ia outou e, ua roaa ia’u te hoê mea hau a’e i te maitai i te ti’araa matamua—hoê iteraa papû no ni’a i te Buka a Moromona. Aita atoa râ te reira i tupu. Aita i roaa ia’u te hoê iteraa papû. E feti’a noa tei roaa ia’u. Ua roaa te feti’a ia’u i te mea e, tera te tumu vau i tai’o ai. Ia au i te mau parau a Moroni, tera ïa to’u « mana’o papû ».

E mea maramarama maitai te parau a Moroni a faaite mai ai oia e, nahea ia ite e, e parau mau anei te Buka a Moromona : « Ia itea teie nei mau parau ia outou, e ui atu i te Atua i te Metua mure ore ra, i te i’oa o Iesu Mesia e, e parau mau anei teie mau parau, e aore anei ; e ia ui atu outou ma te aau hinaaro mau, ma te mana’o papu, e ma te faaroo i te Mesia, na’na ïa e faaite mai i te parau mau ia outou na roto i te mana o te Varua Maitai » (Moroni 10:4 ; haapapûraa i apitihia’tu).

Te mau tumu ti’a

Ia hi’o ana’e au i muri, e ite au e, ua maitai te Fatu i ni’a ia’u. No te aha vau i ti’aturi ai ia ite i te tahi mea ê atu i te mea ta’u e imi ra ? Te auraa o te parau ra te mana’o papû, o te raveraa ïa i te ohipa ti’a no te mau tumu ti’a ; te tai’o ra vau i te buka ti’a no te mau tumu hape.

Tau matahiti roa i muri a’e, i reira to’u tai’oraa i te Buka a Moromona ma te mana’o papû. I teie nei, ua ite au e, ua faatupu te Buka a Moromona i ta’na opuaraa hanahana no te faaiteraa i te oraraa e i te misioni a Iesu Mesia, no te mea, ua tai’o vau i te reira ma te mana’o papû.

Te haapiiraa ta’u i apo mai no ni’a i te mana’o papû e te Buka a Moromona, ua au ïa no tatou paatoa i roto i te mau huru faito atoa o to tatou oraraa. Pinepine roa tatou i te pee haere noa i te mau hoho’a e i te mau peu tei faatupuhia i te roaraa o te mau matahiti—te rave noa nei tatou i te reira, ma te haapa’o rave noa, ma te ore e feruri maite e, te arata’i nei te reira ia tatou i hea. Mai te mea e, e ora tatou ma te mana’o papû, na te reira e tuu mai i te tutonuraa e te opuaraa i roto i to tatou oararaa, e e nehenehe te reira e faatupu i te tahi ohipa taa ê. Te oraraa ma te mana’o papû, o te iteraa ïa i te auraa o te parau ra, « no te aha »—te tumu i muri mai i ta tatou mau ohipa. Ua parau o Socrates, « Te oraraa aore i hi’opo’ahia, e ere ïa i te mea faufaa ia ora ».1 No reira, a feruri nahea outou ia faaohipa i to outou taime, e a ui tamau noa ia outou iho e, « No te aha ? » Na te reira e tauturu ia outou ia faahotu i te aravihi no te hi’o i ô atu i teie noa taime. E mea hau roa a’e i te maitai ia hi’o i mua e ia ui ia outou iho e, « No te aha vau e rave ai i te reira ? » eiaha râ e hi’o i muri a parau ai e, « No te aha, no te aha ho’i au i rave ai i tera ohipa ? »

Hōho’a
A man looking at a wall with different types of gears on it.

Hoho’a faahoho’araa na Sergey Nivens/iStock/Thinkstock

E aha ta te Fatu e hinaaro ia outou ia rave ?

I to’u taure’are’araa, ua faaoti au eiaha e rave i te hoê misioni. I muri a’e hoê matahiti i roto i te haapiiraa tuatoru, e hoê matahiti i roto i te nuu fa’ehau, ua roaa ia’u te hoê ohipa maitai i te fare ma’i ei taata haapa’o i te ohipa patahoho’a uira. Mea tere maitai to’u oraraa, e mai te mea ra e, aita e titauhia te hoê misioni.

I te hoê mahana, ua ani manihini mai te taote James Pingree ia’u ia haere i te hoê tamaaraa i te avatea ; e taote tapû to’na toro’a i te fare ma’i. I roto i ta maua paraparauraa, ua ite a’era oia e, aita vau i faanaho e rave i te hoê misioni, e ua ui maira oia e, no te aha. Ua parau atu vau ia’na e, ua huru paari rii au, e mea papû e, ua taere roa. Ua parau maira oia e, e ere tera i te hoê tumu maitai roa, ma te parau e, ua haere oia i ta’na misioni i muri a’e i to’na faaotiraa i ta’na haapiraa utuutu ma’i. I muri iho, ua faaite maira oia i to’na iteraa papû no ni’a i te faufaa o te misioni.

Ua haaputapû to’na iteraa papû ia’u. Na te reira i tura’i ia’u ia pure mai ta’u i ore a’enei i pure na mua ra—ma te mama’o papû. Ua ti’a ia’u ia feruri e rave rahi tumu no te oreraa e rave i te hoê misioni : e taata haamâ haere vau. Mea au roa na’u ta’u ohipa. I muri a’e i te misioni, eita paha ta’u e nehenehe faahou e titau i te moni tauturu no te haapiiraa. Te mea faufaa roa’tu, e hoa tamahine to’u tei tia’i ia’u tau taime i teie nei, a vai ai au i roto i te nuu fa’ehau, e ua ite au e, eita oia e tia’i e piti faahou matahiti. Ua pure au no te haapapû e, ua tano ta’u mau tumu, e ua tano vau.

Tera râ, ua pe’ape’a vau i te mea e, aita i ti’a ia’u ia farii i tera pahonoraa ohie, e, e aore râ, aita, mai ta’u i ti’aturi. I reira, ua tupu maira te mana’o i roto ia’u e : « E aha ta te Fatu e hinaaro ia oe ia rave ? » E ti’a ia’u ia farii e, ua hinaaro Oia ia rave au i te hoê misioni, e ua riro mai te reira ei taime papû i roto i to’u oraraa. E rave anei au i te mea ta’u e hinaaro e rave, e aore râ, e rave anei au i te hinaaro o te Fatu ? Tera te hoê uiraa e mea maitai ia ui pinepine tatou paatoa ia tatou iho.

Aua’e maoti, ua ma’iti au ia rave i te hoê misioni, e ua tonohia vau ia rave i roto i te misioni no Mexico Apato’erau.

Te mau faahopearaa mure ore

E toru ahuru ma pae matahiti i muri a’e, ua faaitoito mai ta’u tamaiti ia’u ia ratere i Mexico na muri iho ia’na. Ua hinaaro maua ia ite i te tahi mau taata ta’u i haapii. Ua haere maua i roto i te hoê pureraa oro’a i roto i te oire na’ina’i i reira vau i te haamataraa i ta’u misioni, aita râ vau i mâtau i te hoê noa a’e taata. I muri a’e i te pureraa, ua paraparau maua i te hoê o te mau melo e ua ani maua e, ua ite anei oia i te hoê taata i ni’a i ta’u tapura no te mau taata ta’u i haapii e rave rahi matahiti na mua’tu. Ua hi’o maua i te tapura ma te manuia ore, e tae roa’tu i te i’oa hopea : Leonor Lopez de Enriquez ;

« Ah, oia », te parau ïa a teie taata. « Tei roto teie utuafare i te tahi atu paroisa, te haere mai nei râ ratou i te pureraa i roto i teie fare. Na ratou te pureraa oro’a i muri iho ».

Aita i maoro to matou tia’iraa, te tomo mai nei o Leonor i roto i te fare. Noa’tu e tei te afaraa oia i te 70raa o to’na matahiti, ua ite oioi atura vau ia’na, e ua ite atoa mai oia ia’u. Ua tauahi maoro maua ma te ta’i.

Na ô maira oia e, « Ua pure noa matou e 35 matahiti te maoro ia ho’i faahou mai oe, ia ti’a ia matou ia haamauruuru ia oe no to oe afa’iraa mai i te evanelia i roto i to matou utuafare ».

Ua tomo mai te tahi atu mau melo o te utuafare i roto i te fare, e ua tauahi matou ma te ta’i. Aita i maoro, ua ite a’era maua e, te episekopo o teie paroisa, o te hoê ïa o te mau tamaiti a Leonor, te arata’i himene, e mootua tamahine ïa, te faata’i piana, e mootua tamaroa ïa, e mai te reira atoa e rave rahi feia apî tamaroa i roto i te Autahu’araa a Aarona. Hoê o ta’na mau tamahine, ua faaipoipo ïa i te hoê tauturu i roto i te peresideniraa tĭtĭ. Te tahi atu tamahine ua faaipoipohia ïa i te episekopo o te hoê paroisa no te reira vahi. Te rahiraa o te mau tamarii a Leonor ua haere i te misioni, e i teie nei ua tavini atoa te mau mootua i te hoê misioni.

Ua ite a’era maua e, ua riro o Leonor ei misionare maitai a’e i ia’u. I teie mahana, te faahaamana’o nei ta’na mau tamarii ma te mauruuru i ta’na mau tautooraa tuutuu ore no te haapii ia ratou i te evanelia. Ua haapii oia ia ratou e, e horo’a mai te mau faaotiraa ha’iha’i roa, i te roaraa o te tau, i te hoê oraraa hope, te parau ti’a e te oaoa, e ua haapii ratou i te reira mau mea ia vetahi ê. E ehenehe e parau e, hau atu i te 500 taata tei tomo mai i roto i te Ekalesia na roto i teie hoê noa iho utuafare nehenehe.

E e nehenehe e parau e, ua haamata teie mau mea atoa na roto i te hoê aparauraa i roto i te hoê tamaaraa i te avatea. Pinepine au i te feruri e, ahiri te Taote Pingree i tutonu noa i ni’a i ta’na ohipa e aore râ, i ni’a i te tahi atu mau ohipa o te ao nei, eita roa ïa oia e ui mai e, no te aha aita vau e rave ra i te hoê misioni. Aua’e râ, tei ni’a ta’na tutonuraa ia vetahi ê, e tei ni’a i te faahaereraa i te ohipa a te Fatu i mua. Ua tanu oia i te hoê huero tei tupu i te rahi, ua hotu, e ua tamau noa i te hotu rahi e i te hotu vitiviti (a hi’o Mareko 4:20). Ua haapii mai ta’u misioni ia’u i te mau faahopearaa mure ore o te hoê noa faaotiraa ia haapa’o i te hinaaro o te Fatu.

Haamana’o i ta outou opuaraa mure ore

Pinepine au i te hi’o i muri i to’u oraraa, e ia uiui e, no te aha i riro ai ei ohipa fifi no’u ia rave i te faaotiraa ia haere i te misioni. Ua riro ïa ei mea fifi no te mea, ua faaônevanevahia vau ; ua mo’ehia ia’u to’u opuaraa mure ore—te mana’o papû o te tumu i tae mai ai tatou i ô nei.

Aita to’u mau hiaai e to’u hinaaro i tu’ati i te hinaaro o te Fatu ; ahiri i tu’ati, e mea ohie ïa ia rave i te faaotiraa. E no te aha aita te reira i tu’ati ? Ua haere au i te pureraa e ua rave au i te oro’a mo’a i te Sabati, tera râ, aita vau i tutonu i ni’a i to’na auraa. Ua pure au, tera râ, i te rahiraa o te taime, e mea haapa’o pure noa. Ua ta’io vau i te mau papa’iraa mo’a, tera râ, e ere i te mea tamau, e, e ere atoa ma te mana’o papû.

Te faaitoito atu nei au ia outou ia ora i te hoê oraraa au maite e te tutonu—noa’tu e, aita outou i na reira noa i mutaa iho ra. Eiaha e haaparuparu no te mau mana’o no ni’a i te mau mea ta outou i rave a’ena e aore râ, aita i ravehia. Vaiiho na te Faaora e tumâ i te iri ofa’i papa’iraa. A haamana’o i Ta’na i parau mai : « Ia tatarahapa râ ratou a titau ai ia faaorehia te hara ma te [mana’o papû], ua faaorehia ïa te hara » (Moroni 6:8 ; haapapûraa i apitihia’tu).

A haamata i teie nei. A ora i te hoê oraraa ma te hinaaro papû, ma te haro’aro’a no te aha outou e rave ra i ta outou e rave ra, e, i hea te reira e arata’i ai ia outou. Ia rave outou i teie mau mea, e ite outou e, te « tumu » faufaa roa a’e i muri mai i te mau mea atoa ta outou e rave nei maori râ, ua here outou i te Fatu e ua ite outou i To’na here maitai roa ia outou. Ia itehia ia outou te oaoa rahi i roto i ta outou ma’imiraa i te maitai roa, e i roto i te haro’aro’araa e i te haapa’oraa i To’na hinaaro.

Nota

  1. Socrates i roto Plato, Apology (2001), 55.